Hrvatska je posljednjih godina poduzela znatne napore kako bi poboljšala protukorupcijski okvir, ali pritom više pozornosti stavlja na kažnjavanje nego na prevenciju.
Ocjena je to Europske komisije koju je iznijela u svom izvješću o borbi protiv korupcije u svim zemljama članicama Unije.
Komisija sugerira Hrvatskoj da uspostavi kodeks ponašanja za izabrane dužnosnike na središnjoj i lokalnoj razini s odgovarajućim instrumentima odgovornosti, da temeljito kontrolira izjave o imovinskom stanju i sukob interesa javnih dužnosnika te da uspostavi efikasan mehanizam za prevenciju korupcije u poduzećima kojima je država vlasnik ili koje države kontrolira, piše hrt.hr.
Komisija također predlaže Hrvatskoj da provede strategiju za prevenciju korupcije u javnoj nabavi, uključujući i zdravstveni sektor, te da osigura zaštitne mehanizme za zviždače koji prijavljuju korupciju.
Ovo je prvi put da Komisija daje pregled stanja u vezi s korupcijom i borbom protiv nje u svim zemljama članicama, ali tu nema nikakvih usporedbi među članicama.
Komisija navodi da europskog gospodarstvo zbog korupcije godišnje gubi oko 120 milijardi, što je godišnji proračun EU-a te da nijedna zemlja nije pošteđena korupcije, iako stupanja korumpiranosti znatno varira od zemlje do zemlje.
U izvješću se kao pozitivni primjeri iz Hrvatske navodi USKOK i elektronska baza podataka o javnim ugovorima. Na web portalu koji je pokrenula nevladiina organizacija u ožujku 2013., a koji je financiran iz europskih sredstava mogu se naći informacije o provedbi postupaka javne nabave te podaci o imovini dužnosnika, navodi Komisija.
Komisija ističe da je USKOK postigao rezultate u proaktivnim istragama i progonima u slučajevima visokopozicioniranih izabranih dužnosnika.