Gradski vijećnik HSLS-a Ivo Gjaja uputio je pismo predsjedniku RH te na znanje predsjednicima Hrvatskog sabora i Vlade RH povodom najavljenog donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline.
– Gradonačelnik Vlahušić 'zasipa' medijski prostor neistinama, insinuacijama i klevetama u koje 'priče' je jučer, 4. prosinca, u emisiji 'Pogledi' radiopostaje Dubrovnik uključio i mene, imenom i prezimenom, i to zbog moga legitimnog zahtjeva na sjednici Gradskog vijeća 30. studenoga, da gradski vijećnici rasprave odnose Grada i Društva prijatelja dubrovačkih starina, jer je to zakonsko pravo i obveza Gradskog vijeća – ističe Gjaja. Pismo Iva Gjaje prenosimo u cijelosti.
„Poštovani gospodine predsjedniče Republike Hrvatske,
obraćam Vam se kao vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika povodom najave skorog usvajanja prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika, koji prijedlog je prema najavama ministice kulture gospođe Andree Zlatar Violić pred drugim čitanjem u Hrvatskom saboru s namjerom izglasavanja do kraja ove godine. Evo kako je riječi ministrice kulture gospođe Andree Zlatar Violić prenio jedan dubrovački protal 2. prosinca 2013. godine:
„Najave dubrovačkog gradonačelnika Andra Vlahušića kako će Zakon proći do kraja godine su u ispravnim vremenskim okvirima. Ovoga tjedna Zakon ide na Vladu, a tu se radi se o minimalnim razlikama budući da postoje tri, odnosno dvije i pol točke koje su podložne izmjeni. U praksi ove Vlade vidjelo se da prihvaća amandmane drugih stranaka, ali i sam predlagač može ponuditi amandmane kako bi se korigiralo ono što je problematično – rekla je Zlatar Violić, podvukavši kako zna da odnos između Grada Dubrovnika i DPDS-a nije u idealnim odnosima.
Ne mislim da će situacija biti tiha, ali s obzirom da u Gradu Dubrovniku kod temeljnih pitanja postoji suglasnost vjerujem da će se postići zajednički dogovor. Grad Dubrovnik nije mjesto za politikantske obračune kojih u društvu ionako ima previše.“
Inicijator i predlagatelj donošenja ovih izmjena Zakona je gospodin gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, koji je nepravomoćno osuđen zbog kaznenog djela neovlaštenog raspolaganja novčanim sredstvima od ulaznica za obilazak gradskih zidina. Državno odvjetništvo se žalilo na visinu kazne, žalba je na Vrhovnom sudu. U protekle četiri godine gradonačelnik vodi svoj privatni „rat“ s Društvom prijatelja dubrovačkih starina.
Društvo prijatelja dubrovačkih starina kao društvo građana osnovano je 1952. godine i u 60-to godišnjem periodu u kontinuitetu brine o zidinama i tvrđavama Grada, skrbeći o njima i obnavljajući ih i u cijelom tom periodu bilo je to u skladu s vlašću i građanima Grada.
Gospodine predsjedniče Republike Hrvatske, svjedočili ste ove godine uspješno, od strane Društva prijatelja dubrovačkih starina, obnovljenom Sokol gradu, kuli izgrađenoj na kamenu stancu podno kamenih klisura što se uzdižu poviše Dunava u Konavlima, napuštenom davne 1670. godine, kojom prilikom ste proglašeni i počasnim članom Društva.
Stonske zidine, jedan od bisera Hrvatske, najduži fortifikacijski sustav poslije Kineskog zida i najveći fortifikacijsko-urbanistički pothvat tadašnje Europe, nakon višegodišnje obnove otvorene su za javnost 2009. godine. Tada je istaknuto da je to najopsežniji zahvat u ukupnoj obnovi kulturne baštine u Hrvatskoj. A i iza tog zahvata stoji Društvo prijatelja dubrovačkih starina.
Zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačkih starina danas su ova sačuvana i obnovljena materijalna dobra na ponos građana Republike Hrvatske i neprocjenjiva svjetska vrijednost.
Odnos Društva i općine Dubrovnik ranije, pa zatim Društva i Grada, regulirali su se ugovorima koji su se produljivali i supotpisivali, pa je to učinjeno i u prvom mandatu gradonačelnika Vlahušića 2009. godine na osnovi odluke i po ovlaštenju Gradskog vijeća.
Kako je gradonačelnik neovlašteno raspolagao novcem izrodila se od 2010. godine afera, koja je kulminirala sudskim procesom protiv gradonačelnika pokrenutim od strane DORH-a, nepravomoćnom presudom gradonačelniku te, od tada, nastojanjem gradonačelnika da raskine ugovor između Grada i Društva.
U protekle četiri godine traje sukob gradonačelnika i predstavnika Društva oko načina daljnjeg upravljanja zidinama, a pokušaji iznalaženja rješenja su bez ikakovog rezultata.
Nakon, od strane gradonačelnika, inicirane promjene zakonske regulative na državnoj razini, prema kojem prijedlogu bi se Društvu oduzelo pravo upravljanja i skrb o zidinama regulirano ugovorom, po kojem ugovoru to prvo traje do kraja 2019. godine, očekuje se dakle do kraja ove godine drugo čitanje u Hrvatskom saboru i donošenje toga Zakona.
Obzirom da je postojeći Ugovor izglasovalo Gradsko vijeće i ovlastilo gradonačelnika da Ugovor potpiše, obveza i pravo Gradskog vijeća je da se službeno kroz raspravu i odlučivanje izjasni o eventualnoj potrebi raskida Ugovora, odnosno drugačijem rješenju međusobnih odnosa. To gradonačelnik otklanja odbijajući da se o tome na Gradskom vijeću raspravlja svo ovo vrijeme u kojem 'ratuje' s Društvom, pa je to učinio i na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća 30. studenoga 2013.godine, što je bila zadnja prilika pred saborsko odlučivanje.
Gospodine Predsjedniče, obraćam Vam se bez i malo sumnje da razumijete kakvu je ulogu u očuvanju kulturne baštine u Dubrovniku i na području nekadašnje Dubrovačke republike imalo Društvo prijatelja dubrovačkih starina. Obzirom da pravovaljani ugovor između Grada i Društva prijatelja dubrovačkih starina o upravljanju zidinama istječe tek krajem 2019. godine i da će se Društvo prijatelja dubrovačkih starina, prema medijskim napisima /moram istaći da nisam niti sam ikada bio član Društva, nisam kao ni članovi moje obitelji imao bilo kakav poslovni odnos s Društvom, a nisam ni njihov glasnogovornik niti zastupnik/ ići do suda u Strasbourgu u obrani ugovornih odnosa.
Želim se nadati gospodine Predsjedniče da ćete upotrijebiti svoj autoritet, pa i uskratiti potpis na eventualno izglasovani Zakon, a u cilju zaštite ugleda Rebublike Hrvatske i njezinih institucija, jer bi u slučaju usvajanja ovakvog teksta Zakona to bila „ revolucionarna“ i protuustavna zakonska odredba kojom se mijenja Ustav Republike Hrvatske, jer se takvim zakonom jednoj udruzi konfiscira imovina, raskida se pravovaljani ugovor, a sve bez mogućnosti sudske zaštite i bez sudskog postupka. To je negiranje Ustavom utvrđene trodiobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast.
Naravno da se zalažem za svaku, pozitivnim zakonskim propisima, definiranu kontrolu rada i poslovanja Društva u cilju odgovornog i zakonitog gospodarenja sredstvima uprihodovanim od imovine povjerene mu na upravljanje
Na znanje:
– Predsjedniku Hrvatskog sabora
– Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske
Vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika
Ivo Gjaja, dipl.ing."