Kad je pacijent životno ugrožen, svaka je sekunda iznimno važna, a njegovo zdravlje pa i život u takvoj je situaciji povjeren brzoj intervenciji tima hitne helikopterske medicinske službe. Upravo je Dubrovačko-neretvanska županija dugi niz godina težila k uvođenju cjelogodišnje hitne helikopterske službe i ta joj se želja ove godine napokon i ostvarila. Prva smo županija koja je uspjela osigurati ovaj standard. Prvi tim s radom je započeo 15. travnja, intervenciju su već imali, a ekipa DuLista posjetila ih je u Zračnoj luci Dubrovnik gdje će zajedno s njima biti trajno stacioniran i helikopter MUP-a, potpuno opremljen i namijenjen intervencijama hitne medicinske službe. U bazi su nas dočekali medicinski tehničar – magistar sestrinstva, član posade Hitne helikopterske medicinske službe, ujedno i pomoćnik ravnatelja za sestrinstvo pri Hrvatskom zavodu za hitnu medicinu Damir Važanić, liječnik Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije, ispostave Dubrovnik Marko Moretti i šef pilota Zrakoplovne jedinice MUP-a Alen Sambolec. U ovom timu inače je i zrakoplovni tehničar Dean Stupar. Alen Sambolec u Čilipe je došao kao prvi od pilota na početak rada hitne helikopterske medicinske službe.
— Prvi radni dan bio je više logističke prirode. Doveli smo helikopter, svu opremu, postavili smo prostorije u kojima ćemo boraviti, sve posložili i napravili kratki tečaj osvježenja znanja te osnovnu obuku za one koji će prvi put raditi u hitnoj helikopterskoj službi s naglaskom na prilazak i ulazak u helikopter, izlazak iz njega te ostale sigurnosne mjere. Nakon toga krenuli smo s medicinskim dežurstvom. Prvi dani uvijek proteku u mirnijem tonu, treba i službama da se naviknu da smo tu – istaknuo je pilot Sambolec.
Novo iskustvo
Liječnik Marko Moretti do sada nije sudjelovao u radu hitne helikopterske službe te mu je ovo jedno novo iskustvo.
—Moja je dužnost pomoći pacijentu dok ga transportiramo od udaljenijeg mjesta u neku bolnicu ili klinički centar. Prvi mi je put da letim i želim biti oduševljen letom. Teško je istaknuti neka druga očekivanja jer sve ovisi o situacijama u kojima se budemo nalazili, a svaka je drukčija – naglasio je Moretti. Magistru sestrinstva i pomoćniku ravnatelja Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Damiru Važaniću ovo je već šesta godina za redom da djeluje u okviru hitne helikopterske službe. Stiže u našu županiju na početku svake sezone letenja. Tih prvih dana, naglasio je Važanić, jako je važno sve pripremiti kako bi cijela služba što efikasnije funkcionirala. Do sada su, istaknuo je, s radom počinjali dolaskom ljeta, odnosno turističke sezone, a sada su spremni za cjelogodišnji angažman. Prošle, pandemijske 2020. godine imali su ukupno 126 medicinskih letova.
—Velik je izazov sve pripremiti. U radu službe sudjeluju i liječnici i medicinske sestre koji su za to trebali proći posebnu edukaciju jer se taj rad ipak razlikuje od onoga u hitnoj medicinskoj službi. Osigurali smo djelatnike, s nama su neki koji već imaju iskustva s radom u hitnoj helikopterskoj službi, a od ove godine, s obzirom na cjelogodišnji angažman, u rad su uključeni i liječnici, medicinske sestre i tehničari iz Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije – rekao je Važanić.
