S obzirom da je monitoring još uvijek u tijeku, ne možemo izlaziti s konkretnim podacima. Početkom lipnja postavili smo sustav monitoringa, postavljeno je šest senzora i jedan kontrolni senzor na pukotine s ciljem promatranja dinamike širenja pukotine kako bismo ustanovili međuodnos dosadašnjih oštećenja. Monitoring je potrebno provesti kroz minimalno godinu dana tako da prođe taj ciklus da se izmijene sve ekstremen temperature i tek onda ćemo u lipnju 2021. raspolagati konkretnim podacima koji se trebaju analizirati. I kada iz toga izvučemo zaključke dat ćemo prijedlog konačne restauracije – istaknula je na završnoj konferenciji Orlandove godine viši konzervator-restaurator i voditeljica aktivnosti monitoringa Vinka Marinković o stanju Orlandovog stupa.
Također, na novinarske upite hoće li se Orlanda restaurirati ‘na licu mjesta’ ili pak negdje drugo i hoće li se postaviti njegova replika te koliko će on odolijevati oštećenjima nakon restauracije, Marinković je istaknula kako ne može dati konkretne podatke jer je monitoring još uvijek u tijeku te da bi bilo ‘neozbiljno nagađati’.
Sudbina Orlandovog stupa još uvijek je, dakle, neizvjesna. Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić podsjetila je kako je ovaj Zavod u dogovoru s Hrvatskim restauratorskim zavodom bio zadužen za izradu skele oko Orlandovog stupa.
-U 2018. je započeo program izrade natječajne dokumentacije, nakon toga je uslijedilo ugovaranje projekta za postavljanje zaštitne skele što je odobrio i Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Skela je postavljena u siječnju 2019. da bi se osigurali sigurni uvjeti za postavljanje uređaja za monitoring te da bi se spriječile eventualne oštete stupa u budućnosti prije nego što se dogovori projekt njegove konačne restauracije – rekla je Skurić.
Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić podsjetila je na sve aktivnosti koje su se odvile tijekom Orlandove godine. Istaknula je tako kako je cijela godina započela Orlandovim novogodišnjim balom, a održano je preko 50 programa kojima se obilježila 600. obljetnica postavljanja Orlandovog stupa. ‘Odrađeno’ je tako 10 izložbi, 10 koncerata, šest radionica, četiri predstave, tri stručna predavanja, a tiskane su i dvije slikovnice, jedna zbirka pjesama te strip. Središnje događanje bila je izložba grupe Dubrovnik nekad, otvorena 11. svibnja. Te fotografije od listopada krase dvojezičnu informativno – ukrasnu stratu postavljenu oko Orlandovog stupa. Povodom obilježavanja Dana Europe, podsjetila je Tepšić, Dom Marina Držića predstavio je rezultate likovne radionice ‘Orlando Europeo’. Ova ustanova u kulturi dala je obol proslavi još jednom izložbom dječjih radova pod nazivom ‘Orlando, sveti Vlaho i Marin Držić.
Izložbama su se ovoj obljetnici pridružili i Muzej Domovinskog rata, Slikarski odjel Umjetničke škole Luke Sorkočevića, Dubrovačke kjižnice i Galerija Artur. U sklopu izložbe ‘Orlando – simbol Slobode Dubrovačkih muzeja izloženo je više od 70 predmeta, preslika i originala iz arhivske i knjižne građe te likovne umjetnosti. Svoj je doprinos dala i talijanska družina Figli d’Arte Cuticchio koja je s predstavom Bijesni Orlando nastupila u sklopu 70. Dubrovačkih ljetnih igara. Studentski teatar Lero u obljetničkoj je godini sudjelovao s predstavom Captum fuit. Dubrovački simfonijski orkestar u lipnju je održao treće izdanje baroknog ciklusa ‘Orlando furioso’, dok je od 26. do 29. kolovoza odrćan Orlando Piano Week. Što se tiče dječjih slikovnica, predstavljene su dvije i to ‘Orlando hrabri vitez’ polaznika Dječjeg vrtića Pčelica te ‘Legenda o Orlandu’ učenika OŠ Marina Držića. Dubrovački muzeji izdali su prvi strip naziva ‘ Intervju s Orlandom’. U obilježavanju Orlandove godine sudjeloval je i Turistička zajednica grada Dubrovnika časopisom ‘Welcome’, napravljena je i milenijska fotografija svih Orlandovih imenjaka, izrađeni se, među ostalim, i čokoladni suveniri.
Nakon konferencije za medije, ‘zavirili smo’ unutar skele te fotografirali kako izgleda monutoring Orlandova stupa.