Zmajlović: U energetsku učinkovitost uloženo dvije i pol milijarde kuna

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović rekao je u ponedjeljak u Dubrovniku kako je u posljednjih tri i pol godine u energetsku učinkovitost u Hrvatskoj uloženo preko dvije i pol milijarde kuna, a taj je novac usmjeren ka tri cilja, zaštiti okoliša, poboljšanju kvalitete života i poticanju gospodarstva.
Ministar Zmajlović koji u Dubrovniku sudjeluje na 42. plenarnoj sjednici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) rekao je kako su sve aktivnosti na kojima Hrvatska radi na tom polju, od energetske obnove obiteljskih kuća do mjera za čisti transport idu u smjeru ispunjavanja svojih obveza u smjeru ublažavanja klimatskih promjena.
”U protekle tri i pol godine u energetsku učinkovitost je uloženo preko dvije i pol milijarde kuna. To je ogroman novac koji je usmjeren na tri glavna cilja, zaštitu okoliša kroz smanjenje emisija CO2, poboljšanje kvalitete života kroz obnovu obiteljskih kuća i stambenih zgrada, te poticanje gospodarstva jer je svaka mjera proizvela nova tzv. ‘zelena radna mjesta’. U protekle tri godine to je otvorilo najmanje 11 tisuća radnih mjesta”, rekao je Zmajlović te dodao kako je Dubrovačko-neretvanska županija prva u Hrvatskoj po korištenju takvih mjera.
”Puno je obitelji iz Dubrovačko-neretvanske županije koristilo poticajne mjere Fonda za zaštitu okoliša i ugradilo solarne kolektore. Što se tiče ove županije, 347 kuća je u tom programu, a 50-ak je ugradilo solarne kolektore čime se ova županija svrstala na prvo mjesto po korištenju tih sredstava”, rekao je ministar.
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Čačić rekao je pak kako su vremenski ekstremi kojima svjedočimo sve češći, a mogu se jasno vidjeti i na hrvatskom području, posredno ili pak neposredno.
”Klimatski ekstremi kao posljedica klimatskih promjena vidljivi su kao velike poplave, primjerice one 2014. godine. S druge strane tu su velike suše, grmljavinske oluje i olujni vjetrovi. Posredno gledajući, kao posljedica visokih temperatura bilo je dosta šumskih požara, npr. i na Pelješcu. To su sve posredne posljedice onoga što čini atmosfera i sve veće energije, ne samo u atmosferi nego i u oceanima”, rekao je Čačić.
Inače, 42. plenarna sjednica Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) i 50. sjednica Izvršnog vijeća IPCC-a održava se od danas do 9. listopada. To je najviše tijelo u svijetu za procjenu znanstveno utemeljenih činjenica vezanih uz klimatske promjene, ključnih za odlučivanje i donošenje temeljnih političkih odluka o održivom razvoju svake zemlje. Na sjednici sudjeluje 420 sudionika iz 144 države. Međuvladin panel o klimatskim promjenama, u čijem radu sudjeluje više od 2.500 znanstvenika i stručnjaka iz čitavog svijeta, zaključio je da je zagrijavanje planeta nedvojbeno i da je uzrokovano djelovanjem čovjeka. Razine emisija stakleničkih plinova najveće su u povijesti,a međunarodna zajednica je postavila za cilj ograničiti porast globalne temperature do najviše 2°C do 2050. godine.
Međutim, može se očekivati porast temperature od čak 5°C do kraja stoljeća, ukoliko se nastavi ovakav intenzitet emisija stakleničkih plinova. Stoga je ključno na globalnoj razini donijeti ambiciozne mjere s ciljem smanjenja emisija, a donošenje novog globalnog klimatskog sporazuma očekuje se u prosincu u Parizu na 21. Konferenciji stranaka Ujedinjenih naroda o promjeni klime na kojoj će se okupiti predstavnici država iz cijeloga svijeta. Stav Europske unije i Hrvatske jest da se očekuje donošenje međunarodno pravno obvezujućeg sporazuma primjenjivog na sve stranke Konvencije i ambiciozne nacionalno utvrđene obveze ublažavanja klimatskih promjena.