Dubrovačko područje, svima je jako dobro znano, posebno je 'osjetljivo' za vrijeme grmljavine. Dolazi do čestih padova napona u napajanju električnom energijom, uslijed čega se prekida i internetska veza, 'ruše' se kompjuteri…
Koliko puta vam je u takvim situacijama kroz glavu prošla misao hoće li zbog toga doći do štete na vašim kućanskim aparatima i telekomunikacijskim uređajima? A mnogima se upravo to i dogodilo.
Budući da nam je hladnije doba godine pokucalo na vrata, a kiše s grmljavinom sve su učestalije, zanimalo nas je koliko je u protekle skoro dvije godine Hrvatska elektroprivreda na području Dubrovnika primila odštetnih zahtjeva zbog štete na kućanskim uređajima koje su izazvane padom napona u napajanju električnom energijom, dakle krivicom HEP-a.
73 zahtjeva, 24 odobrena
Iz HEP-a nam je stigao odgovor kako je Elektrojug Dubrovnik tijekom 2011. i 2012. godine zaprimio 73 odštetna zahtjeva za naknadu štete nastale na kućanskim aparatima, a koje su izazvane padom napona u napajanju električnim energijom.
No, nisu svi zahtjevi i usvojeni kao opravdani. Barem ne do danas. Kako su nas obavijestili iz HEP-ovih odnosa s javnošću do danas su usvojena 24 zahtjeva i to za štete nastale na električnim aparatima kao što su bojleri, štednjaci, TV prijemnici, LCD-i, printeri, kompjuteri sl. Razlog nastalih šteta su oscilacije u naponu električne energije.
Iz HEP-a su 'zaboravili' spomenuti koliki su iznosi isplaćeni građanima za ova 24 odobrena zahtjeva, iako smo upravo takav upit i postavili. Isto tako bez odgovora je ostalo i pitanje ima li Hrvatska elektroprivreda predviđen godišnji budžet za ovakve situacije, te naravno o kojem je iznosu riječ.
Objasnili su nam zato što slijedi nakon što se HEP-u podnese zahtjev za naknadu štete:
– Temeljem zaprimljenog odštetnog zahtjeva, koji se dostavlja Croatia osiguranju d.d., na teren izlazi za tu svrhu imenovana stručna Komisija koja temeljem neposrednog uviđaja sastavlja Zapisnik o izvidu štete. Zapisnik se prosljeđuje Croatia Osiguranju d.d., koja temeljem procjene isplaćuje naknadu za štetu – zaključili su iz Hrvatske elektroprivrede.
Isključite uređaje
Možda ne bi bilo zgorega da se HEP primjerice ugleda na Hrvatski telekom koji je počeo putem telefona obavještavati svoje korisnike o nadolazećem grmljavinskom nevremenu.
Jeste li ikada čuli ovakvu poruku:
– Poštovani, prema najavama Državnog hidrometeorološkog zavoda na vašem području je prognozirano grmljavinsko nevrijeme. Kako biste zaštitili svoju telekomunikacijsku opremu i mogli dalje nesmetano koristiti naše usluge, savjetujemo Vam da za vrijeme trajanja grmljavine, isključite uređaje za telefoniranje, Internet i televiziju iz telefonske i strujne utičnice. Vaš Hrvatski Telekom.
Tragom informacije kako neki korisnici na dubrovačkom području primaju ovakve poruke svog operatera, upitali smo HT zbog čega se iste i upućuju, te znači li da ukoliko korisnik nije u mogućnosti javiti se na telefon, jer nije kod kuće, neće imati pravo na besplatnu zamjenu routera, MaxTv prijemnika ili telefona, ukoliko se isti oštete zbog grmljavine, odgovoreno nam je sljedeće:
– Vodeći brigu o svojim korisnicima, Hrvatski Telekom je pokrenuo inicijativu obavještavanja korisnika o neželjenim posljedicama koje mogu nastati na opremi uslijed grmljavinskog nevremena. HT putem govornog automata obavještava korisnike i educira ih na koji način zaštititi opremu. Govorni automat poziva sve korisnike na onim područjima za koja je analizom podataka unatrag nekoliko godina utvrđeno da su najviše izložena grmljavinskim nevremenima i na kojima se ona učestalo ponavljaju.
Cilj pozivanja korisnika je, dakle, informiranje o prognozi nevremena kao i prevencija oštećenja opreme od udara groma. U slučaju da ipak dođe do oštećenja na opremi, ona će korisnicima biti zamijenjena, bez obzira jesu li čuli govornu poruku ili ne – poručili su nam iz Hrvatskog Telekoma.
A naš savjet Dubrovčanima, Župljanima, Konavljanima i Primorcima bio bi da ne čekaju primitak poruke govornog automata bilo koje tvrtke, nego na prvi navještaj grmljavine pogase sve uređaje, koji im u tom trenutku nisu neophodni, kako bi se zaštitili od eventualnih šteta. Iako bi se u ovim situacijama moglo reći: a čemu onda plaćamo pretplate, odnosno račune kad se određenim uslugama ne možemo koristiti dok grmi?