Jedna od Vaših pressica održana je u Mokošici, na opskrbnom centru. Koji je Vaš program za to dubrovačko naselje?
Mokošica ima jednake probleme kao i mnoga starija stambena naselja u Dubrovniku, uglavnom komunalne – od parkinga do onih s cestama, ali i nedostatak zelenih površina. Licemjerno je u takvim uvjetima naplaćivati parking ili kazne za nepropisno parkiranje. Ja mogu reći da se ni parking ni kazne, osim u slučaju prometnih prekršaja koji ometaju promet, neće naplaćivati, ne samo u Mokošici nego i u svim drugim dijelovima grada u kojima nedostaje parkinga.
Ali, programski, najvažnije za Mokošicu nam je kao prvo, poduprijeti izgradnju crkve te nastaviti aktivnosti potrebne za izgradnju Društveno-pastoralnoga centra. Drugo, vratiti se pregovorima s Fortenova grupom, za izgradnju trgovačkog centra s garažom i društvenim centrom.
Nažalost, obnova ljetnikovca Gučetić nije se dogodila, iako smo i mi i Zavod još prije 5 godina pripremili sve za obnovu, a čak smo i organizirali koncerte u kasno ljeto 2016. godine. Nastavit ćemo s time – obnovit ćemo ljetnikovac i napuniti ga sadržajima kulturno-zabavnog karaktera.
Naš cilj je prijaviti obnovu fasada svih zgrada u Mokošici za energetsku obnovu kako bi cijelo naselje zasjalo novim sjajem. Školu ćemo spojiti cestom s nekadašnjom magistralom, a onda Staru Mokošicu i novo naselje povezati sigurnom i širokom biciklističkom stazom koja će, na primjer, školarcima omogućiti i da biciklom idu u školu.
Osim Mokošice, dotakli ste se i šireg područja Rijeke Dubrovačke, Komolca, Rožata, Šumeta…
Komolac, Šumet, Rožat spadaju među najvrjednije dijelove grada. I demografski, kao prostor u kojem žive mladi, ali i ekološki, zbog neizmjerne vrijednosti vode kojom taj prostor obiluje. Nama, u platformi Dubrovnik naš Grad, taj prostor je iznimno važan. Vratit ćemo dvoranu u Komolcu od HEP-a, za potrebe stanovnika i Vodovoda. Na zemljištu TUP-a, kojeg ćemo kupiti, uredit ćemo uvjete za potrebe Kreativno kulturne poduzetničke četvrti – za razvoj onih djelatnosti koje spajaju umjetnost i obrt. U vlasništvu Grada imamo ljetnikovce Restić, Bozdari i Sorkočević. Te projekte ćemo nastaviti, a također ćemo pritisnuti ACI marinu da, ili stavi u potpunu funkciju ljetnikovac Sorkočević, ili da ga proda Gradu. Također, Rijeka dubrovačka je, i prema prostornim planovima, prostor na kojem će nastati vezovi za barke Dubrovčana. S nadležnim županijskim službama, uz pretpostavku da će u županiji na vlast doći agilnija ekipa, gradit ćemo te vezove.
Također, i cesta Most – Sustjepan – Komolac – Brgat – Dubac zahtjeva obnovu. Prema Hrvatskim cestama otići će zahtjev za rekonstrukcijom kako bi ta cesta postala obilaznica grada Dubrovnika, umjesto brze ceste iznad Rijeke dubrovačke kojoj se odlučno protivimo.
Nitko još u kampanji nije spomenuo Zaton, Orašac, Primorje. Kako to komentirate? Jesu li se izgradnjom cesta i vodovodne mreže zadovoljile sve potrebe stanovnika Gornjih sela?
Da, možda HDZ misli da je nastavak mog projekta vodoopskrbe dovoljan i da ništa osim toga nemaju za ponuditi, ali to nije tako. Meni je iznimno drago da je projekt vodoopskrbe Gornjih sela, koji je počela naša gradska uprava, završen jer ljudima to dosta znači.
U našem programu nosimo Fond za oporavak Dubrovnika, a jedna od važnih stavki u njemu je razvoj onog dijela gospodarstva koje nije turizam. Razvit ćemo model potpora za sve djelatnosti koje će u budućnosti učiniti Dubrovnik otpornijim na krize, a poljoprivreda je tu prva i najvažnija.
Dakle, kratko i jasno – podupirat ćemo razvoj organske poljoprivrede u ruralnim dijelovima Dubrovnika. Pandemija je pokazala koliko je to važno kada su se ljudi okrenuli zemlji i svojim vlastitim plodovima zemlje. U vrijeme mog mandata, dosta smo napravili na razvoju ruralnog turizma u Gornjim selima i na tom ćemo planu nastaviti raditi – kroz sufinanciranje izgradnje kuća s bazenima.
Često se spominje povezivanje Orašca i Zatona pješačkom stazom uz more, je li to realno i što još imaju Orašac i Zaton za očekivati?
Za nas je lungo mare Orašac (Vrtovi sunca) – Zaton (Bat) realan projekt i može jako puno pridonijeti turističkoj ponudi, ali i kvaliteti života za same mještane. Međutim, i danas postoje staze i putevi, planinarske i brdsko-biciklističke staze koje treba bolje urediti i staviti na turističku kartu. U prvom redu, to su staze iznad Zatona (iznad Buleta i prema Velebiću), a onda dalje od Orašca, sve do zone Brsečine- Mravinjac. Suradnjom sa specijaliziranim turističkim agencijama, prostor oko Orašca možemo pozicionirati kao zonu cikloturizma, a to donosi kvalitetne goste sklone upravo onoj zdravoj hrani koju smo spominjali ranije, ali i produljenje sezone. To je također potencijal kojeg moramo otključati.
