Aktualno

Zbog velikog broja gotovinskih transakcija nekretninski sektor pod posebnim nadzorom

Zbog velikog broja gotovinskih transakcija nekretninski sektor pod posebnim nadzorom

Hrvatska se od prošlog tjedna, kao jedina članica Europske unije, našla na tzv. sivoj listi zemalja “pod posebnim nadzorom” Organizacije za međunarodni financijski kriminal (FATF). Na ovu vijest odmah je reagiralo Ministarstvo financija, koje tvrdi da stavljanje na sivu listu ne znači da je Hrvatska postala visokorizična zemlja, već da se time obvezuje FATF-u da će aktivno implementirati mjere za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma, piše tportal.

“Imamo kulturu plaćanja gotovinom, što olakšava pranje novca”

Mogli bi se našaliti, pa reći da Hrvatska zaista nije stavljanjem na ovu listu postala visokorizična zemlja, jer je to bila i ranije. No, nadamo se da će državna administracija poduzeti sve što je potrebno, kako bi ojačala mehanizme za sprječavanje pranja novca, kojeg zasigurno ima – u većoj ili manjoj mjeri – u svim zemljama svijeta.

O ovoj problematici N1 je razgovarao smo s Ivanom Kovačevićem iz konzultantske kuće Indago, koji je ujedno i predsjednik Udruženja ovlaštenih istražitelja prijevara, lokalnog ogranka ACFE-a (Association of Certified Fraud Examiners), najveće svjetske organizacije za borbu protiv prijevara.

Kovačević kaže da Hrvatska, zapravo, i nije puno gora po pitanju pranja novca, od ostatka Europe. Što se tiče Hrvatske, tu ističe kulturu gotovine kao i pitanje porijekla imovine mnogih građana.

Nedavno su izašli podaci da se veliki broj nekretnina kupuje gotovim novcem – čak 40 posto – kupuje gotovinom, što je prilično neobična situacija. Doduše, poznato je da se dijelom radi o prelijevanju novca iz turizma u nekretninski sektor. Ali gotovinske transakcije otvaraju prostor i za pranje novca.

Svaki biznis koji radi s gotovinom pogodan je za pranje novca

Upitali smo Kovačevića koje su djelatnosti najrizičnije. “Svaki biznis u kojem se posluje s gotovinom pogodan je za pranje novca – što manje evidencija to bolje. Na primjer, autopraonice, ugostiteljstvo, razne usluge i slično najčešći su oblici poslovanja pogodni za ove aktivnosti. Recimo, s obzirom na to da je ljeto, ugradnja i servisi klima uređaja”, kaže.

Pranje novca, pojašnjava Kovačević, je aktivnost koja se odvija u više faza. Nelegalno stečeni novac “pere” se tako da ga se kroz legalne biznise ubacuje u sustav. Kroz taj proces perači novca spremni su izgubiti dio novca. Što znači da im nije problem izgubiti 20, 30 pa i više posto originalnog iznosa, kako bi ostatak legalizirali.

Kako oprati novac kroz uslužnu djelatnost

Prema priručniku Ministarstva financija, prepoznate su tri faze pranja novca: polaganje, preslojavanje i integracija. U prvoj fazi se nelegalno stečeni novac ubacuje u financijski sustav te se raznim metodama pokušava zamesti trag do njegovog pravog izvora – nelegalne aktivnosti.

U toj fazi nelegalno stečeni novac izlazi na svjetlo dana, pa ga je i najlakše identificirati. U daljnjim fazama novac cirkulira kroz financijski sustav, s računa na račun, često i kroz druge jurisdikcije, s ciljem da se zametu tragovi te se na kraju prožima s legalno stečenim novcem i vrlo je teško otkriti njegovo pravo porijeklo

Kako to funkcionira u praksi možemo vidjeti na maksimalno pojednostavljenom, zamišljenom primjeru jedne uslužne djelatnosti – frizerskog salona. Frizerski salon, na primjer, ima stvarni promet od 500 eura dnevno, ali prikazuje promet od 3000 eura. Uredno plaća poreze i sva davanja, ali istovremeno “pere” 2500 eura dnevno, koji kroz taj frizerski salon ulaze u sustav i postaju legalni.

Pročitajte još

[DUBROVČANI IZVAN GRADA] Anja Grabovac o glazbi, suradnji s Eugenom na pjesmi ‘Tišine’…

Maria Prkut

Korčulanin Ivan Salečić nastupio u kvizu Potjera

Dulist

Viktorija Knežević pronašla je čak dvije garsonijere u Gružu za 300 eura

Dulist