Samostalna izložba slika akademskog kipara Josipa Ivanovića, ‘Dvjesto tisuća dramskih situacija’, otvorena je večeras u Domu Marina Držića uz brojne priatelje, poznanike i ljubitelje Ivanovićeve umjetnosti.
Kustos izložbe, zagrebački povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović zajedno je s ravnateljem Doma Marina Držića, Nikšom Matićem, otvorio ovu lijepu večer prigodnim riječima, dok je sam autor kratko zahvalio svim prisutnima i onima koji su izložbu realizirali, te onima koji su ga ‘došli počastiti’.
– Postoje generacije umjetnika iz cijele Hrvatske, koje tematiziraju na neki način ne samo djelo Marina Držića, već i sve ostalo što se veće uz djelo ovog velikana hrvatske komediografije, ne samo njegov citat, već sve ono što govori o veličini njegova djela, te svih mogućih poveznica i asocijacija koje se mogu izvući iz toga – kazao je Gavrilović pred izložbu.
– Ove situacije nisu narativne, one su naprosto situacije na platnu, situacije unutar jedne povijesti i jedne tradicije, jer Josip Ivanović pripada dubrovačkom likovnom krugu (…) Ova izložba izdvojena je iz bilo čega. Kod Josipa Ivanovića ne postoji slučaj samodostatnosti, ponavljanja. Njegove forme su ogoljene, pojednostavljene, a vidimo kako je on zaista svladao sve likovne jezike – kazao je među ostalim Gavrilović, dodavši da ‘zaista možemo reći kako Ivanović jedan od vrlo značajnih dubrovačkih umjetnika’.
-Sveti Vlaho učinio je večeras čudo od čudesa, a to nije čudno, jer se naš Josip Ivanović bavio u svom opusu najviše našim Parcem, koji je večeras učinio da nema ni vjetra ni kiše – kazao je uvodno Matić, dodavši:
– Kad govorimo o večerašnjoj izložbi, predstavljamo 35 djela koja su ispunila ovu malu ali dinamitnu kuću, Dom Marina Držića – dodao je, podsjetivši kako DMD radi ‘punom parom’, s 40 tisuća posjetitelja godišnje.
-Večeras gospara Ivanovića bih predstavio samo na jedan način, iz Držićeva svijeta. On je čovjek ‘nazbilj’. Ljudi nazbilj su mudri, razumni, koji uprav gledaju, a srce im se ne maškarava (…). Ovim putem uistinu čestitam autoru, koji je napravio ne samo jedan iskorak u svom umjetničkom opusu, već napravio iskorak i za ovu kuću. Nadam se da će ga slijediti i drugi dubrovački autori – kazao je među ostalim Matić, kazavši kako je nakon što se pogleda ovih 35 slika, potrebno i cijeli jedan dan za razmisliti o njima, jer svaka od njih nosi jednu priču i svoju komediju.
Upravo o tome govorio je i kustos Gavrilović u predgovoru izložbi:
‘Jednostavnost koja je prisutna u kompozicijama i formacijama likova na njegovim prizorima podsjeća nas (ponovno) na kazališnu igru, na vječne persone u čije halje ulaze glumci ne bi li oživjeli njihova tijela u dramskoj iluziji. Jednostavnost konstrukcije prikaza ljudi evocira spomenutu kolorističku tradiciju, ističući važnost boje za gradnju specifično slikarskoga svijeta. Budući da ne traži većega smisla od prikaza vizualno dobro uštimanog svijeta, ne bi bilo plodno gledati ovaj opus pod drugim svjetlom’.
Inače, radovi su rađeni u tehnici akrila i kolaža na platnu, a nastali su kao odgovor umjetnika na temu Marina Držića, odnosno sasvim konkretno – na dramska uprizorenja njegovih komedija. Naziv izložbe, prema istoimenoj knjizi Étiennea Souriaua, aludira na slojevitost i međusobna ispreplitanja života pozornice i stvarnog života. Jedna predstava nema dvjesto tisuća dramskih situacija, nema ih ni knjiga, a niti izložba nema toliko slika. To je nadrealna dosjetka koja nastoji dočarati beskonačnost ideja i mogućnosti, u ovom slučaju mnogobrojnost Držićevih vizionarskih pogleda na čovjeka i svijet.
BIOGRAFIJA:
Josip Ivanović rodio se u Sarajevu 1961. godine, gdje je 1988. diplomirao kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti. Tijekom više od dvadeset godina aktivnog likovnog stvaralaštva, izradio je nekoliko skulpturalnih ciklusa koje je izložio na preko pedeset samostalnih i skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu – Njemačkoj, Mađarskoj, Turskoj, SAD-u, Italiji itd. Također je ostvario značajan broj javne skulpture i nekoliko projekata za spomenike. Djela mu se nalaze u mnogim privatnim i javnim zbirkama, među kojima su najvažnije kolekcije Moderne galerije u Zagrebu, Umjetničke galerije u Dubrovniku, Galerije umjetnina u Splitu i Franjevačke galerije u Širokom Brijegu.Nakon Domovinskog rata u kojemu je sudjelovao kao dragovoljac, obnavljao je razrušene spomenike u Dubrovniku. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. O njegovu životu i radu objavljeno je mnogo novinskih članaka, snimljeno je nekoliko radijskih i televizijskih emisija u produkciji Hrvatske radiotelevizije i Dubrovačke televizije. Živi i radi u Dubrovniku.