Prijedlog Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. godinu na raspravi je pred gradskim vijećnicima na današnjoj sjednici Gradskog vijeća. Kako je uvodno rekao gradonačelnik Mato Franković riječ je o strateškom dokumentu čiji je iznos nešto malo veži od 562 milijuna kuna. Ponovio je kako je 2019. godine iznos bio rekordan, no došla je kriza.
-Uzevši sva iskustva te računajući i na određene izvore iz EU fondova planiramo u ovoj godini ostvariti iznos od 562 milijuna kuna. Išli smo puno restriktivnije i s puno manjim prihodima prije svega od imovine u odnosu na ono što će se realno dogoditi ako bude turističke sezone – objasnio je te napomenuo kako će se rebalans ako sve bude u redu dogoditi u prvoj polovici godine.
-Siguran sam da ćemo imati značajan priljev sredstava iz EU fondova – optimističan je. Posebno je tu riječ o ITU programu.
-Uvjeren sam da možemo ako se sezona reaktivira, a na tome radimo i kroz promociju, da ćemo i prestići brojke iz 2019. godine – istaknuo je dalje gradonačelnik. Potom je prešao na pojedine stavke proračuna za 2022. o čemu je govorio i početkom tjedna na konferenciji za medije. Među ostalim dotaknuo se i Groblja Dubac istaknuvši kako će projekt kroz godinu, dvije biti završen. Groblje Dubac trenutno je u fazi realizacije kredita za gradnju grobnica i sakralnih objekata. Privodi se kraju i projekt azila, za kojega se do polovice iduće godine očekuju sredstva za izgradnju iz programa Oporavak i otpornost.
-Ministarstvo financija je nositelj cijele priče te kapilarno dodjeluju novce ministarstvima, a oni putem natječaja jedinicama regionalne i lokalne samouprave. Tu su i rokovi vrlo važni – ističe.
Nastavljamo s projektom stanogradnje, rekao je te dodao kako će vrlo vjerojatno biti moguće financiranje iz EU fondova što bi bilo sjajno jer će se moći nastaviti s projektom u Solitudu. Uz ostalo, spomenuo je i Aglomeracije. U tijeku je javna nabava druge faze koja obuhvaća gotovo sve građevinske radove. Rok je sredina prosinca te bi se do sredine siječnja trebala imati odluka o izvođačima radova. Tako bi se na proljeće konačno krenulo s radovima diljem grada.
-Planiramo izdati dozvolu za Dom za starije i nemoćne do kraja godine, a i taj je projekt projavljen na ‘Oporavak i otpornost’ te bi njegova realizacija mogla početi u idućoj godini, što je nakon 1971. prvi kapitalni projekt u domove – objasnio je.
Dotaknuo se i OŠ Ivana Gundulića koja bi trebala ići u rekonstrukciju kako bi se zadržala jednosmjenska nastava. Prethodno je škola energetski obnovljena, ali je potreban dodatan prostor što govori da demografski grad dobro stoji. Tome u prilog idu i brojke u vrtićima. Sad je neupisano 101 dijete u vrtićima iako je otvoreno 13 novih vrtićkih grupa, napomenuo je gradonačelnik.
Radi se izmjena postojećeg postava u Spomen sobi braniteljima, koja će uključiti sve one koji dosad nisu uključeni, a poginuli su na području Dubrovnika.
-Angažirali smo jednu od najboljih stručnjakinja za muzejske postave da uredimo i dodatno oplemenimo Spomen sobu braniteljima – rekao je, a riječ je o Nikolini Jelavić Mitrović.
Planira se i cijeli niz prostorno planskih dokumenata, među kojima i urbanistički plan uređenja Grad. Ide i kompletna promjena semaforskog sustava, na koje će se ugraditi i posebni uređaji za slijepe i slabovidne osobe.
Slijedi rasprava vijećnika te predstavljanje amandmana.
SDP je predao šest amandmana, a predstavila ih je Anita Bonačić Obradović. Prvi se odnosi na medijsko praćenje rada Gradskog vijeća čiji se iznos povećava za 40 tisuća kuna. Taj bi se iznos trebao koristiti za praćenje sjednica Gradskog vijeća uz znakovni jezik. Predlažu i financiranje higijenskih uložaka za učenice u školama, povećanje iznosa za ruralni turizam, kojemu je potrebna bolja promocija, ali i žensko poduzetništvo. Peti se odnosi na zelenu infrastrukturu grada, a šesti na projekt Grad prijatelj djece i poticanje izvrsnosti.
