Najvišu medijalnu cijenu stanova i apartmana, iznad 15.000 kuna za ‘kvadrat’ bilježe Dubrovnik, Rovinj, Split i Opatija, dok je u Zagrebu, primjerice, zabilježena medijalna cijena od 12.032 kune za ‘kvadrat’ – navela je Ivana Rašić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta za Jutarnji list, skrećuć pozornost na zabilježene medijalne cijene kao najpouzdaniji kriterij kretanja cijena na tržištu.
I između gradova s najvišom medijalnom cijenom zabilježene su značajne razlike, između Dubrovnika, kao najskupljeg s cijenom od 18.610 kuna za ‘kvadrat’ i, primjerice, Splita, gdje se bilježi cijena od 16.682 kune.
Najvišu medijalnu cijenu prodanih građevinskih zemljišta lani bilježe Bol na Braču, s 2048 kuna za ‘kvadrat’, Split (1293 kune), Dubrovnik (1282), Postira na Braču (1166), Makarska (1139) i Tučepi, s pokazateljem od 1124 kuna za ‘kvadrat’. S druge strane, u čak 22 općine i grada lani se moglo kupiti građevinsko zemljište po medijalnoj cijeni za deset kuna za ‘kvadrat’, i manje od tog iznosa.
Rast broja kupoprodaja nekretnina u 2021. u odnosu na 2020. godinu od 30 posto, povećanje ukupne vrijednosti tržišta s lanjskih 40 milijardi na 60 milijardi kuna te rast vrijednosti prodanih nekretnina od 50 posto, najvažniji su nalazi nedavno objavljenog izvješća Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i zagrebačkog Ekonomskog instituta ‘Pregled tržišta nekretnina za 2021.’.
Među ostalim, podaci Ministarstva i EIZG-a govore da je među ukupno 133 tisuće i 997 kupoprodaja nekretnina u prošloj godini najviše ‘protrgovano’ poljoprivrednim zemljištem, u 43.846 transakcija, a zatim slijede stanovi i apartmani (29.605), građevinsko zemljište (23.633) te obiteljske kuće, kojih je prodano gotovo 17 tisuća, ili 12,6 posto od svih kupoprodaja na tržištu nekretnina. Više potražite ovdje.