Karika, Nautika i Jadranski luksuzni hoteli dobitnici su plakete Zlatna kuna za 2017. godinu u kategorijama malog, srednjeg i velikog trgovačkog društva.
Priznanja su ovogodišnjim laureatima uručena na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik, a Zlatna kuna dodjeljuje se već 20 godina. Treba istaknuti kako svi ovogodišnji dobitnici, ali i nominirani dolaze iz ugostiteljskog i hotelijerskog sektora izuzevši jedino Luku Ploče koja je uz Grand Hotel Imperial bila nominirana u kategoriji velikih trgovačkih društava. Rekla je to i predsjednica Županijske komore Dubrovnik Terezina Orlić dodavši kako je ovogodišnja dodjela Zlatne kune potvrdila našu stopostotnu orijentiranost turizmu. Istaknula je i kako je većina trgovačkih društava registrirana u gradu Dubrovniku što nam je ‘putokaz da dugoročno moramo obratiti pozornost na cijelu županiju’.
U kategoriji malih trgovačkih društava bili su nominirani Gradska kavana d.o.o, Karika d.o.o i Phobs d.o.o. Dobitnika, Kariku, osnovali su 2006. godine Stijepo Šanje i Davor Bender, a kako su istaknuli, cilj im je oduvijek bio proširenje turističke ponude u Dubrovniku, zapošljavanje mladih ljudi, ali i tendencija produljivanja sezone na čitavu godinu. U svojim objektima sveukupno zapošljavaju 40 radnika.
Stijepo Šanje istaknuo je ovom prigodom kako su još uvijek mali i mladi te se nada da mogu još bolje i više.
-Drago mi je da smo prvi put u ovako odabranom društvu – rekao je Šanje, dodavši kako se trud isplatio.
Najbolje srednje trgovačko društvo je Nautika d.o.o. koja s radom započinje 2007. godine, a trenutno zapošljava nešto više od 100 djelatnika. Uz Nautiku u ovoj su kategoriji bili nominirani i Villa Dubrovnik te Hotel Lapad. Inače, ovo je Nautici treća Zlatna kuna.
Direktor Nautike Mario Raič istaknuo je kako je ovo priznanje rezultat svih djelatnika i cijelog tima.
-Bez njih ne bi ni ja bio ovdje i ne bismo došli do kvalitetnih rezultata. Bitni su samo red, rad i disciplina i rezultati će doći na svoje – rekao je Raič.
Predsjednik uprave JLH-a Camilo Souza, ovogodišnjeg dobitnika Zlatne kune u kategoriji velikih društava, rekao je kako se nada da će za pet godina dobitnici nagrada dolaziti iz neturističkog sektora.
-Dubrovnik treba nove kompanije, nove industrije – rekao je Souza.
Uz JLH nominirani u ovoj kategoriji bili su i Grand Hotel Imperial te Luka Ploče. Inače, JLH je hrvatska hotelska grupacija koja upravlja luksuznim hotelima i vilama u Dubrovniku. Raspolaže s pet hotela najviše kategorije, dvije luksuzne vile, jednim hotelom u nacionalnom parku Mljet te hotelima Kompas u Dubrovniku i Supetar u Cavtatu.
Osim Zlatne kune, ŽK Dubrovnik dodijelila je i nagrade Dubrovačka vidra koja se zadnje četiri godine dodjeljuje poduzetnicima s 20 i više godina poslovanja, odnosno onima koji su se među prvima odvažili podržati društvenu težnju utemeljenja slobodnog poduzetništva te se do današnjih dana uspijevali nositi sa svim njegovim izazovima. Ovogodišnji laureati su Ivanka Rrif, Mini Brum, Prima, Radić & CO, Registrator i Vinogradi Volarević.
Posebna priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos gospodarstvu uručena su Blatu 1902 d.d. za 115. obljetnicu poslovanja i Luci Dubrovnik za 70. obljetnicu.