Đuro Capor predstavio je amandman stranke Srđ je Grad.
-Ulažemo ga na program koji se tiče financiranja političkih stranaka – rekao je Capor te dao prijeldog da se taj iznos umanji za 272 tisuće kuna.
-Ušteđeni iznos predlažemo staviti u aktivnost participativnog budžetiranja. Puna su ovom gradu usta toga, ali i ovaj proračun je prošao bez participacije i građana i vijećnika – rekao je Capor.
Podržavamo financiranje političkih stranaka iz lokalnih proračuna, ali ovolikim neprimjerenim iznosom neravnomjerno se i umanjuju prava ostalih oblika političkog djelovanja, objasnio je dalje. Naveo je kako najave gradonačelnika o sudjelovanju građana kroz projekt participativnog budžetiranja treba ostvarivati u praksi.
Mostov vijećnik Maro Kristić imao je dva amandmana, koja su ocijenjena kao tehnički neispravna. Jedan od njih odnosi se na Centar za autizam jer se, rekao je, nije napravio ozbiljan korak naprijed. Ogradio se kako ovaj amandman nije populizam.
Vijećnik Andro Vlahušić (nezavisni) uputio je šest amandmana. Podsjetio je gradonačelnika kako je najavio izjednačenje cijene ulaznica za zidine s cijenom Dubrovnik carda, a na to se odnosi i njegov prvi amandman.
Drugi amandman odnosi se na povećanje cijene zaustavljanja na Pilama s 800 na tisuću kuna te ukidanje vinjeta. Treći je kako iskoristiti Lazarete za organiziranje velikih izložbi. Četvrti se odnosi na projekt Muzeja filma u Luži, peti je poslovni centar na Ilijinoj glavici te najam prostora na bazenu u Gružu.
Gradonačelnik Mato Franković prvo se osvrnuo na Vlahušića dodavši kako se slaže s njim. Cijene za zidine su izjednačene s DU cardom, istaknuo je, a osigurana su i sredstva za promociju DU carda.
-Idemo u promjenu kad je riječ o Pilama te će biti prijedlog da gratis dolazak imaju samo oni koji su kupili DU card, a dosad su to bili vaučeri za Muzeje – objasnio je te najavio i druge promjene koje će se predstaviti krajem godine.
-Nismo dizali prihode, željeli smo biti konzervativni. Mogli smo realno planirati i više sredstava, ali nismo. Željeli smo povući ručnu pa kad se situacija pokaže stabilnom, otvoriti proračun i ići u rebalans. Građani od nas očekuju maksimalnu participativnost proračuna, ali još smo u vremenima neizvjesnosti te proračun planiramo maksimalno konzervativno. Sve je usmjereno samo na nužno i neophodno i nema pretjerano velikog ulaganja, a sve baziramo na financiranje iz EU fondova – rekao je Franković. Svima se zahvalio na trudu prilikom pisanja amandmana, ali odbio je sve, što ne znači da kad se stanje poboljša, da neki od njih neće biti prihvaćeni. Pandemija nas je zamrzla i zabetonirala za pod – objasnio je dalje.
Počinje rasprava.
-U proračunu je 140 milijuna kuna donacija, a puno je i namjenskih sredstava koje ne možemo trošiti. Nije vidljivo povećanje plaća, nije vidljiv nijedan novi stan, nema azila za životinje. Naš naizgled veliki proračun zapravo je mali što se tiče života – rekao je Andro Vlahušić. Dotaknuo se i EU fondova.
-Država je dobila 45 milijardi kuna za narednih pet godina. Treba se izboriti i s velikima i s malima, daj Bože da umjesto 200 milijuna kuna dobijemo 10 posto sredstava za jedinice lokalne samouprave – rekao je dalje.
-Dubrovnik je najviše financijski stradao i nisam zaludu predlagao Fond za pomoć – dodao je dalje. Istaknuo je i kako su potrebe za šport 14 milijuna kuna, a za kulturu milijun kuna.
