Dan ranije nego što je uobičajeno, i na drugoj lokaciji, predstavljen je program 74. Dubrovačkih ljetnih igara. Naime, za razliku od prijašnjih godina, program je predstavljen u hotelu Palace, a ne u festivalskoj palači – 1. veljače, a ne na Kandeloru.
Na predstavljanju je sudjelovalo vodstvo festivala, ravnateljica Ivana Medo Bogdanović, intendantica Dora Ruždjak Podolski te njezini pomoćnici Saša Božić i Tomislav Fačini. Isto tako, ovom su događaju prisustvovali gradonačelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, zamjenik župana Joško Cebalo i drugi.
Otvaranje Igara je uvijek više ‘na meti’
‘Zaista, što bismo mi bez Igara?, istaknula je među ostalim intendantica Dora Ruždjak Podolski. Rekla je da su Igre obilježje koje je neprocjenjivo. Isto tako, kako kaže, 74. Igre su svjedočanstvo da kulturu ne može ništa zatrti.
-Otvaranje Igara je uvijek više ‘na meti’, i to je u redu jer se svake godine mora postići neka doza originalnosti i noviteta. No, zatvaranje Igara je neki odušak i slavlje umjetnosti. Zato ja preferiram više – zatvaranje – rekla je i dodala: ‘Igre su apsolutno veće od nas’.
‘Simbioza gospodarstva, grada i umjetnosti’
Gradonačelnik Mato Franković naglasio je da će ‘Dubrovačke ljetne igre biti dubrovačke i uvijek će živjeti s Dubrovnikom i našim građanima, sve dok građani budu komentirali Igre’.
Kad komentari izostanu, onda se trebamo zabrinuti i reći: ‘Nešto trebamo mijenjati’. S nestrpljenjem iščekujem komentare, kako pozitivne, tako i one negativne. Siguran sam da ćemo pronaći model kako uvijek biti uspješniji, pozitivniji i kvalitetniji – kazao je. Očekuje da će se tijekom nadolazećih Igara, nakon ovih 74., vratiti predstave na gradske prostore, gradske pozornice, Gundulićevu poljanu…
-Grad će sa svoje strane sve napraviti da osigura te javne prostore i da pokažemo kako može postojati simbioza gospodarstva, grada i umjetnosti, odnosno naših Igara – rekao je gradonačelnik. Dodao je da se financijski okvir Igara vraća na predpandemijsku razinu, odnosno na 2019. godinu.
Zamjenik župana Joško Cebalo istaknuo je da su Dubrovačke ljetne igre jedan od osnovnih dijelova dubrovačke i hrvatske kulture.
-Nadam se da će i ove godine Dubrovačke ljetne igre dokazati da su najveći i najkvalitetniji kulturni festival u Hrvatskoj, ali i šire – rekao je. Spomenuo je kako mu je drago što je i ove godine pripremljeno djelo za najmlađe, što je bitno za izgradnju ‘mlade festivalske publike’, kao i za kulturni razvoj najmlađih sugrađana.
‘S optimizom gledamo u neku budućnost’
Ravnateljica Igara Ivana Medo Bogdanović istaknula je kako im je želja vratiti se na predpandemijske što se tiče obujma programa. Spomenula je kako se večeras predstavio ‘nacrt’ programa koji će se još kasnije nadograđivati.
-Što se tiče kvalitete, Dubrovačke ljetne igre uvijek inzistiraju na najboljemu od svih žanrova koje zastupamo. Uvijek su za kulturu teška vremena. Činjenica je da zaista nije lako. Dok je bila pandemija, svi su imali razumijevanja. No, mi se svi još od toga nismo oporavili. Budžeti se nisu vratili na ta vremena. Usluge svega poskupljuju. Nije lako iznaći sredstva, a bez sredstava se ne može. Nije to samo tako u kulturi. Ali, Igre, kao jedan od većih festivala, uvijek opstaju u krizama. Imamo tim koji je godinama prisutan, kao i jako umjetničko vodstvo. Nadići ćemo te neke probleme. S optimizom gledamo u neku budućnost i nadamo se da će publika to prepoznati – rekla je Medo Bogdanović i posebno istaknula program za mlade.
