Hrvoje Bujas poduzetnik je već 15 godina, no njegovo je javno djelovanje postalo istaknutije nakon samo jedne objave na Facebooku. U njoj je izrazio nezadovoljstvo prvim paketom mjera Vlade Republike Hrvatske za očuvanje gospodarstva. U samo dvadeset dana od objave, Bujas je postao jednim od predvodnika borbe za spas poduzetnika u kriznom vremenu zbog koronavirusa. S Bujasom smo se čuli samo dva sata nakon što je, s još nekoliko osnivača, pokrenuo Udrugu Glas Poduzetnika.
Ovo je duga ‘igra’. Moramo biti spremni na dvije godine odricanja i rada. Idealno je vrijeme da uspostavimo nove okvire društva, ali na jednoj tržišnoj ekonomiji. Neovisno o svemu, moramo ostati ljudi. A, država mora stati uz sve svoje građane
— Prije dvadesetak dana napisao sam objavu na Facebooku, nezadovoljan prvim predloženim mjerama Vlade. Zapravo, bio sam iziritiran jer su se mahom sastojale od odgoda – odgoda od plaćanja poreza na dohodak, doprinosa. To nije značilo oslobađanje, nego samo naknadno plaćanje obaveza. Slijedom direktive Stožera civilne zaštite zatvoreno je 90 posto Hrvatske, od uslužnih djelatnosti, trgovina, hotela, restorana i drugih. Uslijed toga, smatrao sam da se svima koji su zatvoreni, ne svojom voljom, niti zato što su loše radili, ne smiju naplaćivati porezi na dohodak, porezi, prirezi, najamnine – ako se radi o nekretninama u vlasništvu države ili gradova, kao i komunalne naknade koje redovno naplaćuju jedinice lokalne samouprave. Smatrao sam da to treba ukinuti. Nakon što sam poslao apel na Facebooku kontaktirali su me moji partneri, poduzetnici i prijatelji. Vrlo brzo se skupila ekipa od nas 15, otvorili smo grupu na Facebooku i nazvali smo je Inicijativa ‘Glas poduzetnika’. Sljedeći dan predali smo deset zahtjeva Vladi. Nekoliko dana nakon toga Vlada je donijela novi paket mjera, a mi izražavamo zadovoljstvo jer je u novom paketu mjera većina naših prijedloga usvojena. Ali, inzistiramo na još većim mjerama – priča nam Bujas. Samo dan nakon otvaranja, grupa je brojala 10 tisuća članova. Trenutno ima skoro 50 tisuća članova, a oko 8 tisuća tvrtki podupire ih sa svojim zaposlenicima. Ta se brojka onda penje na 100 tisuća ljudi.
Koliko ste Vi pogođeni ovom krizom?
Suvlasnik sam tvrtke Pravi klik koja stoji iza brendova kao što su Crno Jaje i Go Home te tvrtke Siguran klik unutar koje djeluje brend ‘Osiguraj me’, za online osiguranje automobila. Od te dvije tvrtke, tvrtka Siguran klik nije ugrožena, dapače, ljudi više kupuju police auto-osiguranja online te nećemo ići ni kakve mjere. Tvrtka Pravi klik je ugrožena, i Crno Jaje i Go home. Oba brenda imaju pad od 80 do 95 posto. Veliki je pad zabilježen na Crnom jaju zato što su svi naši partneri, kao što su ugostiteljski objekti, kozmetički saloni i hoteli – zatvoreni. Nekretninsko je tržište također praktički u ‘zaleđenju’.
Prijavit ćete se na mjere?
Za tvrtku Pravi klik prijavit ćemo naših dvanaest zaposlenika na Vladine mjere, a nas tri suosnivača i direktora nećemo biti prijavljeni. Dakle, mjere koje je Vlada RH predložila, mjere su za zadržavanje radnih mjesta, a ne za spas poduzetnika. Mi spas nismo niti tražili. Tražili smo da se pomogne zaposlenicima u privatnom sektoru. Mjere koje su se donijele, na tragu su onoga što smo predložili. Preporučavao sam ljudima da se prijave na navedene mjere. Bolje da su radnici kod nas u tvrtkama, nego na Zavodu za zapošljavanje. Kod nas su šest mjeseci sigurni, a na Zavodu tri. Mi ćemo u tri mjeseca smisliti kako ćemo i dalje djelovati na tržištu. U tome je glavna stvar.
