Eugen Kokot slikar je ‘prvog dana stvaranja Zemlje’, rečeno je na predstavljanju monografije posvećene njegovom opusu, autora Milana Bešlića, ovog utorka u Galeriji Dulčić Masle Pulitika.
U organizaciji Umjetničke galerije Dubrovnik i AGM Zagreb, djelo ‘EUGEN KOKOT’ predstavili su Marin Ivanović, povjesničar umjetnosti, Antun Karaman, povjesničar umjetnosti, akademik Luko Paljetak, književnik te Milan Bešlić, likovni i književni kritičar. Monografiju je uvodnim riječima pohvalio Ivanović:
– Autor obilato citira upravo na pravim mjestima unoseći ono što su drugi autori rekli o Eugenu Kokotu, što samo potvrđuje kako autora i njegov opus poznaje dobro te da je proučio svu literaturu važnu za nastanak ove monografije. Sistematizirao ju je ne komentirajući te citate dopuštajući da oni budu komentari onoga o čemu on piše, a riječ je o jednom vrlo lijepom i stručnom tekstu, utemeljenom i fino strukturiranom, s predivnim, upravo književnim pasažima opisa Kokotovog slikarstva koji u najvećoj mjeri počiva na krajoliku – kazao je Ivanović potvrđujući rečeno čitanjem dva izvatka iz uistinu raskošne monografije koju potvrđuju raskoš i sve ono što je autor o Kokotu želio reći.
Prof. Karaman podsjetio je okupljene kako je Kokot vrlo aktivno sudjelovao u dizajnu interijera, pa je tako uredio i naš hotel Libertas s Raoulom Goldonijem.
– Nije samo to radio, mnoštvo je tu turističkih i gospodarskih objekata, tako da ga ne znamo samo kao slikara, već kao i dizajnera interijera – kazao je među ostalim Karaman, govoreći iscrpno i o razvojnom putu ovog velikog umjetnika, a njegovo slikarstvo nazvao je ‘hermetičkim’.
– To je slikarstvo za sladokusce. naime, kad gledate njegov raspon od ranih slika pa sve do onih posljednjih, uz napomenu kako i danas vrlo aktivno stvara, vidimo vrlo koherentno likovno tijelo koje gotovo da nema nikakvih eskapada, kao da se jedna te ista gruda snijega rastakala i ustezala te stvarala iste elemente kroz cijelo to vrijeme – kazao je među ostalim Karaman , dodajući kako je autor Bešlić, koji se kasnije obratio publici, to sjajno akcentirao i vrlo sažeto obradio u tekstu.
– Vidite umjetnika koji se ne straši tradicionalnih likovnih tehnika – dodao je Karaman, zaključivši kako bi ovog velikog umjetnika ‘trebalo veličati već sad, a ne kao u Hrvatskoj praksi – post mortem’.
Akademik Paljetak spomenuo je nekoliko sjajnih autora koji su perom pribilježili dojmove o Kokotovom slikarstvu te snažnu, dvosmjernu vezu s njegovom Istrom.
– Proces je to u kojem Eugen Kokot od nečeg prividno istog stvara nešto prividno različito. Naglasak u tome je da upravo tom prividu, dodatku što ga strast pridaje oku tumačeći mu da ono što mu se nudi nije ono što oko stvarno vidi. Da je taj stvarni krajolik samo pobuda boja koje, izmamljene tom strašću, uspostavljaju vezu sa svojim ishodištem gradeći imaginarni krajolik koji se otkriva i potvrđuje kao stvarni zemljovid Istre – citirao je među ostalim Paljetak, ističući kako monografija autora Bešlića nudi i dalje proučavanje umjetnika, s pitanjima i utemeljenim odgovorima oslonjenim na autore koji su prethodno pisali o Eugenu Kokotu.
-Bešlić sugerira kako je Eugen Kokot slikar ‘prvog dana stvaranja svijeta, kada Zemlja bijaše pusta i prazna’ – dodao je među ostalim Paljetak.
Biografija Milana Bešlića:
Milan Bešlić rođen je 1953. godine u Slavonskom Brodu. Podrijetlom je iz Sinja. Završio je Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Likovni je i književni kritičar i esejist, piše u novinama, stručnim časopisima i elektroničkim medijima. Autorski je priredio više od stotinu izložbi suvremenih hrvatskih umjetnika u muzejima i galerijama u Hrvatskoj i inozemstvu te za njih napisao kataloške tekstove, predgovore i studije. Autor je dokumentarnih filmova o hrvatskim slikarima, kiparima i književnicima u produkciji HRT-a. Napisao je i knjigu Oltar hrvatske domovine o istoimenom kiparskom djelu Kuzme Kovačića, autori fotografije Nino i Goran Vranić. S talijanskim likovnim kritičarom i pjesnikom Giorgiom Segatom potpisuje monografsku knjigu Jordan 2009. godine. Autor je i Jordanove retrospektivne izložbe u Modernoj galeriji u Zagrebu 2010./2011..godine i monografske knjige Butala 2011. godine. Živi i radi u Zagrebu.
MNJ/PS