Tisuću umjetnika
Dubrovačke ljetne igre održat će se tradicionalno od 10. srpnja do 25. kolovoza, a tijekom 47 festivalskih dana u svojoj 74. sezoni publici će predstaviti pomno odabrani program koji objedinjuje najkvalitetnije hrvatske i inozemne umjetnike, vlastitu produkciju i vrhunska gostovanja. Pred brojnom međunarodnom publikom, približno 1.000 umjetnika izvest će više od 70 dramskih, glazbenih, plesnih, folklornih i drugih programa na gotovo 20 ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika.
Svečano otvaranje 74. Dubrovačkih ljetnih igara u režiji pomoćnika intendantice za dramski program Saše Božića održat će se u ponedjeljak, 10. srpnja, ispred crkve sv. Vlaha. Glazbeni program u Kneževu dvoru otvorit će 13. srpnja svjetski priznati pijanist mađarskog podrijetla András Schiff koji je jedan od najpoznatijih interpreta Bacha, Mozarta, Beethovena, Schuberta i Schumanna.
Karizmatični britanski pijanist glazbenik je ogromne koncertne djelatnosti, laureat najznačajnijih natjecanja, ovjenčan viteštvom u svojoj novoj domovini, i disident u staroj zbog političkih istupa vezanih za neumorno isticanje obaveza javne osobe da trajno osvješćuje kako stečene civilizacijske norme ne mogu opstati bez stalnog truda i borbe. Sir Schiff inače svira isključivo na svom Bösendorfer klaviru kojega vozi svugdje da sobom no za Dubrovnik je pristao ‘zadovoljiti se’ Steinwayem na kojem su svirale brojne ruke vrhunskih pijanista. Jedna od najpopularnijih pjevačica fado glazbe, dojmljivog scenskog nastupa, Mariza, koju smatraju nasljednicom velike Amálije Rodrigues, kraljice fada, nastupit će na taraci tvrđave Revelin u subotu, 15. srpnja. U okviru glazbenog programa 74. Dubrovačkih ljetnih igara nastupit će i renomirani hrvatski ansambl Zagrebački solisti koji uskoro obilježava sedamdeset godina uspješnoga djelovanja. Virtuozni ansambl, koji je u zadnje vrijeme prilično pomladio svoje redove, a u kojemu svira i koncert-majstorica DSO-a Đana Kahriman, nastupit će s još jednom Dubrovkinjom – Marijom Pavlović na klarinetu. Njihov koncert na repertoaru Igara je 18. srpnja u atriju Kneževa dvora.
Maxim Emelyanychev jedan od najreprezentativnijih predstavnika mlađe generacije ruskih dirigenata, koji je na Igrama dirigirao izvedbu Mozartove Velike mise 2018. godine i pritom oduševio festivalsku publiku, a ovog ljeta nastupit će kao pijanist, koncertom u atriju Kneževa dvora 4. kolovoza s izuzetnim ruskim violinistom Aylenom Pritchinom s kojim intenzivno surađuje još od vremena zajedničkog školovanja na moskovskom Konzervatoriju. U atriju Kneževa dvora nastupit će i virtuozni violončelist Nicolas Altstaedt, koji će se dubrovačkoj publici 31. srpnja predstaviti samostalno recitalom, ali i zajedničkim muziciranjem s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom na koncertu 2. kolovoza pod ravnanjem maestra Pavla Zajceva.