Bliže ‘zlatnom satu’
Dubrovačko-neretvanska županija geografski je poprilično izolirana što i ovoj službi predstavlja dodatan izazov. Jako je teško postići standard ‘zlatnog sata’. Ispostava Hitne pomoći u Blatu najudaljenija je na razini Hrvatske od prve bolnice, a i Opća bolnica Dubrovnik najudaljenija je od svih bolnica od prvog Kliničkog bolničkog centra. I druge ispostave na otocima, Pelješcu ili Neretvi, a što je u više navrata isticao i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luka Lulić, cestom su udaljene i više od 100 kilometara do obližnje bolnice. Ipak, cjelogodišnjom hitnom helikopterskom službom u našoj županiji ta će se situacija znatno poboljšati.
Najudaljenija točka koju pokrivamo je Blato dokle nam je potrebno 35 minuta leta, a potom nam, ako idemo u Firule, treba još 18 minuta. Čak i kad ubrojimo pet minuta koliko traje ukrcaj pacijenta, to znači da čak i najudaljeniju točku sada možemo pokriti unutar ‘zlatnog sata’ – Alen SamboleC
—Osnovna vizija Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i Ministarstva zdravstva je poboljšati dostupnost zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Ovo je jedan od velikih iskoraka u poboljšanju te dostupnosti jer se zapravo pokušava postići zbrinjavanje pacijenta unutar zlatnog sata, unutar tih sat vremena gdje to na druge načine ne bi bilo moguće ni trajektom ni zemaljskim prijevozom. Do, primjerice, Vela Luke bi cijeli transport sigurno trajao i nekoliko sati, a u nekim bi ga se situacijama moralo i odgoditi do sljedećeg dana ako bi, na primjer, vremenski uvjeti bili loši. Cjelogodišnja hitna helikopterska služba učinit će hitnu medicinsku službu dostupnijom ljudima, a postići ćemo i bolje ishode liječenja – naglasio je Damir Važanić. Inače, postoji cijeli niz intervencija te su unaprijed utvrđeni kriteriji kada se može pozvati helikopter za određena zdravstvena stanja pacijenata. Najčešće su to bolesnici s kardiološkim smetnjama, s traumom ili nekim drugim hitnim stanjima gdje je, istaknuo je Damir Važanić, vrijeme presudno i gdje je jako važno da pacijent što prije dođe u bolnicu.
—Kada ne bi bilo helikoptera, pacijent bi putovao satima, a nekada možda i danima ukoliko bi, primjerice, bila riječ o transportu s nekog udaljenog otoka. Naša je služba zato na veliku korist pacijenata, građana i posjetitelja ove županije – rekao je Važanić.
Svatko intervenciju doživljava drukčije
Kako su naši sugovornici već i naglasili, rad u ovoj službi specifičan je te se razlikuje od rada u vozilu hitne pomoći. Svaki od njih, reći će nam pilot Alen Sambolec, intervenciju doživljava na drukčiji način te svatko brine o svom aspektu.
—Iz pozicije pilota, kada dođe poziv za intervenciju, odmah provjeravam meteo uvjete. Bitno mi je da su vremenski uvjeti povoljni i da se zadaća može izvršiti. Naravno, cijelo vrijeme, svako pola sata do sat provjeravamo stanje. Nakon toga samo razmišljam o lokaciji na koju moramo ići, koliko nam vremena do tamo treba i gdje ćemo sletjeti. To je pilotu bitno – rekao je Sambolec. Naglasio je kako mu je drago što hrvatska policija ima priliku brinuti se na ovaj način o hrvatskim građanima, ali i svim domaćim i stranim turistima koji će posjetiti Dubrovačko-neretvansku županiju.
— Najudaljenija točka koju pokrivamo je Blato i do tamo nam je potrebno 35 minuta leta, a potom nam, ako idemo u Firule, treba još 18 minuta. Čak i kad ubrojimo pet minuta koliko traje ukrcaj pacijenta, to znači da čak i najudaljeniju točku sada možemo pokriti unutar ‘zlatnog sata’. To je jako važno – rekao je Sambolec. Na naše pitanje kako se odlučio priključiti hitnoj helikopterskoj službi istaknuo je kako je došao izvršiti zadaću koju mu je povjerilo Ministarstvo unutarnjih poslova.
