Hrvatska narodna banka očekuje 0,7 posto rasta BDP-a u 2014.
Prvi je to put, nakon pet godina krize, da središnja banka predviđa pozitivno kretanje BDP-a za godinu koja dolazi, potvrdio je na današnjem brifingu za novinare guverner Boris Vujčić, prenosi NoviList
Time je de facto najavljen izlazak hrvatskog gospodarstva iz krize, a optimizam HNB temelji na tri izvora: oporavku okruženja, investicijama i izvozu. Negativan doprinos BDP-u daje potrošnja, osobna, a u idućoj godini i državna, obzirom na fiskalne prilagodbe koje se moraju napraviti vezano za ulazak u sustav prekomjernog deficita. Za 2013.
HNB očekuje pad BDP-a od 0,8 posto, što je također nešto manji pad no u njegovim ranijim projekcijama. No, rast od 0,7 posto u 2014. je slab rast, koji se očekuje ovisno o prevladavanju rizika. Za 2013. HNB očekuje deficit proračuna na razini 5,9 posto BDP-a, a u 2014. prilagodbu prema 4,6 posto, a kako će doći do te prilagodbe, kojom strukturom, to tek treba vidjeti, no HNB konstantno ponavlja da bi prilagodba trebala doći s rashodne strane, pa ćemo to opet ponoviti, rekao je Vujčić.
Ostali rizici, kazao je, su kretanje premije rizika na međunarodno zaduženje, kao i rizik ostvarenja investicijskih projekata, pri čemu HNB očekuje dvostruku nižu stopu rasta investicija od Vlade: dok vlada vjeruje da će investicije rasti 7,5 posto, HNB očekuje 3,5 posto rasta investicija, no guverner nije želio precizirati u kom dijelu misle da su Vladine prognoze nerealne, jer, veli, nije do kraja upoznat sa strukturom onoga što u Vladi predviđaju. U 2013. HNB je korigirao rast izvoza na dole jer, kažu, nije bilo izvoza brodova, ali bi se dio tog izvoza mogao realizirati u 2014. uslijed procesa restrukturiranja, pa otud očekivanje rasta i te stavke, pojasnio je Vujčić. Na komentar novinara da su HNB-ove i vladine prognoze kroz godine sve bliže, Vujčić je kazao da očito konvergiraju. Obrazložio je da se, od 2008., otkako je kriza počela, regulatorni okvir koji bi trebao doprinijeti poboljšanju investicijske klime "ozbiljno počeo mijenjati tek ove godine."
Što se monetarne politike tiče, u HNB-u očekuju nastavak rasta likvidnosti, pri čemu će bankama od neiskorištenih programa kreditiranja u suradnji s HBOR-om u siječnju još biti i vraćeno 1,6 milijardi kuna. No, u 2014. očekuje se rast plasmana privatnom sekotoru od tek 1 posto, pri čemu poduzećima rast od 2,2 posto, a stanovništvu pad od 0,9 posto. Bez mjera koje smo pokrenuli za poticanje kreditiranja ti bi krediti još i stagnirali ili čak bili u blagom padu, rekao je Vujčić.
Veli da je izlaz u strukturnim reformama, privlačenju stranih investicija u korporativni sektor, a što se tiče činjenice da banke teško odobravaju kredite poduzećima, veli da su tu preduvjeti stvoreni, likvidnost je visoka, no banke se očito boje rizika: "Mi smo konja dotjerali do vode, ali ne možete ga natjerati da pije, iako vode ima kao u priči" – slikovito se izrazio Vujčić.