Recite nam malo više o Udruzi Glas poduzetnika, odnosno koji su njeni ciljevi?
Dvadeset je startnih osnivača, a kolega Dražen Oreščanin je izvršni direktor. Nakon što je Vlada prihvatila većinu naših zahtjeva, odlučili smo zadržati povjerenje svih ljudi koji su bili uz nas cijelo ovo vrijeme. Odlučili smo napraviti udrugu koja će pratiti provedbu i dodatno unaprjeđenje mjera, pogotovo u jedinicama lokalne samouprave u kojima tražimo ukidanje plaćanja svih komunalnih naknada svima koji su zatvoreni i koji ne rade. Također želimo da neke mjere budu trajne, kao što je plaćanje PDV-a državi po naplati fakture. Trenutno je ta mjera privremena. Tražimo da dođe do ukidanja svih parafiskalnih nameta ili velike većine koji nas, ne samo sad, nego i prije kao poduzetnike i kao društvo opterećuju. Najveće su vezane uz davanja za šume, vode, HGK, spomeničke rente. Smatramo da se sve navedeno mora financirati iz poreza ili iz vlastitog djelovanja. Također, smatramo da je bitno uspostaviti zamrzavanje kredita pravnim osobama do godinu dana, ali i fizičkim osobama, i to bez kamata. U ovom trenutku imamo moratorij na tri mjeseca uz kamate koje se moraju plaćati. Dakle, ne plaća se samo glavnica. Smatramo da rok treba biti duži jer ova kriza neće trajati tri mjeseca, nego će trajati daleko duže. Isto tako, ne razumijemo zašto bi oni koji su doista oštećeni i ugroženi, plaćali kamate. Država mora pronaći model s bankama. Ovo su samo kratkoročni ciljevi.
Vladine mjere, mjere su za zadržavanje radnih mjesta, a ne za spas poduzetnika. Mi spas nismo niti tražili. Tražili smo da se pomogne zaposlenicima u privatnom sektoru
Koji su ostali ciljevi Udruge, a vezani su za duže razdoblje?
Srednjoročni su ciljevi vezani za razdoblje koje dolazi po završetku prvog ‘3+3 razdoblja – šest mjeseci’. Jer, pitamo se što dalje, ne samo mi, nego definitivno prevenstveno Vlada RH, ali i društvo. Moramo gledati što nakon šest mjeseci jer ako ne budemo imali sezonu, imat ćemo velike probleme i moramo biti spremni na njih. Nužno je iskoristiti ovih šest mjeseci za kompletnu digitalizaciju, pripremu nas poduzetnika i obrtnika za eventualno prebacivanje s jednog na drugo poslovanje, odnosno prilagodbu poslovanju. Država nakon prve faze mora uskočiti u drugu fazu, ali ovoga puta s drukčijim pristupom, ne financijskim, već primjerice s reformom pravosuđa, poreznog sustava, a sve kako bismo imali sustav koji će biti privlačan za investitore. To će raditi sve države koje imaju veću i jaču tržišnu ekonomiju, a koje imaju veći broj potrošača i praktički su samodostatne. Mi ćemo morati naći model kako izvoziti naše proizvode i uvesti investicije. Za to moramo imati efikasno pravosuđe i poreznu reformu. Cijela klima mora biti poduzetnička kako bi se uopće gospodarstvo podiglo. Hrvatska narodna banka se definitvno mora staviti u funkciju hrvatske ekonomije i gospodarstva, uz djelomičnu zaštitu odnosa eurokuna. Ne može stajati sa strane, mora biti ta koja će ‘gurnuti’ hrvatsko gospodarstvo jer nam se ne smije dogoditi ono što se dogodilo 2008. godine. Ponukani lošim rezultatima i s 400 tisuća nezaposlenih te godine, jasno mi je bilo da se ovoga puta moralo nešto dogoditi. Jasno je svima nama bilo da ne možemo stati sa strane i gledati kako se uništava kompletna ekonomija. Ova je kriza deset puta gora od one iz 2008. godine, a koju sam u konačnici i sam preživio. Moramo biti spremni, ne smije se čekati i ako se svaki dan nešto ne napravi, to je gubljenje vremena. Što se tiče dugoročnih ciljeva, istaknut ću, kako poduzetnici, obrtnici i naši zaposlenici, svi skupa moramo rasti, ulagati u sebe i u razvoj, u proizvode i širiti se na tržištu. Nitko nam nije kriv ako se sami ne pobrinemo za sebe. No isto tako, moramo imati što manji pritisak države, što manje nameta, a u skladu s činjenicom da smo prije toga preživjeli jednu veliku krizu. Dugoročno i trajno rješenje mora biti efikasna država, uprava i samouprava sa što manje gradova, općina i županija. Dakle, sa što više efikasne javne uprave. Svi moramo težiti tomu da budemo kvalitetna država u EU. Baza se sa članovima strašno brzo puni. Mislim da imamo potencijal te da ćemo ubrzo imati 100 tisuća članova. Ovdje je riječ o doista ozbiljnoj društvenoj snazi.
