Zaplovio je ovog petka ‘Lacroma’, prvi hibridni brod izgrađen u hrvatskom brodogradilištu Dalmont u Kraljevici. Povezivat će Arboretum Trsteno s otokom Lokrumom, odnosno njegovim botaničkim vrtom. Izgradnja broda financirana je u okviru EU projekta ‘Povijesni vrtovi dubrovačkog područja’, koji se upravo uspostavom nove linije i završava.
Njegova kuma je državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž, što se moglo čuti ovog petka na velikom gruškom mulu na svečanosti otvorenja brodske linije Gruž – Trsteno – Lokrum.
Povezivanje dva zaštićena područja
Ravnateljica JU Rezervat Lokrum Nikolina Grković rekla je ovom prigodom kako je ovaj katamaran na hibridni pogon prvi takav izgrađen u brodogradilištu u RH za komercijalna putovanja, ukupne je duljine 15 metara, kapaciteta 50 putnika plus posada te je prilagođen za osobe s invaliditetom. Vrijedan je 1.155.527 tisuća eura s PDV-om.
-Radujem se što smo s današnjim danom uspješno okončali projekt ‘Povijesni vrtovi dubrovačkog područja’, koji se provodi od 1. prosinca 2018. godine, a sve zahvaljujući dobroj suradnji s korisnikom projekta, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, te partnerima Turističkom zajednicom grada Dubrovnika i udrugom Dart. Otvorenjem brodske linije ostvarili smo cilj projekta, a to je povezati dva zaštićena područja, posebni rezervata šumske vegetacije Lokrum i spomenik parkovne arhitekture Arboretum Trsteno kako bi našim posjetiteljima približili prirodnu i kulturnu baštinu ovog područja- rekla je ravnateljica Grković te se zahvalila svima koji su pridonijeli ovom projektu.
Velika referenca
Voditelj tehničkog odjela Dalmota, luke posebne namjene brodogradilišta Kraljevica Robert Miletić rekao je kako je nakon više od godinu dana predanog rada isporučen prvi u Hrvatskoj brod na hibridni pogon sagrađen po pravilima hrvatskog Registra brodova.
-To je velika referenca i za sam Rezervat Lokrum, za sam Dalmont, a vjerujem i za sam registar brodova. Ovo nije klasičan brod, on je rezultat vizije održive i ekološki prihvatljive budućnosti pomorske industrije i same brodogradnje. Spoj tradicionalnog pogona s modernim električnim sustavima definitivno na ovom brodu ne samo da smanjuje emisiju štetnih plinova, nego nam pruža komoditet i udobnost koja je od velikog značaja kad se radi o ovako osjetljivim obalnim područjima – rekao je.
Akademkinja Nella Lonza, voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Dubrovnik, ovom je prigodom pročitala početak opisa izleta u Trsteno iz 1912. U tom se opisu u nekoliko navrata spominje mali izletnički parobrod kojim su turisti iz Gruža odlazili u Trsteno.
‘Odlučno zareži more boje paunovog perja’
-Mali izletnički parobrod strpljivo je čekao turiste u Trstenom i zviždukom upozoravao kada je bio trenutak za ukrcaj i povratak u grušku luku. Taj opis star preko stotinu godinu prenosi ljepotu prilaska Trstenome s mora, ali govori i o tome da ljepota doživljaja počinje već na brodu. Tada je plovio prekrasni mali parobrod, a i u ranijim stoljećima, sve do Napoleonove ceste, postojali su samo neudobni puteljci kopnom i u Trsteno se po mogućnosti putovalo brodom ili barkama. Danas kad zaplovimo pristupit ćemo Trstenom na najljepši mogući način, onako kako su to činili mnogi prije nas. U Trstenom nas neće, kao pred sto godina dočekati vremešni gospar Vito Gozze, ali će nam jednako gostoljubivi domaćini Arboretuma, a zatim i na Lokrumu pokazati da i danas vrijedi onaj uz ljetnikovac uklesani natpis da valjano umijeće usavršava divlju prirodu. Našem brodiću Lacroma, koji je na hibridni pogon, ali ne manje ljubak od svog nekadašnjeg preteća na paru, želim da isto tako odlučno zareže more boje paunova perja – rekla je akademkinja Lonza.
Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je ovo iznimno važan čin.
Kroz održivost do veće kvalitete života
-Sročio bih ga u tri riječi: održivost, prvi i europski fondovi. Naime, te tri riječi odražavaju upravo ono za što smo se zalagali posljednjih 6 godina i na čemu svakodnevno temeljimo naš posao. Dubrovnik je prvi grad u RH koji je započeo program održivosti u turizmu. Dubrovnik je, odnosno Rezervat Lokrum današnjim činom postao prva ustanova u RH koja ima brod na hibridni pogon, a to je ujedno i prvi hrvatski brod na hibridni pogon. Dubrovnik se 2017. odlučio za maksimalno korištenje EU fondova s ciljem potpune promjene kvalitete života, povećanja kvalitet u svakom segmentu javnog života. Sve to kroz tri riječi odražava ono čemu moramo stremiti u budućnosti znajući koje smo greške imali u prošlosti, a kako bi u budućnosti kroz održivost itekako brali plodove uspješnosti našeg grada, kvalitete života i svega onoga što je Dubrovnik kroz svoju povijest predstavljao – rekao je gradonačelnik te istaknuo kako je projekt bio iznimno zahtjevan te nijedan segment nije išao jednostavno.
-Puno je bilo stranputica, puno posrtaja, ali u nijednom trenutku nismo htjeli odustati. Htjeli smo projekt dovesti do kraja i doveli smo ga do kraja – rekao je gradonačelnik.
Kuma ‘Lacrome’, državna tajnica Zrinka Raguž je, između ostaloga, brodu poželjela mirno more na najljepšoj ruti na svijetu.