‘Prije deset godina uzeo sam stambeni kredit za mlade na trideset godina od 100.000 švicarskih franaka. Izračun o konverziji u eure pokazuje da imam skoro jedan posto višu kamatu, rata mi je porasla za 500 kuna, a banci sam dužan još 4.000 eura razlike u kamatama. Ispada da sam u deset godina vratio 50.000 eura, a dužan sam još 58.000 eura’, požalio se tportalu dužnik u švicarcu kojeg je, kao i mnoge, pismo iz banke spustilo na zemlju
Nakon što su izračuni za konverziju kredita u ‘švicarcima’ u eurske kredite počeli stizati u poštanske sandučiće dužnika sve je više razočarenja i bijesa. Za sada su nepoznati podaci o tome koliko bi dužnika u švicarskom franku nakon konverzije dobilo veće rate i kamate. Posebno su među njima nesretni oni koji su uzimali povoljnije stambene kredite za mlade. Banke su tu vrstu kredita konvertirale kao redovite kredite u euru, pa su dužnici bankama zapravo dužni nadoplatiti razliku umjesto da uživaju u umanjenju rata zbog preplate, tvrde.
Problematične su i kamate
‘Kamatne stope su neregulirane. Tražili smo da Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka ne dopuste bankama da proizvoljno određuju kamate. To se nije dogodilo, a korisnici će vjerojatno prihvatiti konverziju. Tu se još jednom pokazalo da je HNB institucija koja se ponaša kao guska u magli’, rekao je za tportal Ivan Kontrec, jedan od čelnika Udruge Kreda koju su osnovali nezadovoljni bivši članovi Udruge Franak.
Dužnik čiji je primjer naveden na početku teksta dodaje da stambeni kredit u eurima s kamatom od sedam posto ‘ne postoji nigdje u Hrvatskoj’ i pita se kolika će ta kamata tek biti kad poraste famozni Euribor, piše tportal.
Euribor je kamata koju banke plaćaju kada posuđuju višak novca od drugih banaka. Kada banka daje kredit klijentu, uglavnom ga daje uz kamatu koja se sastoji od Euribora plus profitne marže koju određuje banka. Kada Euribor poraste, rastu i kamate na kredit, čime banka rizik rasta Euribora prebacuje na dužnika.
Euribor rekordno nizak, za sada
Dužnici u eurima trebali bi znati da Euribor sada iznosi samo 0,006 posto. Primjerice 2008. iznosio je pet posto. Analitičari smatraju da je njegov rast neizbježan i dogodit će se nakon što Europska centralna banka podigne svoje kamatne stope po kojima posuđuje novac bankama.
Dakle kad poraste cijena novca (kamata), banke će dizati rate kredita kako bi se zaštitile od gubitaka.
Za Gorana Aleksića, jednog od vođa Udruge Franak, sadašnje kamatne stope na kredite u eurima su zapravo čiste fiksne marže jer je Euribor praktički nula: ‘Kada on krene rasti, kamate na stambene kredite u eurima će ići preko sedam posto.’
Stoga on tvrdi da kamate u konverziji moraju biti onakve kakve su bile u trenutku uzimanja kredita u švicarskim francima i ne prihvaća nikakvu drugu opciju. Poziva dužnike u kunama i eurima da se usprotive jednostranim promjenama kamatnih stopa koje su proglašene nezakonitima u presudama u slučaju franka.
Tužbe mogu dići i dužnici u eurima
‘Kunski i eurski dužnici bi se trebali pobuniti jer su prevareni i mogu po presudama tražiti povrat preplaćenih kamata. Fiksna marža mora biti oko četiri posto, a sve više od toga je lihvarenje. Nije zakonom propisano da je to lihvarenje, ali je etički upitno’, rekao nam je Aleksić.
Pitali smo Aleksića isplati li se dužnicima uopće ići u konverziju ako im rastu kamate i rate. On ne odgovara direktno, ali pojašnjava: ‘Ako dužnik ne prihvati konverziju i ostane zadužen u švicarskom franku, odriče se oko 30 posto manje glavnice koju ima ako ode u euro. Dužnici trebaju znati da od prvog siječnja iduće godine prestaje važiti odluka o zamrzavanju tečaja franka prema kuni.’