Kako, kao poduzetnik, komentirate sustav Hrvatske? I kako bi se zapravo trebala reorganizirati javna uprava?
Svakako smo za reorganizaciju i smanjivanje broja gradova i općina – imamo ih 550. Pogledajte što se događa s propusnicama. Smiješno je da iz četiri općine u okolici nekog grada trebaš imati veliki broj propusnica. Imamo općine koje ne mogu same sebe financirati, a načelnici imaju plaće po 15 tisuća kuna i voze ‘bijesne’ automobile. To nećemo financirati. Mi plaćamo to, mi smo porezni obveznici. Svima je jasno da imamo jedan ogroman birokratski aparat i da isti mora biti smanjen u dugoročnom vremenu. Obzirom da se zalažete za smanivanje broja gradova i općina u Hrvatskoj, mislite li da ćete dobiti neprijatelje koji žele sačuvati fotelje? Volio bih da onaj tko sebe ne može uzdržavati, shvati da nema niti smisla njegova općina. Što se tiče prijatelja i neprijatelja, mi ćemo biti sa svima prijatelji i sa svima ćemo raditi po principu zajedničke gradnje. Mi, kao poduzetnici i obrtnici, ne rušimo – mi gradimo i stvaramo nove vrijednosti. Mi nismo nikoga rušili, pogotovo ne Vladu RH i institucije države. Zbog toga smo se i legalizirali, institucionalizirali te složili udrugu. Dakle, kad netko radi nešto dobro, pohvalit ćemo ga. Kad netko radi nešto drukčije, a to vrijedi za sve političare, mi ćemo ga pokuditi i ponudit ćemo bolja i kvalitetnija rješenja, s našim argumentima. To vrijedi za sve političare i stranke. Nikada se nećemo baviti strančarenjem. Ako će nekoga uvrijediti naše mišljenje, naš stav i argumenti, reći ću kako u konačnici ne moramo svi isto misliti. Mi govorimo u interesu obrtnika, poduzetnika i privatnog sektora. Ako se to nekom načelniku općine ne sviđa, žao mi je jer postoji puno bitniji interes cijele Hrvatske, a ne jednog načelnika.
Ne želite strančarenje, ne želite ‘politiku u svoju butigu’?
Naši članovi mogu biti u bilo kojoj stranici. Koja ste stranka – to nas ne zanima. Nas zanima jeste li poduzetnik ili obrtnik, radite li u privatnom sektoru, slažete li se s našim idejama i inicijativama koje provodimo da bi svima u konačnici bilo bolje. Ne samo u privatnom, već i u javnom sektoru. Tu nema strančarenja. Mi nismo jedna stranka, mi imamo sve stranke. Nećemo se nikad baviti politikom, politikanstvom, ali ćemo se uvijek baviti problemima poduzetnika i obrtnika i ljudi u privatnom sektoru. Nitko nam nikad neće začepiti usta kad jasno govorimo o problemima nas poduzetnika.
Obzirom da Vas podržava 100 tisuća ljudi, biste li ih ‘iskoristili’ kao bazu za osnivanje svoje stranke?
Ja osobno ne, niti itko u inicijalnom odboru Glasa poduzetnika. Političari se ne moraju plašiti da ćemo ući u političku arenu, ali se moraju plašiti naše snage kad je eventualno u pitanju glasovanje. Preporučit ćemo kome dati glas, odnosno samo onim strankama koje podupiru naše ciljeve i naše inicijative.
