Gimnazije nas pripremaju za nastavak obrazovanja, strukovne škole za uključivanje na tržište rada, a umjetničke škole omogućuju stjecanje znanja i vještina za rad u umjetničkim područjima.
Stoga je portal EduCentar istražio je jesu li ispitanici imali dileme oko upisa srednje škole i temeljem čega su donijeli odluku. U istraživanju je sudjelovalo više od 200 ispitanika, a tek 10 posto mladih odlučilo se na profesionalnu orijentaciju.
Malo više od polovice ispitanika (53 posto) upisalo je strukovnu školu, 46 posto ih je upisalo gimnaziju, 1 posto umjetničku školu, dok 2 posto ispitanika nije nastavilo školovanje.
Dvije trećine ispitanika (65 posto) tvrdi da nije imalo dilemu prilikom odabira srednje škole, već da su točno znali što žele. Malo više od trećine ispitanika (33 posto) priznaje da su se dvoumili između gimnazije i strukovne škole, dok ih se 2 posto ne sjeća jesu li imali kakvih dilema.
Ispitanici koju su upisali gimnaziju bili su odlučniji prilikom odabira srednje škole – njih čak 72 posto točno je znalo što želi, dok je takvih među onima koji su upisali srednju školu 59 posto.
Većina ispitanika (56 posto) savjetovala se s roditeljima i prijateljima po pitanju odabira srednje škole. Malo više od trećine ispitanika (33 posto) nije potražila savjet već su oduvijek znali koju će školu upisati. Tek 10posto ispitanika odlučilo se na profesionalnu orijentaciju i/ili razgovor s psihologom.
Prilikom donošenja odluke o nastavku školovanja, ispitanici su se najviše vodili osobnim interesima i željama (72 posto). Malo manje od polovice ispitanika (47 posto) razmišljalo je o kvaliteti škole i njenom ugledu, dok ih je 42 posto razmišljalo o mogućnostima zapošljavanja.
Najmanje ispitanika (5 posto) vodilo se lakoćom programa, a njih 6posto bodovnim pragom potrebnim za upis.
Kod odabira fakulteta, mogućnost zapošljavanja je na drugom mjestu kriterija
Kada je u pitanju akademsko obrazovanje, svega 9posto ispitanika nikada nije razmišljalo o upisu na fakultet. Najviše ispitanika (61 posto) razmišljalo je na koji će fakultet tijekom srednje škole, dok je prije upisa u srednju o tome razmišljalo čak 20 posto ispitanika.
Prilikom odabira studija, većini ispitanika (77 posto) najbitniji je bio interes za program, a tek zatim lakoća zapošljavanja nakon završetka (53 posto). Kvaliteta studija bila je treći prioritet, i to za 41 posto ispitanika.
Ispitanici su se najmanje vodili popularnošću studija među vršnjacima (4 posto) i ugledom kod poslodavaca (9 posto) te niskim bodovnim pragom (9 posto).
Za sve koji trenutno odlučuju o upisu na fakultet, skrećemo pozornost na besplatnu online aplikaciju koja pruža sve ključne informacije o fakultetima u Hrvatskoj, ali i usporedbu studijskih programa. Aplikaciji možete pristupiti putem EduCentar portala.
Da nisu upisali željeni fakultet, najviše ispitanika (42 posto) bi upisalo fakultet drugog izbora, dok bi ih se 16posto odlučilo na pauziranje. Čak 10posto ispitanika navodi da bi odustali od studiranja i prionuli bi na traženje posla, dok bi ih se 5posto odlučilo na upis fakulteta u drugom gradu.
Više od polovice ispitanika smatra da je bolje studirati i ponovili bi svoj izbor
Kada bi danas upisivali fakultet, 58 posto ispitanika odlučilo bi se za isti jer vole svoju struku i zadovoljni su odabirom. No, čak 41 posto odlučilo bi se za drugi fakultet zbog boljih mogućnosti na tržištu rada, a 15 posto ih uopće ne bi upisalo fakultet.
Bez obzira što su upisali, većina ispitanika (59 posto) smatra kako je bolje završiti fakultet nego strukovnu školu.