Iako su iz Hrvatskih cesta još početkom ljeta poručili kako je nova trasa brze ceste Dubrovnik – Zračna luka načelno usuglašena, a isto ponovili i početkom kolovoza, konačnog rješenja očito još nema. Načelnik Župe dubrovačke Marko Miloslavić danas je rekao kako Općina još nema konačno predloženi plan trase te da Hrvatske ceste i dalje razrađuju njezino rješenje.
– Nije problem u lokalnim samoupravama. Mi dobro komuniciramo. Na Hrvatskim cestama je, oni su nositelj projekta i oni razrađuju trasu. Mi nemamo konačno rješenje, odnosno konačno predloženi plan trase. Kad ga budemo imali, sigurno ćemo ga podijeliti s javnosti – rekao je Miloslavić.
Na pitanje koji je prijedlog Općine Župa dubrovačka, kazao je kako su svoje preferencije i mišljenja već iznijeli.
– Mi smo iznijeli svoje preferencije i mišljenja i, kao što su krajem prošle godine Hrvatske ceste i najavile, oni rade dodatnu analizu svih varijanti. Kada ih izrade i pripreme, kad budemo imali nešto konkretno, oni će sigurno s tim izaći pred nas i javnost.
Podsjetio je kako je u studenom prošle godine održan sastanak s Hrvatskim cestama na kojem su sudjelovale sve u projekt uključene lokalne samouprave.
– Mi smo u studenom prošle godine imali sastanak s Hrvatskim cestama. Sve lokalne samouprave, na inicijativu župana Blaža Peza, iznijele su svoje preferencije. Konkretno, što se tiče Župe i Dubrovnika, mi tu nemamo nekakvih situacija da nam se stavovi kose. Grad je jasno izrazio svoj stav, on je kompatibilan sa stavom Župe pa tako i Konavala.
Na novinarsko pitanje treba li Hrvatske ceste pitati koliko još ljudi treba poginuti ili biti ozlijeđeno da bi se konačno nešto pomaknulo s mrtve točke, Miloslavić je odgovorio kako lokalna samouprava ne može ulaziti u dinamiku Hrvatskih cesta.
– Ne možemo mi ulaziti u dinamiku Hrvatskih cesta. Vjerujem da oni rade kako su najavili i obećali. Imao sam s njima i dodatne konzultacije u Zagrebu. Oni shvaćaju ovaj problem ozbiljno. Problem jest u tome što smo brzu cestu trebali imati već i prije. Državna cesta D8 kroz Župu dubrovačku je najopterećenija cesta u ovoj županiji. Njezin maksimum je 22 tisuće vozila, a sad prelazi 33 tisuće vozila pa je stanje i sa sigurnosne strane i s prohodnosti izuzetno problematično. U tom smjeru svi zajedno moramo raditi i na poboljšanju postojeće ceste D8. I da se danas krene raditi brza cesta, neće se napraviti u godinu, dvije jer je to veliki projekt – rekao je.
Dok se čeka brza cesta, Miloslavić ističe kako je potrebno raditi na postojećoj D8 kako bi se barem donekle poboljšali sigurnost i protočnost prometa.
– Postoji inicijativa i volja Hrvatskih cesta, oni će, vjerujem, odraditi svoj dio posla, predstaviti trasu, pokrenuti daljnji tijek što treba. Mi lokalne samouprave svakodnevno komuniciramo i tražimo načine kako bismo barem malo poboljšali prometne uvjete. Znamo koliko Grad Dubrovnik ulaže u tom smjeru, ali i Župa kao predgrađe Dubrovnika mora biti kompatibilna i mora pratiti sve što se događa u gradu. Tako smo imali i zajedničku koordinaciju kako uskladiti semafore u Župi i gradu ne bismo li barem malo popravili situaciju. Za D8 su nam potrebni značajni zahvati kako bismo osigurali sigurnost prometa sada – dodao je. Na pitanje koji su to zahvati, odgovorio je: Pothodnici, kružni tokovi, proširenja autobusnih stanica i nogostupi i sve ono što se može uklopiti u element državne ceste za poboljšanje sigurnosti i protočnosti koliko je to moguće.