Na razini cijele Hrvatske treba doći do ukidanja komunalne naknade, i to odmah – do otvaranja
Koja je uloga lokalnih vlasti u ‘borbi’ protiv koronakrize?
Dubrovnik je konkretno napravio dobar paket mjera za građanstvo koje je ugroženo, i to doista pozdravljamo. Dosta je toga napravljeno, a da se može više, uvijek se može više, no sve je stvar budžeta. Vidjeli smo i paket za gospodarstvo, odnosno za poduzetnike i obrtnike. Postoje dobre mjere kao što je smanjenje zakupnine prostora u vlasništvu Grada Dubrovnika u iznosu od 50 posto. Ukida se spomenička renta, ali i još neki nameti. No, smanjenje komunalne naknade od 15 posto za nekoga tko ne radi, ne znači ništa. To je i dalje veliki namet, ovisno naravno o kvadraturi i lokaciji. To nije dovoljno i tu doista apeliramo, predlažemo i sugeriramo da se tim ljudima izađe ususret. U dogledno se vrijeme moraju vratiti i početi raditi, a tko zna kad će to biti. Mislim da nije u redu da su u jednom gradu poduzetnici oslobođeni plaćanja naknade, a da u drugom gradu imaju popust na plaćanje. Mislim da je nepravedno da se tako nešto odvija na razini Hrvatske. Ili smo svi jedno, ili nismo. Ili smo jednaki ili nismo. Na razini cijele Hrvatske treba doći do ukidanja komunalne naknade, i to odmah – do otvaranja. Dakle, predlažemo Gradu Dubrovniku da se komunalne naknade ukinu u cijelosti za sve poslove koji su zatvoreni. Prijedlog, ali i zamolba Udruge Glas poduzetnika Dubrovniku, ide svim gradovima i općinama u Hrvatskoj. Smatramo da je jedna velika nepravda da netko tko ne radi, mora imati taj namet.
Kakve su hrvatske mjere u odnosu na mjere koje su donijele druge države?
U odnosu na broj stanovnika, odnosno zaposlenih ljudi obuhvaćenih mjerama u privatnom sektoru i na samu financijsku injekciju, prema nekim istraživanjima u samom smo gornjem segmentu liste. S ovim novim mjerama zaista smo napravili veliki iskorak. Nismo razina sjevernih zemalja, ali smatram da su naše mjere bolje od svih zemalja u okruženju pa čak i nekih drugih država u EU. Vidjet ćemo kako će se sve dalje razvijati. Ali, u svim se državama sve odvija postupno i svaka najavljuje nove mjere. Jer, ovo nije situacija od petnaest dana. Ovo će trajati 3 + 3 mjeseca, a oporavak će poslije biti itekako dug. Ovo je duga ‘igra’. Moramo biti spremni na dvije godine odricanja i rada. Idealno je vrijeme da uspostavimo nove okvire društva, ali na jednoj tržišnoj ekonomiji. Neovisno o svemu, moramo ostati ljudi. A, država mora stati uz sve svoje građane.
Smeta me kad se poduzetnike zove lopovima i prevarantima koji voze ‘bijesne’ aute. Devedeset posto poduzetnika radi svoj posao, plaća poreze, plaća i zapošljava ljude. Za ostatak se treba pobrinuti pravna država
Poduzetnici su u cijeloj situaciji istaknuli brojne probleme, no koji se ipak ističu kao najveći?
Vis à vis Vladinih mjera, problem nastaje, odnosno imaju ga obrtnici sezonci, netko tko, primjerice, otvara svoj štand tek u travnju. Sezonskih obrtnika koji su živjeli za nekoliko mjeseci u godini, na desetke je tisuća, a oni trenutno ne ulaze ni u kakve mjere. Ni oni se ne smiju zaboraviti. Smatramo da sezonci obrtnici moraju biti dio ovih mjera. Ima dosta stvari koje se moraju dorađivati. Od poduzetnika i obrtnika dobivamo dosta prijedloga, upita, skreću nam pažnju na probleme. Poduzetnici, naime, sad imaju druge probleme, a vezani su uz pad potrošnje i pad potražnje. Neki koji su do jučer prodavali nečega više, sad će prodavati manje jer će ljudi stisnuti svoje novčanike. Poduzetnici će polako prepoznavati što se na tržištu može prodati i tomu se prilagoditi u ovom trenutku i gledati u budućnost. Provedba mjera mora biti efikasnija, mora obuhvatiti svih jer smo svi u ovoj situaciji – jedno. Ali, neizvjesnost i kako pristupiti cijeloj priči, to su stvari koje poduzetnicima stvaraju problem.