Ime Nicholasa Altstaedta naširoko je poznato ljubiteljima klasične scene. Poput mnogih uvaženih glazbenika danas i on se okreće dirigiranju, s orkestrima poput Budimpeštanskog festivalskog orkestra ili Varšavske filharmonije, a stilski dijapazon, perfekcija i karizma njegovi su atributi. Dubrovački simfonijski orkestar će u okviru 74. Igara nastupiti i sa sopranisticom Josipom Bilić, aktualnom dobitnicom nagrade Ferdo Livadić za najbolju umjetničku osobnost, pod dirigentskom palicom mladog pobjednika natjecanja Matačić Valentina Egela, inače šefa-dirigenta Riječkog simfonijskog orkestra. Povodom 150. rođendana Blagoja Berse klavirski trio u sastavu Marco Graziani, Latica Anić i Krešimir Starčević priredio je program koji će uz Bersu predstaviti i trija Sergeja Rahmanjinova, a osim obljetničarskog, prigoda je to da se čuje vrhunska razina komornog muziciranja u izvedbi hrvatskih glazbenika. Koncert će u Dvoru održati i nagrađivani gitarist Krešimir Bedek, a dio glazbenog programa nadolazeće festivalske sezone bit će i koncert njemačkog violončelista Eckarta Rungea s pijanisticom Martinom Filjak i saksofonistom Gordanom Tudorom. Ovaj trio izvest će program sa snažnim utjecajem jazza i tanga.
Saksofon, čelo i klavir neuobičajena su kombinacija, s glazbenicima širokih interesa, sklonih improvizaciji i kreativnom pristupu u muziciranju. Hrvatska ima zavidan broj svjetski poznatih pjevača, među kojima prednjače basovi, a jedan od njih je i Marko Mimica, koji će publici u Dvoru pružiti priliku da izbliza upozna njegov potentan glas, besprijekornu belcanto tehniku i mnogostranost u programu lieda i arija posebno kreiranim za Dubrovačke ljetne igre. Na završnom koncertu ispred Katedrale tradicionalno će nastupiti Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije uz goste soliste.
U sklopu projekta #synergy: Sharpening the capacities of the classical music industry in the Western Balkans sufinanciranog sredstvima programa Europske unije Kreativna Europa odabrani mladi glazbenici iz šest zemalja regije izvest će na završnim koncertima projekta, 19. i 20. srpnja u atriju Kneževa dvora, nova glazbena djela inspirirana lokalnom baštinom i europskim vrijednostima, koja su za ovu prigodu napisali mladi skladatelji, njih dvanaest iz šest zemalja.
Četiri premijere
Bogat dramski program donosi četiri nova naslova, a prva ovoljetna dramska premijera Vidi kako Lokrum pere zube koprodukcija je Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića u režiji Paola Tišljarića. Predstava nastaje prema istoimenom romanu Ivane Lovrić Jović koji je kronisterija autoričina odrastanja, odnosno života s ocem i bez njega. Otac je stožerni lik ovoga dobro komponiranog teksta u kojemu epistularni dio djeluje kao fikcija, a onaj faktografski povremeno dobiva fikcionalni karakter. Roman je pisan pitko s vještim pomacima i razmještajem vremena zbivanja, a otac ima u njemu mjesto otoka. Premijera će se održati 12. srpnja na otoku Lokrumu.
Drugi premijerni dramski naslov Na tri kralja ili kako hoćete Williama Shakespearea, komedija koju će kao koprodukciju Dubrovačkih ljetnih igara i Zagrebačkog kazališta mladih postaviti jedan od najpopularnijih poljskih kazališnih redatelja Grzegorz Jarzyna, na tvrđavi Lovrjenac od 21. do 25. srpnja. U Jarzyninoj interpretaciji, čitano iz perspektive rodnih uloga i identiteta nebinarnih osoba, ova renesansna komedija postaje modernistički komad o fluidnim seksualnim identitetima koji se bore za pravo na postojanje u starom, patrijarhalnom svijetu. Protagonisti se, kako bi preživjeli, upuštaju u riskantnu igru temeljenu na moći i želji. Na Tri kralja govori o rodnim ulogama i njihovom utjecaju na međuljudske odnose.