—Ovo je odluka Vlade Republike Hrvatske u dogovoru sa županom Nikolom Dobroslavićem, ministrom Davorom Božinovićem te ministrom zdravstva Vilijem Berošem. Mi piloti izvršavamo svoje zadaće, ovo nam je letačka zadaća kao i svaka druga. Čast nam je da to radimo jer je u hijerarhiji naših poslova ovo možda najznačajniji i najbitniji jer spašavamo ljudske živote. Drago nam je da se upravo ovi helikopteri MUP-a koriste u tu namjenu. Oni su inicijalno kupljeni iz Nacionalnog programa za sigurnost prometa na cestama i, prilikom kupnje, naglašavano je da će ih se koristiti za spašavanje života i drago nam je da ih se zbilja za to i koristi. Helikopter EC 135 je inicijalno dizajniran za HEMS zadaće, a pogodan je i za policijske zadaće. Mal je, brz, ima dva snažna motora i može sletjeti bilo gdje. Ima i jako nisku razinu buke kao i potisak rotora, što znači da ne radi štetu tamo gdje sleti. Može praktički sletjeti u svako dvorište i zato je toliko cijenjen u cijeloj Europi – istaknuo je Sambolec.
Od poziva do leta u tri do pet minuta
Medicinski tehničar Damir Važanić pojasnio je kako izgleda cijeli postupak od poziva do transporta pacijenta do udaljene bolnice ili kliničkog bolničkog centra.
—Nakon što zaprimimo poziv da je nekome potrebna naša pomoć i po provjeri meteo uvjeta, potvrđujemo izlazak na intervenciju te krećemo. Sve se to odvije unutar tri do pet minuta od zaprimljenog poziva. Uloga medicinskog tehničara je, osim zbrinjavanja bolesnika, i briga o sigurnosti cjelokupnog tima. Nakon preuzimanja pacijenta, donosi se odluka o tome gdje će ga se konačno zbrinuti, je li to Opća bolnica Dubrovnik ili u iznimnim situacijama KBC Split. Pacijenta se predaje opet timu hitne medicinske službe koji dalje transportira pacijenta u bolničku zdravstvenu ustanovu – naglasio je Važanić. Meteo uvjeti, ističu naši sugovornici, ponekad ne budu idealni te intervencija u tom trenutku nije moguća. Međutim, ističe pilot Alen Sambolec, to su vrlo rijetki slučajevi.
Nakon što zaprimimo poziv da je nekome potrebna naša pomoć i po provjeri meteo uvjeta, potvrđujemo izlazak na intervenciju te krećemo. Sve se to odvije unutar tri do pet minuta od zaprimljenog poziva
—Postoje uvjeti kada se ne može letjeti i tada ne letimo. Ako puše orkanska bura, možda i možemo poletjeti iz Čilipa, ali na ograničeni teren negdje sigurno ne možemo sletjeti. To je odluka pilota. Isto se događa i za ljetnih grmljavinskih oluja. Ponekad pričekamo pola sata ili sat vremena i nakon toga je intervencija moguća – rekao je Sambolec, a Važanić je dodao kako svi pacijenti, bez obzira na vremenske uvjete, budu adekvatno zbrinuti u hitnoj službi u kojoj se nalaze dok helikopterska intervencija ne bude moguća. Inače, tim hitne helikopterske medicinske službe od četiri člana dostupan je od 8 sati ujutro do večernjih sati. Tijekom dežurstva u Čilipima će biti stacionirani jedan liječnik, medicinski tehničar, pilot i zrakoplovni tehničar. Dodajmo i da Ministarstvo zdravstva osigurava zdravstveni dio posade, MUP letački dio i helikopter EC 135, a Dubrovačko-neretvanska županija osigurava smještaj i prehranu za letačko i medicinsko osoblje.
Članak objavljen u tiskanom izdanju DuLista 21. travnja 2021.