Izložba ‘Dubrovnik, a scarred city’ koja će svoja vrata otvoriti 17. prosinca u njujorškom sjedištu Ujedinjenih naroda predstavljena je u srijedu na konferenciji za medije. O nastanku izložbe koja tematizira stradanje i obnovu Dubrovnika tijekom Domovinskog rata te o njenoj važnosti uz gradonačelnika Mata Frankovića, govorili su autori – Mato Brautović i Julijana Antić Brautović te Goran Cvjetinović.
Nastala povodom 40. obljetnice uključenja Dubrovnika na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine i 20. od ‘skidanja’ našeg grada s liste ugrožene svjetske baštine, izložba kronološki obrađuje zaštitu spomenika Dubrovnika koja je još u rujnu 1991. rađena kao prevencija od mogućih ratnih razaranja, stradanja, osim povijesne jezgre, neposrednog dubrovačkog područja – Konavala, Župe i Dubrovačkog primorja te život pod opsadom. Stradanje jezgre obrađeno je u tri podteme – listopad i studeni 1991., 6. prosinca i svibanj i lipanj 1992. Navedene su štete u ulicama, na stepeništima, fontanama, Zidinama, sakralnim objektima, dubrovačkim krovovima koje su prepoznatljiv urbani simbol Grada te su imale vitalni značaj za njegove stanovnike jer su tamo bili smješteni njihovi životni prostori. Izložba, međuostalim, spominje obnovu spomeničke baštine, ulogu UNESCO-a i presude za zločine, objasnila je Antić Brautovć.
Specifičnost izložbe leži u tome što ona bilježi dva povijesna presedana.
– Zbog agresije na Dubrovnik, UNESCO je prvi put poslao svoje izaslanike na ratom zahvaćeno područje. Oni su ovdje došli već u studenom 1991. godine te su sa našim stručnjacima iz Zavoda za obnovu, Konzervatorskog zavoda i DPDS-om evidentirali kompletnu štetu koja je nastala tijekom razaranja. Napravili su metodologiju obnove grada, odredili prioritete i nadzirali je. Upravo, zahvaljujući ovim izaslanicima koji su u Gradu bili 6. prosinca 1991. već dva dana nakon UNESCO je dobio izvještaj o razaranjima i 12. prosinca Dubrovnik je stavljen na listu ugrožene svjetske baštine. Drugi presedan koji se dogodio je da je prvi put ikad pred nekim međunarodnim kaznenim sudom netko osuđen za zločin nad kulturnom baštinom. Bili su to general Pavle Strugar i viceadmiral Miodrag Jokić koji su zapovijedali napadom. Zločin nad kulturnom baštinom protumačen je kao zločin protiv čovječnosti. Upravo to je ono što mi kroz ovu izložbu pokušavamo posvijestiti međunarodnoj javnosti – poručila je koautorica.
Izložba je ostvarena pod pokroviteljstvom predsjednice i Vlade RH, u organizaciji Grada Dubrovnika i stalne Misije RH pri UN-u. Glavni sponzor je DPDS, a vizualno podrazumijeva devet tematskih cjelina, odnosno otoka koji predstavljaju dubrovačke blokove kuća. Ona je multimedijalna – komunicira tekstom, fotografijama i videom. Njen sastavni dio interaktivni je stol na kojem posjetitelji sami mogu pretraživati po temama.
Kompletna izložba je producirana u Zagrebu. U nju je uključen velik je broj fotografa poput Božidara Gjukića, Damira Fabijanića, Petera Dentona, a fotografije svog supruga, odnosno sina rado su ustupile Jadranka Kerner i Mirjana Urban.
Najveći dio, međutim, preuzet je iz Muzeja Domovinskog rata čija je uloga u nastanku izložbe, rekao je Franković, savjetodavna, zatim Zavoda za obnovu Dubrovnika, DPDS-a, Dubrovačkih ljetnih igara i HRT-a.