-Raguž konačno može biti zadovoljan – dodao je.
-Ako se netko treba žaliti, to je kultura, primarno programska – smatra Vlahušić.
Potom se ponovno vratio na cijene ulaznica zidina i DU Carda. Rekao je kako će podržati proračun uz nekoliko uvjeta, a jedan je formiranje višestranačkog tijela koje će pratiti promociju DU Carda. Franković je u odgovoru rekao kako bi se mogao osnovati radni tim, u kojem može biti i Vlahušić, koji se i sam za to ponudio.
-Potrebno je dobro iskomunicirati benefit DU carda – rekao je gradonačelnik. No ostao je pri stavu da se korekcija proračuna neće sad raditi.
Ivan Cetinić (nezavisni) rekao je kako se DPDS ne slaže s prodajom DU Carda na njihovim prodajnim mjestima.
Ivan Tropan (SDP) rekao je kako proračun ne mogu podržati.
-Vidimo da ćemo imati velike probleme sa zatvaranjem ovogodišnjeg proračuna. Rastu rashodi za zaposlene, a i u sljedećoj godini. Gubimo prostor za manevriranje – rekao je te se osvrnuo na Vlahušićev prijedlog kako zaraditi novce. Predložio je uvođenje plaćanja kriptovalutama, jer je to budućnost financija. Trebamo na to ući prvi, rekao je.
-Žao mi je što niste prihvatili amandmane i ne slaže se s onim što ste nosili u kampanji – rekao je Tropan. Njegova stranačka kolegica Anita Obradović Bonačić rekla je kako su njihovi amandmani bili usmjereni prema sugrađanima te su unutar planiranog budžeta. Rekla je kako je ovo shvatila kao odbijanje samo zato što su prijedlozi došli od oporbe.
-Vidimo optimizam iz dokumenta, ali kriza još uvijek traje. Bolje biti realniji jer ako bude sredstava uvijek je lakše raditi rebalans na više. Ljudi ne vole lažna obećanja – rekla je. Dotaknula se tu kupnje zgrade u Šipčinama za potrebe vrtića, što se nije dogodilo. Pitala je koliko je projekata spremno za EU fondove. I ona se dotaknula rashoda za zaposlene, koji su veći u 2022.
Maro Kristić pitao je što je sa stanovima za mlade u Mokošici i po kojem će se modelu dodijeljivati. Pitao je i za Nuncijatu, odnosno za braniteljsko naselje.
-Prvi put sam dosta površno pregledao proračun jer sam znao kako u vremenu teške krize može izgledati. Drago mi je da se ne ide u neracionalne kapitalne projekte već se pokušala zaštititi socijalna strana – smatra Kristić. Više od 50 posto otpada na troškove administracije i otplate zajmova. Šteta je što smo se doveli u poziciju da razvoj moramo temeljiti na očekivanjima od EU fondova, dodao je.
-Temeljiti razvoj i budućnost samo na turizmu je pogrešno što nam je ova pandemija i pokazala – iznio je dalje. Rekao je kako možemo očekivati veliki nasrtaj automobila nakon otvaranja Pelješkog mosta te ga je zanimalo kako ćemo riješiti pitanje prometa.
Ivan Cetinić rekao je kako se vijećnici dovode pred gotov čin te da je izostao dijalog. To je spočitao i Kristić.
-Nisam nigdje vidio za Kaše koje su u jako lošem stanju, zanima me što se događa te kad će se ići u sanaciju. Kupuje li Grad TUP ili ne? Ne spominje se ni sportska dvorana u Mokošici, djeca se nemaju gdje igrati – iznosio je dalje Cetinić. Usporedio je proračun sa svojom kosom: Nekoć plava, duga, prošla mladost, ostala tuga’.
Đuro Capor iznio je razloge zbog kojih Srđ je Grad neće podržati proračun.
-Plan upravljanja postao je tek privjesak kojim se Grad hvali da ga je napravio – rekao je između ostaloga. Napomenuo je kako je sporno što se u proračunu nalazi ‘groblje dubrovačkog proračuna’ ili Groblje Dubac koje nastavlja grickati proračun.
