Treća međunarodna radionica o održivom razvoju otoka održala se od 8. do 10. svibnja u Suđurđu na otoku Šipanu. Radionicu je organizirala Akademija Šipan u partnerstvu s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Sveučilištem u Dubrovniku, uz potporu Turističke zajednice grada Dubrovnika i zaklade Stiftung Uberbrucken, a tema joj je bila očuvanje i revitalizacija kulturne i prirodne baštine.
Prvi dan radionice sudionici su obišli otok u pratnji stručnog vodiča, Marije Goravice, kako bi se upoznali sa njegovom kulturnom i prirodnom baštinom te kako bi naučili nešto više o bogatoj povijesti otoka.
Prva sesija u sklopu drugog dana programa radionice bila je posvećena mogućnostima očuvanja kulturne i prirodne baštine otoka.
Tijekom druge sesije sudionici radionice su imali prilike upoznati se sa primjerima dobre prakse očuvanja i revitalizacije kulturne baštine na obali i otocima. Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik predstavila je izlaganje pod nazivom Od industrijskog grada do kulturnog središta: baština kao pokretač transformacije grada koje je pokazalo kako kulturna baština kada se njome dobro upravlja može promijeniti cjelokupnu sliku jednog grada kao što je Šibenik.
Katarina Gregov, voditeljica Hrvatskog centra koralja Zlarin predstavila je Centar koralja Zlarin i njegov pozitivan utjecaj na razvoj i održivost lokalne zajednice. Naglasila je da male otočne zajednice imaju potrebu za prostorom koji će služiti kao mjesto za kulturne i društvene aktivnosti otočana tijekom zime, dok tijekom ljeta taj isti prostor može biti upotrjebljen u komercijalne svrhe kako bi se osigurala njegova financijska održivost. Mirela Bilić, voditeljica marketinga Muzeja betinske drvene brodogradnje, prezentacijom Betina – muzej izvan zidova, je pokazala kako entuzijazam i inicijativa koja je krenula iz lokalne zajednice može očuvati tradiciju i kulturnu baštinu te ujedno revitalizirati jedno otočno područje.
Jelena Dunato, Ravnateljica creskog muzeja, predstavila je Creski kaić – dane creske pomorske baštine i tradicije, kao manifestaciju koja je započela s jednom dobrom idejom i entuzijazmom, da bi prerasla u jedan događaj koji značajno mijenja otok i doprinosi njegovom razvoju.
Na kraju sesije, Tamara Glušić, koordinatorica u Centru za projekte, znanost i transfer tehnologija, Sveučilišta u Zadru, predstavila je projekt obnove stare napuštene vojarne na Molatu – projekt Arhipelogos. Ovaj projekt je izvrstan primjer suradnje akademske i otočnih zajednica u cilju oživljavanja otoka cjelogodišnjim znanstveno-edukacijskim sadržajima.
Ono što je zajedničko svim ovim primjerima je to da kad postoji zajedništvo, entuzijazam i inicijativa uključenih mogu se realizirati projekti koji u potpunosti mijenjaju otočno područje gdje se dešavaju, u isto vrijeme ga čuvajući te njegujući njegovu kulturnu baštinu i tradiciju.
Treći dan radionice bio je rezerviran za brainstorming i diskusiju gdje su sudionici predložili projekte kulturne baštine koji bi potencijalno mogli biti zanimljivi za revitalizaciju te kao takvi omogućiti razvoj Šipana i Elafita. Na samom kraju programa, sudionici radionice su imali prilike uživati u inspirativnom predavanju Ružice Mirković Mihajlović koja je s predavanjem Kada kultura progovori sudionike upoznala sa povijesnom baštinom otoka Lopuda. Na kraju je najavljena nova radionica na temu obnovljivih izvora energije koja će se održati u listopadu ove godine.