Na inicijativu i poziv Marija Obuljena, mag. ing. aedif., u Dubrovniku je održan stručni okrugli stol posvećen izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana i Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika. Za istim stolom okupili su se stručnjaci iz niza usko specijaliziranih područja koja zajedno čine cjelinu odgovornoga prostornog planiranja – urbanizma i prostornog uređenja, graditeljstva, prometa, konstrukcija i potresnog inženjerstva, geotehnike, hidrologije i vodnoga gospodarstva, komunalne infrastrukture, zaštite od požara te upravljanja rizicima.
Različite struke, ističe se u priopćenju za medije kojega potpisuje Mario Obuljen, povezala je zajednička namjera: Gradu Dubrovniku staviti na raspolaganje znanje, iskustvo i praktično razumijevanje prostora kako bi se prijedlozi GUP-a i PPU-a dodatno provjerili, međusobno uskladili i unaprijedili prije konačnog donošenja.
-Okrugli stol nije zamišljen kao prostor političkog nadmetanja, osporavanja Grada ili kritike radi kritike. Oblikovan je kao otvorena interdisciplinarna stručna platforma koja želi prepoznati moguće rizike, predložiti poboljšanja i pomoći da temeljni prostorni planovi Dubrovnika budu pravno jasni, tehnički usklađeni, sigurni, racionalni, održivi i stvarno provedivi. Ono što je u prijedlozima planova kvalitetno treba zadržati. Ono što se može dodatno provjeriti, uskladiti ili poboljšati potrebno je doraditi prije njihova donošenja. Svi imamo isti cilj a to je pomoć Gradu da dobije što kvalitetniji planski okvir za budućnost Dubrovnika.
Za grad koji traje stoljećima, prostorni plan ne smije biti dokument samo jednoga postupka, projekta ili mandata. On mora biti odgovoran okvir razvoja za generacije koje dolaze – ističe Obuljen te nastavlja kako upravo zato sudionici okruglog stola preporučuju Gradu Dubrovniku da od stručnog izrađivača GUP-a i PPU-a zatraži sljedeće stručne podloge, provjere, obrazloženja i dopune:
Među najvažnijim prijedlozima izdvajaju se:
- precizno navođenje mjerodavne pravne osnove i dokaz usklađenosti planova sa zakonima, podzakonskim propisima i prostornim planovima više razine;
- objava projektnog zadatka, ugovorne dokumentacije, kronologije izrade, obrazloženja produljenja rokova i pregleda stručnjaka angažiranih na pojedinim područjima;
- izrada jasne matrice koja će svaki cilj plana povezati s odgovarajućom stručnom podlogom, planskim rješenjem, člankom odredbi, kartografskim prikazom i očekivanim rezultatom;
- objava zahtjeva gradskih upravnih odjela i javnopravnih tijela te pojedinačnih odgovora stručnog izrađivača na svaki od tih zahtjeva;
- cjelovito prometno obrazloženje koje obuhvaća buduće prometne scenarije, kapacitete cesta i raskrižja, javni prijevoz, parkiranje, pješački i biciklistički promet, pristupačnost, sigurnost i mogućnosti evakuacije;
- posebno obrazloženje opravdanosti, troškova, izvedivosti i faznosti svakoga velikog prometnog i infrastrukturnog zahvata;
- provjera kapaciteta vodoopskrbe, odvodnje, oborinskih voda, elektroenergetske i prometne infrastrukture, sustava gospodarenja otpadom te dostupnosti škola, vrtića, zdravstvenih i drugih javnih sadržaja;
- dokumentirana kartografska i GIS kontrola kvalitete, s čitljivim kartama, jasnim legendama, međusobno usklađenim slojevima i usporednim prikazom važećega i predloženog planskog stanja;
- jasno obrazloženje potrebe za svakim predviđenim urbanističkim planom uređenja i za svakim područjem neposredne provedbe;
- dokaziva interdisciplinarna sinteza zaštite kulturne baštine, stanovanja, prometa, komunalne infrastrukture, demografskih potreba i gospodarskog razvoja;
- sustavna provjera potresnog i geotehničkog rizika, zaštite od požara, civilne zaštite, evakuacije, stabilnosti terena, poplava, bujičnih i oborinskih voda te klimatskih rizika;
- analiza mogućeg utjecaja predloženih rješenja na postojeće dozvole, pristupe parcelama, nerazvrstane ceste, infrastrukturne koridore i pravnu sigurnost građana;
- izrada i usporedba varijantnih rješenja za najvažnije prostorne, prometne i infrastrukturne odluke;
- dobrovoljna neovisna multidisciplinarna stručna provjera prije utvrđivanja konačnog prijedloga;
- pojedinačni pisani odgovor na svaku stručnu preporuku, s jasnim navođenjem prihvaćene korekcije ili obrazloženjem zbog čega prijedlog nije prihvaćen.
-Sudionici smatraju da Grad, nakon dostave traženih dopuna, treba organizirati zajednički radni sastanak stručnog izrađivača, nadležnih gradskih upravnih odjela i stručnjaka različitih područja kako bi se sva otvorena pitanja provjerila prije konačnog donošenja planova. Dubrovnik je prostorno ograničen, povijesno iznimno vrijedan i infrastrukturno složen grad. Na njegovu se prostoru istodobno susreću potrebe stanovanja, prometa, zaštite kulturne i prirodne baštine, turizma, gospodarstva, komunalne infrastrukture, javnih sadržaja, sigurnosti i prilagodbe klimatskim promjenama.