-Luka Dubrovnik je na prekretnici. Hoće li doživjeti sljedeću obljetnicu ili će poživjeti još i dohvatiti Blato sa 115 godina? Nadamo se da će biti dovoljno razboritosti i pameti da se Luka podrži za daljnju koncesiju. Zadovoljan sam što se spriječio pokušaj najveće pljačke Dubrovnika s davanjem terminala Francuzima i Turcima. Sad smo opet na početku te se nadam da će Luka Dubrovnik uspjeti dobiti tu koncesiju na zadovoljstvo i Luci i Dubrovniku pa i Hrvatskoj – rekao je ovom prigodom direktor Luke Dubrovnik Božidar Memed.
Ivan Milat, predsjednik Nadzornog odbora Blata 1902 tek je kratko dao recept za 115. rođendan:
-Probajte naše proizvode, maslinovo ulje i vino otoka Korčule, pa ćete vidjeti kako mlad možete biti i sa 115 godina – rekao je Milat.
Predsjednica Županijske komore Dubrovnik na početku svečane sjednice osvrnula se na rezultate gospodarstva u prethodnoj godini. Financijska izvješća podnijela su 3783 poduzetnika, te je ostvareno nešto više od 10 milijardi kuna ukupnog prihoda. Neto dobit iznosila je 247 milijuna kuna, a rezultat tako ostvarene neto dobiti je pad konsolidirane dobiti za 32 posto u odnosu na godinu prije. Čak 65 posto trgovačkih društava poslovalo je pozitivno, a najveći rast ukupnih prihoda imali su hotelijerstvo i ugostiteljstvo. Ta ista djelatnost je u dobiti sudjelovala sa 41 posto, a od konsolidirane dobiti te su djelatnosti ostvarile 149 milijuna kuna. Investicije su bile u silaznoj putanji, a zaposlenost je porasla za tri posto.
-HGK zadnje dvije godine izrađuje indeks gospodarske snage prema kojem rangira jačinu gospodarske snage svake županije. Naša je županija 2016. godine bila na petom mjestu s indeksom 93,1, ali nažalost jedna smo od 18 hrvatskih županija koja je ispod hrvatskog prosjeka. U 2017. spuštamo se skalin niže, te smo na šestom mjestu, a jedino su Grad Zagreb, Istarska i Primorsko-goranska županija s indeksom iznad 100. Možemo li s ovim biti zadovoljni? Turizam koji čini blizu 20 posto udjela u BDP-u nije podatak s kojim bi se hrvatsko gospodarstvo trebalo pohvaliti. Turizam da, apsolutno, ali kao multiplikator našeg gospodarstva, kao djelatnost kroz koju ćemo plasirati našu proizvodnju, od poljoprivredne do drvne i tekstilne industrije i ostalih. Kako se sada čini turističke brojke će još i dalje narasti i imamo prostora za rast, no krajnje je vrijeme da turizam pretvorimo u izvoz na kućnom pragu. I naša županija ima potencijale za razvoj ostalih gospodarskih grana. Turizam da, u to ne smijemo sumnjati, ali turizam kroz koji ćemo plasirati našu poljoprivrednu proizvodnju iz Doline Neretve, vina i maslinovo ulje s Korčule, Pelješca, Konavala, ribe i školjke za koje svaki gastronomski časopis kaže da su jedinstveni, brodogradnja koja korijene vuče toliko stoljeća unazad, novo doba digitalizacije, informatika što imamo na našem Sveučilištu… Sve su to putokazi koji mogu vrlo brzo dovesti Dubrovačko-neretvansku županiju u indeksnu granicu iznad 100. Potrebna nam je bolja organiziranost, politička odgovornost, bolje korištenje EU fondova. Nemojmo čekati da nam demografski trendovi ostanu negativni pa kada jednog dana sve ovo i organiziramo da postavimo pitanje: A gdje su nam ljudi – rekla je Terezina Orlić.