Podmorje Mljeta još je jednom potvrdilo koliko vrijedne tragove prošlosti skriva. Hrvatski restauratorski zavod, odnosno njegov Odjel za podvodnu arheologiju, već 19 godina sustavno istražuje područje otoka, a u tom je razdoblju otkriveno čak 20 dosad nepoznatih brodoloma, datiranih od 2. stoljeća prije Krista do 16. stoljeća.
Među njima se posebno izdvaja bizantski brodolom iz 7. ili 8. stoljeća, pronađen u mljetskom podmorju. Zbog iznimno bogatog i rijetkog tereta riječ je o jednom od najvažnijih arheoloških otkrića bizantskog razdoblja na cijelom Sredozemlju.
-Istraživanja nalazišta započela su 2015. godine, a do danas je provedeno devet istraživačkih kampanja pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda. Najvrjedniji nalaz čine četiri zlatne pojasne garniture, zlatne kopče te pojasni jezičci ukrašeni smaragdima, rubinima i biserima – naveli su iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Riječ je o luksuznim predmetima kojima su se ukrašavali kožni pojasevi visokih bizantskih dostojanstvenika. Takvi predmeti dosad nisu pronađeni ni na jednom podvodnom nalazištu na Sredozemlju.
Na nalazištu su pronađeni i zlatnici četvorice careva iz Heraklijeve dinastije s kraja 7. stoljeća, zahvaljujući kojima je moguće preciznije odrediti vrijeme potonuća broda.
Posebno vrijedan nalaz je zlatni prsten s prikazom cara iz Heraklijeve dinastije. Pretpostavlja se da je mogao pripadati isključivo osobi iz najvišeg državnog ili vojnog vrha, ovlaštenoj za pečaćenje carevih isprava.
Prsten je mogao biti diplomatski dar ili osobni predmet visokog bizantskog dužnosnika, a njegov pronalazak upućuje na važnost i status putnika koji su se nalazili na brodu, kao i na vrijednost tereta koji je prevozio.
Uz luksuzne predmete, na nalazištu su pronađene amfore, trgovačke vage, žetoni od bjelokosti te keramičko posuđe, među kojim su zdjele, vrčevi i tanjuri.
Položaj brodoloma dodatno potvrđuje važnost Mljeta na nekadašnjim pomorskim pravcima. Otok se nalazi na jednoj od najvažnijih ruta koje su stoljećima povezivale istočni i zapadni Mediteran.
Pretpostavlja se da je brod potonuo pokušavajući pronaći zaklon u uvali Polače. Ta je uvala, zahvaljujući zaštićenom položaju i kasnoantičkoj palači, stoljećima služila kao sigurno utočište brodovima tijekom vremenskih neprilika.
Istraživanja vode podvodni arheolozi Igor Miholjek, voditelj arheološkog istraživanja, i Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju.
Uz djelatnike Zavoda, u istraživanjima već dugi niz godina sudjeluju ronioci Zapovjedništva za intervencije Ravnateljstva policije MUP-a RH, Mario Orlandini i ronilački centar Aquatica Mljet, koji pruža logističku potporu, te tvrtka NavArchos, predvođena dr. sc. Antonom Divićem.
Ovogodišnja istraživanja provode se i u suradnji s arheolozima sa Sveučilišta Stanford, koje predvodi profesor Justin Leidwanger. Njihov je zadatak analiza brodskog tereta, posebno amfora i keramičkog posuđa.
U projektu sudjeluju i prof. dr. Falko Daim te dr. Levante Samu, koji analiziraju tehnologiju izrade i ukrasne motive zlatnih pojasnih garnitura, dok numizmatičke nalaze obrađuje dr. sc. Željko Demo.