-Prije izgradnje Pelješkog mosta Neum je na neki način bio filter i usporavao je promet prema Dubrovniku i granici s Crnom Gorom. Sad je taj filter, nažalost, prostor Župe dubrovačke koji je najpogođeniji i najopterećeniji u županiji. Trpimo svakodnevno. Nastojat ćemo napraviti što možemo da barem malo olakšamo dok se ne izgradi brza cesta kao cjelovito rješenje – poručio je Miloslavić.
O brzoj cesti govorio je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Na pitanje novinara radi li se dovoljno na ubrzavanju cijelog procesa, s obzirom na političku povezanost lokalne i državne razine vlasti, Franković je odgovorio kako Hrvatske ceste trenutačno izrađuju idejno rješenje nove trase.
– Hrvatske ceste u ovom trenutku izrađuju idejno rješenje nove trase. Prvotno rješenje je bilo preko Rijeke dubrovačke, nama takvo nešto nije bilo prihvatljivo jer bi se ugrozio niz zaštićenih područja.
Franković je kazao kako se njegov stav o trasi nije mijenjao te da se konačna suglasnost može dati tek nakon što idejno rješenje bude predstavljeno.
– Od prvog dana je moj stav bio isti. Dakle, Hrvatske ceste rade na idejnom rješenju koje je ključno i za Grad Dubrovnik i za Župu dubrovačku i Konavle. Izradom takvog rješenja moći ćemo dati konačnu suglasnost nakon čega ide izrada potrebnih akata i dokumenata. Od trenutka kada bude predstavljeno idejno rješenje i kada dobije zeleno svjetlo jedinica lokalne samouprave, otprilike neke dvije godine trebat će proći do ishođenja građevinske dozvole. Cesta je životno bitna. Opterećenje se nalazi na području od Ilijine glavice do kraja Župe. Tu je ključno opterećenje. Sve prije toga je puno manji broj vozila. Ovdje govorimo o tranzitnom prometu koji je u najvećem dijelu tranzit između grada i Zračne luke, a manje prema graničnom prijelazu. Tu se događaju oscilacije od par dana tijekom godine kada je to područje opterećeno, ali ključno je riješiti od Ilijine glavice do Zračne luke – smatra Franković.
Otvorilo se i pitanje prometa prema Zatonu i Orašcu, gdje se također događaju teške prometne nesreće, kao i mogućeg dodatnog opterećenja prometnica realizacijom velikih projekata poput Tri sestrice. Franković je istaknuo kako broj vozila na tom području ipak nije usporediv s prometom kroz Župu.
– Prema brojaču prometa u Zatonu i Orašcu mi vidimo gotovo dvostruko manji broj vozila nego kroz Kupare. Svaki novi izgrađeni objekt dodatno opterećuje infrastrukturu, ali ne možemo mi utjecati na nešto što se događa u Dubrovačkom primorju – rekao je.
Govoreći o mogućim poboljšanjima postojeće cestovne infrastrukture na tom području, Franković je najavio proširenja gdje god je to moguće.
– Radimo na tome da se cesta od Brsečina do Slanoga pa dalje proširi gdje god je to moguće po sličnom principu kako je proširena od Banića do Dola gdje su uvedene tri trake. Hrvatske ceste rade na tome i na potpuno novom asfaltu. Mi smo svjesni da su najveći broj onih koji uzrokuju nezgode tijekom ljeta oni koji putuju u tranzitu do Albanije, voze jako puno sati, umorni su i ne odmaraju se pa kad siđu s autoceste, nakon sat i pol vožnje dolaze u ovu kritičnu zonu. S druge strane, Crna Gora je objavila da kreću s projektiranjem autoceste do zone Trebinja, od Podgorice. Paralelno se radi projektna dokumentacija autoceste od Stoca do Trebinja i to je ključna autocesta kojom će u budućnosti ići tranzit – objasnio je.