Zbog toga GUP i PPU ne smiju biti samo formalno donesivi dokumenti. Moraju biti pravno jasni, tehnički usklađeni, prometno i infrastrukturno nosivi, financijski razumni, sigurnosno provjereni i stvarno provedivi.
Nijedan pojedinac niti jedna struka ne mogu sami sagledati sve sastavnice tako složenog planskog procesa. Upravo zato interdisciplinarna rasprava nije kritika izrađivača, nego način da se prepoznaju pitanja koja iz perspektive samo jednog stručnog područja možda nisu bila dovoljno vidljiva.
Kada stručnjaci različitih područja sjednu za isti stol, ne umanjuju nečiji rad, nego povećavaju mogućnost da konačni rezultat bude bolji – napominje Obuljen koji je kao simboličko polazište istaknuo Dubrovački statut iz 1272. godine, koji je stoljećima predstavljao temelj dubrovačkoga pravnog poretka i snažan simbol pravne kulture i sigurnosti.
-Nije riječ o doslovnoj usporedbi srednjovjekovnog Statuta i suvremenih prostornih planova, nego o njegovoj trajnoj poruci: pravila koja uređuju zajednički život moraju biti poznata, razumljiva, odgovorna i dovoljno određena da omogućuju jednaku i sigurnu primjenu. U tom duhu i GUP i PPU Grada Dubrovnika trebaju biti izrađeni bez međusobno proturječnih odredbi, nečitljivih karata, neobrazloženih iznimaka i praznina koje bi u provedbi stvarale različita tumačenja i nejednaku praksu. Kao što je Dubrovnik tijekom svoje povijesti znao zajednička pravila oblikovati promišljeno i odgovorno, tako i danas zajedničkim stručnim znanjem može dobiti planski okvir koji neće služiti samo jednoj javnoj raspravi, jednom projektu ili jednom mandatu, nego razvoju grada tijekom više budućih generacija – naglašava.
Poziv na dodatnu stručnu provjeru, dodaje dalje, nije odmak od dubrovačke tradicije, nego njezin nastavak. -Dubrovnik je stoljećima rastao uz pravila, mjere, dokumentiranje i odgovornost, a u novije su doba njegov prostor sustavno čitali istraživači, arhitekti, urbanisti, konzervatori i krajobrazni arhitekti čija djela i danas ostaju stručno mjerilo.
U knjizi „Urbanistički razvitak Dubrovnika“ iz 1958. godine Lukša Beritić dao je temeljnu sintezu povijesti dubrovačkog urbanizma. Njegov rad podsjeća da se svaki novi planski potez mora razumjeti kao dio dugog razvoja grada, a ne kao izdvojena intervencija.
Pokojna arhitektica i urbanistica dr. sc. Ivanka Jemo u knjizi „Urbana matrica grada Dubrovnika: Utjecaj veličine i oblika parcele u njezinu oblikovanju“ analizirala je povezanost parcele, kuće i uličnog rastera te višestoljetni kontinuitet dubrovačke urbane matrice. Njezin rad jasno pokazuje da odluka o jednoj čestici nikada nije samo pitanje jedne čestice: ona može utjecati na mjerilo, odnose i čitljivost širega gradskog tkiva.
Dr. sc. Bruno Šišić svojim je istraživanjima dubrovačkoga renesansnog vrta i desetljećima krajobraznog rada pokazao da vrtovi, perivoji, zeleni đardini, šetališta i kultivirani krajobraz nisu ukras uz Grad, nego sastavni dio njegova identiteta i kulture življenja. Njegova misao da je „bilje naš specifičan gradbeni materijal“ i danas je važna prostorno-planska poruka.
Prof. dr. sc. Milan Prelog povezao je istraživanje povijesne sredine s integralnom zaštitom i prostornim planiranjem, sudjelujući i u regionalnim planovima dubrovačkog područja. Njegov pristup ostaje podsjetnik da baština, stanovanje, promet, infrastruktura, krajobraz i razvoj ne smiju biti odvojeni sektori, nego dijelovi jedne odgovorne planske cjeline.
Ta imena ne navodimo kao ukras niti kao zamjenu za argumente. Navodimo ih kao mjerilo rada: istražiti prije odlučivanja, dokumentirati prije mijenjanja, povezati pojedinačni zahvat s cjelinom i svaku promjenu učiniti jasnom, obrazloženom i provjerljivom.
Dubrovnik se ne planira kao prazna karta. Planira se čitanjem naslijeđenih slojeva i odgovornošću prema budućim generacijama. Sudionici okruglog stola pozivaju sve kolegice i kolege iz struke da svojim znanjem dopune ovaj stručni doprinos ako smatraju da neko važno pitanje nije dovoljno obrađeno. Cilj je kroz otvoren, konstruktivan i interdisciplinaran dijalog pomoći Gradu Dubrovniku i stručnom izrađivaču da konačni GUP i PPU postanu primjer jasnoće, stručnosti, zakonitosti, sigurnosti i odgovornog odnosa prema prostoru. Struka nije prepreka razvoju. Struka je jamstvo da razvoj bude kvalitetan, siguran i trajan.
Grad Dubrovnik ima našu strukovnu podršku. Držimo se struke. Gradovi se ne planiraju za jedan mandat. Gradovi se planiraju za generacije. Dubrovnik se ne planira kao prazna karta. Planira se čitanjem stoljetnih slojeva i odgovornošću prema budućnosti – zaključuje Mario Obuljen.