Što Vas u ovoj cijeloj situaciji i dalje zabrinjava, odnosno smeta?
Ponavljam, neizvjesnost. Ogromna je. Nitko ne zna dokad će sve ovo trajati, koliko ćemo biti u svojim kućama i prvenstveno čuvati zdravlje. No, mi smo pristali na ovo i smatramo da je ovo najbolja opcija. Isto tako, moramo misliti na budućnost. Ovo će sve proći, ali ne smije nas dočekati spaljena zemlja za šest mjeseci. I zato su ove mjere Vlade Republike Hrvatske dobre, no one se i dalje moraju nadograđivati, a njihova provedba mora biti još više kvalitetna. Smeta me kad se poduzetnike zove lopovima i prevarantima koji voze ‘bijesne’ aute. Devedeset posto poduzetnika radi svoj posao, plaća poreze, plaća i zapošljava ljude. Za ostatak se treba pobrinuti pravna država, odnosno za one koji sve navedeno ne rade. Njih treba uhvatiti i adekvatno kazniti. Mi, koji sve to plaćamo, prvi to želimo. Želimo da, kad netko spomene poduzetnik, bude na ponosan na tu riječ. Ne želimo da se uz poduzetnika vežu zle konotacije.
U konačnici, što je potrebno napraviti kako bi poduzetnici mogli bolje djelovati u budućnosti?
Zasigurno je potrebno uvesti manju birokraciju, digitalizaciju, bolje pravosuđe… To su samo neke od stvari koje se odmah moraju početi rješavati. Zašto ne bismo imali e-pravosuđe, odnosno zašto se ročišta ne bi mogla održavati preko videolinka? U idućih šest mjeseci možemo digitalizirati kompletnu Poreznu upravu. Ponavljam, po pitanju Porezne uprave, potrebno je uvesti promjene u zakonima i podzakonima, a koje će privlačiti investitore. To je bitno kako bismo nakon šest mjeseci našu proizvodnju podignuli na višu razinu. Siguran sam da će doći do ukidanja velikog broja parafiskalnih nameta, ali u dogledno vrijeme. To je za otprilike tri mjeseca. Dugoročni ciljevi jesu smanjivanje PDV-a i svih drugih poreza i nameta. No, nisam siguran koliko je o tome realno govoriti i koliko je to moguće provesti u ovim trenucima.
NEMA ČLANARINA
Kako ćete se financirati u Udruzi?
Nema članarina, postoje isključivo donacije. Otvorit ćemo dva žiroračuna. To će možda malo duže potrajati jer službeno moramo biti u registru udruga, a onda nakon toga moramo otvoriti IBAN. Ne ide to tako brzo. Jedan račun će biti samo za donacije naših članova. Nitko ne mora uplatiti ništa, ako ne želi. Drugi će žiroračun biti za skupljanje donacija za medicinsku i zaštitnu opremu naših medicinskih djelatnika.
TRAŽI SE FLEKSIBILNOST
Na koji način banke mogu pomoći?
Banke moraju shvatiti da su dio ovoga društva. Način na koji se postave prema građanima, bilo da su fizičke i pravne osobe, determinirat će i njihovu budućnost. Banka koja će biti fleksibilna, u budućnosti će imati više korisnika. Ne ulazim u pravo banaka da u konačnici same donose svoje odluke jer ipak su to privatne institucije kojima ne možete ‘zapovijedati’, ali se s njima može dogovoriti pa i na razini države. Država to radi maksimalno koliko može, čak i dobro, a dvije institucije su po tom pitanju bitne. To su Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka. To je njihov posao.
Foto Hrvoje Bujas,privatna arhiva / Facebook
Iz tiskanog izdanja DuLista (8. travnja 2020.)