Gradonačelnik Andro Vlahušić i predstavnici iz tvrtke Promel i Građevinskog fakulteta u Zagrebu predstavili su finalnu radnu verziju Prometne studije Grada Dubrovnika.
– U vrlo bliskoj budućnosti najisplativija investicija bit će u novi transportni sustav podzemnog lakog metroa od Gruža do Buže s nastavkom prema Viktoriji, s jedanaest milijuna eura godišnjih ušteda, a koji bi koštao oko 95 milijuna eura, uključujući pet kompozicija vlakova dužine 40 metara, s dvokolosječnim tunelom i stanicama od Lapada preko Stare Bolnice i Buže – predstavio je novu ideju u prometnoj studiji dr.sc. Damir Pološki s Građevinskog fakulteta u Zagrebu te dodao kako se potreba za metroom ne mjeri veličinom grada ili brojem stanovnika, već potrebama u prometu.
Za metro bi trebalo izdvojiti oko 95 milijuna eura, a godišnja ušteda iznosila bi 10,4 milijuna eura, a za razdoblje do 2016. godine ukupna ulaganja u promet iznosila bi oko 15,5 milijuna eura, a godišnja ušteda 1,75 milijuna eura.
– Bitna je stavka studije i opješačenje Grada, pješački koridor koji nije u kolizijis nikakvim prometom, od Pila preko Ulice branitelja Dubrovnika niz Vukovarsku ulicu sve do Gruža, bez kontakta s individualnim prometom i pasažom ispod prometnica – kazao je Pološki te dodao kako je u Prometnoj studiji ispričana budućnost prometnog sustava Grada kroz četiri vremenska presijeka od danas do 2031. godine i kasnije.
– Ključno u prometnom sustavu grada kojeg smo nazvali Dubrovnik City jest srce grada, oblikovano jednosmjernim cestovnim sustavom ulicom Splitski put, Vladimira Nazora i u povratku preko Vukovarske, a koji će 2021. godine djelovati na vrlo visokoj razini uslužnosti B, s minimalnim zaustavljanjima. Dotad će se Grad povezivati na vanjski sustav na Osojniku i prema Župi – kazao je Pološki.
Zlatko Vuković iz tvrtke Promel projekt najavio je kako je za postizanje poboljšanja u prometu potrebno uvesti tzv. inteligentnog prometnog sustava, koji će objediniti i nadzirati vođenje i kretanje prometa u Gradu, preko info-panela ili radio-veze.
– Takav sustav donio bi Gradu i građanima uštede, ali i udobnost – zaključio je Vuković.
Zamjenik gradonačelnika Niko Šalja istaknuo je kako je Prometna studija temelj za sve daljnje izrade prostornih planova i za provedbu investicija.
– Imamo vodilju gdje i na koji način ulagati, pa odstupanja neće biti moguća. Osim toga, sva naša ulaganja do ove Studije vrlo kvalitetno su se uklopile u cijeli projekt. Slijede kratkoročni potezi, poput usklađivanja rada semafora, a zatim i izgradnja metroa kao dalja budućnost – kazao je Šalja te posebno istaknuo kako Studija sadrži plan vrijednosti prometa s točnim i aktualnim brojkama.
Gradonačelnik Vlahušić sažeo je cijeli sastanak kroz nekoliko zaključaka. Prema Vlahušiću, svi sudionici sastanka složni su kako je studija odgovorila na većinu pitanja i da ima vrlo malo dvojbi. Već ove sezone se kreće s provedbom usklađenja semafora, a prvo ulaganje (projektiranje, otkup zemljišta i unos u prostorni plan) dogodit će se u 2012. i 2013. godini.
– Studija je pokazala potpunu opravdanost tunela ispod Minčete do Splitskog puta i on je sastavni dio studije, s realizacijom iza 2016. godine. Dobili smo donaciju francuske vlade od 600 tisuća eura za studiju izvedivosti, a ova studija će biti sastavni dio te studije – kazao je Vlahušić.
Budući da je Studija napravljena po europskim normama, Vlahušić je najavio apliciranje na europske fondove, već za prvi iznos od 15,5 milijuna eura.
– Ova studija je pokazala da neka riješenja iz državnog i županijskog prostornog plana „ne piju vodu“, od tunela kroz Srđ, tunela kroz Nuncijatu i zaobilaznice oko Grada – istaknuo je gradonačelnik, a dr.sc. Pološki obrazložio je odustajanje od tih projekata, jer su most dr.Franja Tuđmana i budući dodatni kolnik s dva kraća tunela na izlazu Dubac dovoljni.
– Tunel prema Brgatu, dužine više od dva kilometra, je nepotreban jer ne bi imao dovoljan promet, kao ni tunel Nuncijata. Treći tunel, kroz Montovjernu, kad bi se izgradio, na sebe bi preuzeo preveliki promet i isisao bi sav promet iz okolnih ulica, prije svega Iva Vojnovića, i imao bi promet od šesnaest tisuća vozila, što je kapacitivno previše za dvosmjerni tunel, gdje je kapacitet dvanest tisuća. Stoga se i od tog tunela odustaje – objasnio je dr.sc. Damir Pološki.