Monodrama Maske glumca i redatelja Dražena Šivaka treća je ovoljetna premijera, predstava i projekt koji oživljava tradiciju commedie dell’arte i približava ju široj publici. U formi predavanja, glumac na sceni objašnjava značenje maski i arhetipove koji su predstavljeni u tehnici commedie dell’arte. Putujući kroz klasičnu dramsku književnost Hrvatske i svijeta (Držić, Shakespeare, Moliere, itd.), gledatelji povezuju arhetipske priče o ljudskim odnosima te stvaraju paralele sa karakterima naših suvremenika. Premijerna izvedba je na programu 74. Igara 11. kolovoza na tvrđavi Bokar.
Četvrta dramska premijera 74. Dubrovačkih ljetnih igara Sjetne žene raguzejske autorski je projekt intendantice Igara Dore Ruždjak Podolski i Marijane Fumić koju će Festivalski dramski ansambl premijerno izvesti 20. kolovoza. U Sjetnim ženama raguzejskim autorice tragaju za obrisima svakodnevnog života dubrovačke zajednice, posebno se fokusirajući na život žena u doba Republike te zrcaljenje tih života u iskustvu suvremenog. Preklapajući dva područja istraživanja: povijest žena i povijest svakodnevice, autorice stvaraju svojevrsnu dramsku fresku u kojoj se ogledaju najrazličitije sudbine dubrovačkih vladika, dumni, godišnjica, svodilja, tovjernarica, udovica, vilenica i mnogih drugih. U predstavi se preuzima građa iz aspekta ženskog ideala djevičanstva, zaručničke prakse, života ženske posluge, ženskih zanimanja, rubnih ženskih bavljenja (vilenice, mađionice, vještice) iz različitih arhivskih, povijesnih i suvremenih teorijskih spisa. Kroz predstavu Sjetne žene raguzejske, žene postaju vidljive sudionice vibrantne svakodnevice dubrovačke povijesti i sadašnjosti.
Uz premijerne naslove, u okviru dramskog programa prikazat će se i reprize uspješnih produkcija iz prijašnjih festivalskih sezona. Na radost najmlađe publike, i ovog ljeta na programu je glazbeno-scensko djelo za djecu Čudesna šuma, nastalo prema istoimenom romanu Sunčane Škrinjarić, u režiji Lee Anastazije Fleger i uz glazbu Frana Đurovića, koje će se na tvrđavi Lovrjenac izvoditi 8., 9, i 10. srpnja. Lanjska uspješnica Krvava svadba u režiji Franke Perković Gamulin i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla na otoku Lokrumu bit će dio ovoljetnog festivalskog programa s tri reprizne izvedbe krajem srpnja. Na programu su i Ljubovnici u režiji Aleksandra Švabića te izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, koji će zaigrati ispred crkve svetog Jakova 17., 18. i 19. srpnja. Mara i Kata, autorski projekt Saše Božića ostvaren u suradnji s dramskim umjetnicama Natašom Dangubić i Doris Šarić Kukuljicom, publiku će na Kazermi nasmijavati i četvrtu sezonu za redom, i to 5., 6. i 7. kolovoza.
Hrvatsko narodno kazalište u Splitu gostuje s hvaljenim baletom Veliki Gatsby u režiji i koreografiji Lea Mujića. Literarno remek-djelo Francisa Scotta Fitzgeralda, smješteno je u New York tijekom Doba jazza i ludih dvadesetih godina prošlog stoljeća. Živa, dinamična i kozmopolitska glazbena slika koja prati ovu plesnu priču izbor je iz djela velikih američkih skladatelja kao što su: Philip Glass, Leonard Bernstein, George Gershwin, Louis Prima, Samuel Barber, Glenn Miller i George Whitefield Chadwick. Takva glazbena slika kreira savršenu zvučnu i emotivnu podlogu plesnoj priči o svijetu glamura, ambicija, dokolice i moralne ispraznosti visokih američkih slojeva tog vremena, u kojoj će festivalska publika uživati na taraci tvrđave Revelin. Nezaobilazan dio festivalskog programa nastupi su Folklornog ansambla Linđo, koji će ovog ljeta u okviru Igara imati dvije izvedbe na taraci Revelina.
Foto: DuList / DLJI