Od početka godine do 1. studenog 2022. godine, u Dubrovniku se rodilo skoro sto manje beba nego u istom razdoblju lani. Naime, broj rođene djece u Dubrovniku, od 1. siječnja do 1. studenog 2022. godine je 655, a u 2021. godini za isto razdoblje bio je 741 dijete. Radi se podacima koje smo dobili iz Dubrovačko-neretvanske županije.
I iako se ne radi o podacima koji prikazuju stanje do kraja godine, potrebno je istaknuti kako se radi o nenadoknadivom padu. Možemo reći da se radi o čak četiri razreda osnovne škole.
Isto tako, u odgovoru su naveli i koliki je bio broj rođene djece Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Tu je također zabilježen pad u odnosu na isto razdoblje lani.
-Broj rođene djece u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od 1. siječnja do 1. studenog 2022. godine je 727, a u 2021. godini, za isto razdoblje bio je 807 djece – istaknuli su.
Inače, u 2022. godini najviše rođene djece bilo je u kolovozu, a u 2021. godini u srpnju.
Broj umrlih
Broj umrlih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pa i u Dubrovniku u ovoj godini je veći od navedenog broja rođenih. No, i on je u padu ako gledamo broj umrlih u istom razdoblju lani.
-Broj umrlih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, od 1. siječnja do 1. studenog 2022. godine je 1174, a u istom razdoblju 2021. godine bilo je 1207 umrlih osoba. Broj umrlih u Dubrovniku, od 1. siječnja do 1. studenog 2022. godine je 717, a u istom razdoblju 2021. godine bilo je 731 umrlih osoba – naveli su iz županije u odgovoru. Možemo primijetiti kako je u Dubrovniku u prvih deset mjeseci 2021. godine zabilježen veći broj rođenih, nego umrlih u istom razdoblju.
‘Iako se ulaže u neke mjere…’
Povijesni demograf Marinko Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku ističe da podaci koje iznosimo nisu nikakva novost, iako djeluju jako loše.
-Međutim, oni su posljedica događanja, ili bolje rečeno demografskih mjera tijekom proteklih godina. Iako Grad Dubrovnik značajnije ulaže u neke mjere koje poboljšavaju životne uvjete mladim obiteljima i ljudima, to je još uvijek nedovoljno da bi se to odrazilo i na broj djece. Svake godine je situacija sve gora te se to reflektira na manji broj djece u vrtiću, osnovnim i srednjim školama te kasnije na fakultetima. Jednostavno, mladi ljudi u današnjim gospodarskim uvjetima ne mogu i ne žele imati djecu. Također, država ne omogućuje puno. Mjere koje država dava su sitne, male i vatrogasne te nedostatne da bi više zainteresirale mlade ljude da imaju djecu – naglasio je Marić. Rekao je i da je već od ‘90-ih godina prošlog stoljeća svake godine prisutan veći broj umrlih, nego rođenih.
-Zato se i događa depopulacija, odnosno prirodni pad. Znači, više ljudi umre nego što se djece rodi – dodao je Marić.
Najmanji broj rođene djece u RH
Trend pada rođenih prisutan je i na razini Republike Hrvatske. Naime, zabrinjavajući podaci objavljeni su početkom studenog u nacionalnim medijima. Istaknuto je, među ostalim, kako će Hrvatska ove godine imati najmanji broj rođene djece u svojoj povijesti. Prema tim, privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci rođeno je 25.729 djece. To znači da će ove godine prvi put broj rođene djece pasti ispod 35 tisuća! Lani ih je rođeno 36.508.
Daljnjim uvidom u privremene podatke Državnog zavoda za statistiku, u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj je od ukupnog broja živorođenih bilo 13.172 dječaka te 12.557 djevojčica. Također, ukupni broj umrlih je skoro dvostruko veći od broja rođenih i iznosio je 43.892, od čega je 21.508 muškaraca i 22.384 žena. Isto tako, među podacima se nalaze informacije o sklopljenim brakovima i razvodima. Naime, od početka godine do listopada, u Hrvatskoj je sklopljeno 15.880 brakova, dok je razvedenih brakova bilo 3271. U natuknicama navode kako se ‘podaci o živorođenoj djeci, umrlim osobama i sklopljenim brakovima odnose se na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja, a podaci o razvedenim brakovima odnose se na mjesec za koji su općinski sudovi dostavili podatke o pravomoćnim presudama’.
A lani?
Inače, iz Državnog zavoda za statistiku na svojim stranicama navode kako je prošle godine, od ukupnog broja živorođene djece (36.508), rođeno 18.968 ili 52 posto muške djece i 17.540 ili 48 posto ženske djece.
-Stopa nataliteta (živorođeni na 1 000 stanovnika) u 2021. iznosila je 9,4 – navode također u priopćenju. Inače, u 2021. godini, u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece porastao je za 1,8 posto, odnosno rođena su 663 djeteta više nego u 2020. godini. Isto tako, od ukupnog broja umrlih osoba (62.712) u 2021. godini, 31.137 ili 49,7 posto bile su muške osobe, a 31.575 ili 50,3 posto ženske osobe. Stopa mortaliteta (umrli na tisuću stanovnika) u 2021. iznosila je 16,1. Navode i kako je broj umrlih osoba u 2021. porastao u odnosu na prethodnu godinu, odnosno umrlo je 5.689 osoba ili 10 posto više nego u 2020. godini.
POPIS IZ 2021. U deset godina…
Popis stanovništva iz 2021. godine pokazao je veliki i ujedno nezanemariv pad broja stanovnika. Naime, Republika Hrvatska trenutno ima oko 3,8 milijuna stanovnika, što je u odnosu na popis iz 2011. godine smanjenje od 9.64 posto. Dakle, u deset godina, broj stanovnika Lijepe naše se smanjio za 413 tisuća osoba.
Prema novom popisu, čiji su podaci predstavljeni u rujnu ove godine, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji živi oko 115 tisuća ljudi, što je manji broj stanovnika nego što je to bio slučaj prije deset godina. Tada nas je u županiji živjelo oko 7 tisuća više.
Prirodni prirast u 2021. – opet negativan
Stopa prirodnog prirasta u 2021. u RH bila je negativna i iznosila je -6,7 (-26 204 osobe). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 58,2, pokazuju podaci objavljeni na stranicama DZS-a.
U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Gradu Zagrebu, i to -2 932, uz vitalni indeks od 73,3. Pozitivan prirodni prirast bio je u 25 gradova/općina, a negativan u 530 gradova/općina i Gradu Zagrebu.
Prirodni prirast prema privremenim podacima za prvih devet mjeseci 2022. godine također je negativan i iznosio je -18163, ističu iz DZS-a