Bili ste gradonačelnik, što smatrate svojim najvećim uspjehom na Elafitima? Stanovnici Lopuda, Šipana, Kalamote, desetljećima čekaju novi brod za liniju, a to nikako da se dogodi. Dokad će čekati?
Kada me pitate što smo napravili, upravo je preskakanje Jadrolinije, uvođenjem izravne linije u vlastitoj organizaciji na relaciji Gruž – Gornje Čelo, meni najdraži projekt. Zaživio je, i svaki put kad vidim kako se u Gružu s tog broda iskrcavaju djeca, ponosan sam jer vidim da smo postigli nešto vrijedno. Nezainteresiranost i nebrigu Jadrolinije, nažalost, ne možemo izdvojiti kao jedinu nepodopštinu državnih tvrtki u Dubrovniku. Jednako tako Hrvatske ceste ne grade pothodnik na Nuncijati, a Croatia Airlines koristi svaku priliku da ukine linije ili povisi cijene za Dubrovnik.
Gradonačelnik Dubrovnika mora, nažalost, voditi bitke s nemarom državnih tvrtki, a Jadrolinija je jedna od njih. Svatko tko me zna, zna da sam ja na to spreman i da ćemo ih natjerati da promijene svoj odnos prema Dubrovniku. Osim Postire, odnosno njene nasljednice, s Jadrolinijom moramo raditi na suvislijem plovidbenom redu trajekta, a nadamo se da će se otvoriti i mogućnost brzobrodske linije.
Još jedan posao na Elafitima, za koji će nam trebati država, je izvršiti inventarizaciju i upisati u katastar sve pješačke, biciklističke i druge staze na Kalamoti, Šipanu i Lopudu.
Ostaje na kraju Šipan, koji je jedan od nebrušenih dijamanata ruralnog turizma. Kao i kod Gornjih sela Primorja, razvijat ćemo fondove koji će ljudima pomoći u tome, uz razliku da ćemo na Šipanu poticati i razvoj ribarstva.
Hajdemo onda malo po gradskim kvartovima, što ljudi traže i što im nudite?
Platfroma Dubrovnik – naš Grad i ja imamo rješenja za svaki gradski kvart. U uvjetima kada je proračun opustošen, a Grad u dugovima, teško će biti sve isfinancirati, ali znamo što hoćemo i čim se stvori pojedina prilika, ići ćemo u realizaciju projekata za koje znamo da su potrebni i znamo kako ih ostvariti.
Kao stanovnik Gruža, počet ću s Gružem, a već sam i ranije spomenuo, pothodnik na Nuncijati – odnosno cesta Iljina glavica – Most s nogostupom i pothodnicima za Nuncijatu i Kono. To nažalost nije nadležnost Grada, ali moramo prisiliti Hrvatske ceste da to napokon naprave. Izgradit ćemo novu placu u Gružu, sukladno napravljenom projektu za kojeg postoji dozvola. Stanovnicima gruških nebodera nudimo obnovu fasada te aktivno traženje rješenja problema parkinga na svim raspoloživim zemljištima u gradskom i privatnom vlasništvu.
U Lapadu ćemo završiti Lapadsku obalu jer je Mato Franković dokazao da to ne zna i da treba doći netko drugi da bi se taj projekt, kojeg sam osmislio, priveo uspješnoj realizaciji. Kako? Tako što ćemo projekt podijeliti u tri faze i na taj način bitno oslabiti pregovaračku poziciju suprotne stranke u sporu.
Sukladno prostornom planu, napravit ćemo novu komunalnu marinu s više od 200 vezova od Solituda do Mandrača. Plažu Mandrač proširit ćemo do Copacabane, a šetnicu, a kroz izgradnju kanalizacijskoga sustava, urediti na jednak način kao onu Nika i Meda Pucića.
Ilijina glavica dobit će odmah novo rješenje Volantine ulice, javna garaža dobit će još jedan kat i park na krovu, a nastojat ćemo i završiti Križni put prema projektu arhitekta Bašića.
Na Pločama ćemo preuzeti odgovornost i riješiti probleme investitora kako bi se izdale dozvole za ekološki i moderan hotel Belvedere. U dogovoru sa stanarima Zlatnoga potoka, ispitat ćemo alternativna prometna rješenja priključaka u naselje, odnosno okretanje prometa spojem s puta Druge Dalmatinske te ponovno aktivirati Park Orsula uz dogovor s Androm Vidakom.
Kako sve to ostvariti?
Pokazao sam da znam stvarati nove prihode za Grad te da znam pregovarati s investitorima. Pred nama su teške 4 godine jer je grad prezadužen, ali kriza je bila i kada sam prvi put pobijedio na izborima. I tada smo se morali izvlačiti iz dugova i u tome smo uspjeli, a putem ostvarili čitav niz projekata za generacije koje dolaze.
Ozbiljni ljudi, profesionalci i naporan rad za Dubrovčane, to je ono što nudimo. A građani to prepoznaju i jedino što trebaju jest zaokružiti nas na glasačkom listiću. Ja sam kandidat pod rednim brojem 8 na listiću za gradonačelnika, a naša lista je pod rednim brojem 5 na listiću za Gradsko vijeće.
Izbori 2021.