-Katastrofalno stojimo s otpadom – rekao je dalje te istaknuo kako ćemo u godinama koje dolaze plaćati milijun kuna penala godišnje jer se otpad ne razvrstava. Pitao je i što je sa studijom nosivog kapaciteta, koju Vlahušić, istaknuo je, nije želio izraditi.
-Ona se zove život grada i ne treba je za nikoga posebno napraviti – odgovorio mu je Vlahušić. Napomenuo je kako je turizma naša osnovna djelatnost te da nigdje gužve nema osim u povijesnoj jezgri te se ne rješava nosivom brojkom nego na Ilijinoj glavici.
Capor mu je rekao kako se dobro sjeća što je govorio 2015. pred komisijom ICOMOS-a. Njegov stranački kolega Nikša Selmani postavio je pitanje demokratičnosti procesa donošenja proračuna.
-Nije donesen u okružju demokratskog dijaloga – rekao je te napomenuo kako je proračun i strateški dokument.
-HDZ je na izborima osvojio svega 15 posto glasova i netko s 15 posto ima mogućnost upravljati novcem građana u potpunosti – iznio je. Pitao je i zašto se za plaće izdvaja više nego u ovoj godini.
Slavica Grkeš (DDS) pitala je o iskrcaju na Pilama. Pitala je među ostalim koliko je ove godine naplaćeno kazni odnosno penala za agencije koje nisu najavljivale dolaske na Pilama.
Krešimir Marković (Suverenisti) rekao je kako je proračun donesen oprezno te je realno planiran. Temelji se na ostvarenju prihoda iz 2021. koja je vrlo teška, ali je na kraju sezona izvukla financijsku situaciju što je veliki plus.
-Vjerujemo da će iduća sezona biti bolja i da će se u proračun sliti još više novaca te da će se moći ulagati u nove investicije – rekao je među ostalim.
-Ne možemo trošiti novce koje nemamo, a nemamo ih sada – rekao je dalje.
Jasmin Deraković (DDS) dotaknuo se nepropisnog odlaganja otpada jer dok jedni doma rade mini deponiju čekajući ure za baciti smeće, drugi ga bacaju kad god požele.
Ivica Roko (nezavisni) dao je prijedlog oko stanice na Kantafigu, odnosno da se napravi prolaz do stanice da ljudi ne moraju ‘kružiti’. Pitao je i je li se uz popis stanovništva vodio i popis golubova s obzirom na proračunska sredstva za 2022.
Pero Vićan (DDS) rekao je kako je gradonačelnik predlagatelj proračuna. I on sam je, ističe, pokušao dva puta s njim razgovarati o nekim prijedlozima, ali mu je rekao: Ne može.
Na kraju je riječ uzeo gradonačelnik.
-Ovdje se ne radi o jednoumlju. Dokument je dostavljen na raspravu svima i o njemu će se glasati. Grad Dubrovnik ima nadstandard kakav nema nijedan grad u RH. U vremenima pandemije smo ga se mogli odreći, nismo to napravili. Mi smo tu zbog naših građana, a proračun Grada Dubrovnika je proračun građana – rekao je. Istaknuo je kako je njegov najveći dio definiran odlukama usvojenim u prethodnim godinama kada je novca bilo više. Dao je usporedbu rekordnog proračuna Grada Osijeka po glavi stanovnika s ovim u osiromašenog Dubrovniku. Tako je u Osijeku proračun po glavi stanovnika 9.259 kuna, a u Dubrovniku 13.209,65 kuna.
-I u najtežim vremenima i dalje imamo kvalitetan proračun jer ne bismo mogli da takav nije plaćali sve ovo što plaćamo. Morali bismo početi rezati – rekao je.
Potom je krenuo odgovarati na pitanja vijećnika. Radimo dubinsku analizu cijelog društva i kad bude okončana predstavit ćemo sve gradskim vijećnicima, odgovorio je Franković Cetiniću na pitanje kupnje zgrade TUP-a. Ponovio je kako se radi na novoj odluci o zaustavljanju na Pilama.
-Budućnost donosi povećanje cijene najma Pila, ali ne za iduću godinu – smatra gradonačelnik. Rekao je i kako kad zakon omogući zonu posebnog režima, moći će se uvesti više reda u prostor.
Uz osam glasova protiv i s jednim suzdržanim glasom, usvojen je Proračun za 2022.