Gradski vijećnik Andro Vlahušić poslao je priopćenje medijima u kojem među ističe kako je ‘upravljanje imovinom grada Dubrovnika najvažniji zadatak svake gradske uprave’.
Prenosimo ga u cijelosti u nastavku.
‘Pred dva dana završeno je javno savjetovanje na temu Strategija upravljanja imovinom grada Dubrovnika u razdoblju 2023. – 2029. godina. U Pisanom prijedlogu uputio sam brojne prijedloge kako konkretno unaprijediti upravljanje imovinom grada Dubrovnika na slijedećim područjima : Zemljišta, Stanovi, Poslovni prostori, Javne površine, Kulturna dobra i Trgovačka društva u vlasništvu grada Dubrovnika.
Svaki prijedlog je vrlo konkretan, financijski isplativ, te razvojno i socijalno održiv. Poštujući načela Strategije koja kaže, da se imovinom grada Dubrovnika treba upravljati po modelu Dobroga gospodara, priloženi su i službeni podaci Ministarstva financija RH, te službeni podaci grada Dubrovnika, dobiveni iz Izviješća o izvršenju proračuna grada Dubrovnika kroz višegodišnje razdoblje.
U prijedlozima date su usporedbe zarade od imovine svih gradova sjedišta županija u Hrvatskoj i grada Zagreba, kroz tri godine, 2018., 2019. i 2020. godinu.
U tekstu je i tablica prihoda grada Dubrovnika od najma poslovnih prostora i javnih površina od 2006. godine do 2022. godine kroz razdoblja tri gradonačelnika grada Dubrovnika, gđe Dubravke Šuice, mene i gospodina Mata Frankovića iz kojih je vidljivo kako se upravljalo istima. Grad Dubrovnik je drugi grad u Republici Hrvatskoj po prihodu od imovine odmah iza grada Zagreba, koji je u 2019. godini od imovine uprihodio 430 milijuna kuna, grad Dubrovnik 189 milijuna kuna, a slijedeći su gradovi Rijeka sa 105 milijuna kuna i Split sa 68 milijuna kuna.
Najvažniji prihod od imovine dolazi od Dubrovnik carda, ulaznica za zidine , te najma javnih površina i poslovnih prostora, što čini 90 % godišnjih imovinskih prihoda. U tekstu je tablica sa brojem prodanih ulaznica za zidine i brojkama prodanih Dubrovnik carda, te godišnjim prihodima od istih kroz razdoblje 2010. – 2022. godina. Do 2010. godine grad Dubrovnik nije imao nikakav prihod od dubrovačkih zidina, a sva kulturna dobra , uključujući i muzeje imala su manje prihodeod rashoda. Uvođenjem Dubrovnik carda i njegove digitalne verzije Dubrovnikpassa, te naplatom samo dijela ulaznice za zidine bilo je moguće smanjiti stopu prireza sa 15 na 10%, te voditi uspješno grad bez velikoga kreditnoga zaduženja.
Vlada Republike Hrvatske predlaže ukidanje prireza, svim gradovima u Republici Hrvatskoj, koji proračunu grada Dubrovniku donese godišnje petnaestak milijuna kuna. Brojni hrvatski gradovi nakon ukidanja prireza naći će se u ozbiljnim financijskim teškoćama.
Za grad Dubrovnik je to dobra mjera koja će omogućiti veće plaće građanima, a proračun će se puniti kroz Lex Vlahušić prihode, koji turisti direktno plaćaju u proračun grada. Prošle godine su turisti u proračun grada uplatili 127 milijuna kuna ili svaku treću kuna izvornoga proračuna.
Dobri financijski učinci mjera uvedenih pred dvanaest godina , kroz odgovorno upravljanje gradskom imovinom , modelom dobroga gospodara nastavljaju se i ove godine. U travnju mjesecu prodaja Dubrovnikpassa donijela je skoro osam milijuna kuna prihoda, a do kraja godine prihodi od ulaznica za zidine i Dubrovnik passa bit će značajno iznad sto milijuna ili deset puta veći od prihoda od prireza.
Idućih godina i desetljeća prihodi od imovine kontinuirano će rasti, te donositi više od polovice prihoda proračuna grada Dubrovnika u razdoblju do 2029. godine.
Cilj koji sam postavio davne 2009. godine do kraja desetljeća, biti će ispunjen. Pola gradskoga proračuna plaćaju direktno turisti, a drugu polovicu plaćaju poduzetnici i građani Dubrovnika.
Pozivam gradsku upravu da na web stranicama objavi sve pristigle komentare, primjedbe i prijedloge kako bi građani dobili uvid u najvažniju obavezu svake gradske uprave, upravljanje imovinom grada Dubrovnika.
U prilogu dostavljam pisani prijedlog upućen Upravnom odjelu za gospodarenje nekretninama, sa konkretnim mjerama unapređenja upravljanja imovinom grada Dubrovnika do 2029. godine.’