One su s nama od prvog dana. Hrane nas, kupaju, odijevaju. Uče nas hodati, pričati, voziti bicikl. Iz sveg glasa smiju se našim dječjim ‘forama’, brišu naše suze, imaju razumijevanja za naše nepodopštine. A onda se njihova briga i pomoć širi pa nas prate u školu, pomažu u savladavanju gradiva, strepe nad našim samostalnim koracima. Kao i od prve minute tako i kroz odrastanje, postaju naš oslonac. A kad i sami postanemo odrasle i samostalne osobe, ako nam je život podario tu sreću, one su i dalje potpora u svim našim životnim izazovima. One su naše majke, velike i snažne žene koje čine život puno lakšim.
U povodu Majčinog dana, koji se već gotovo 100 godina diljem svijeta obilježava drugu nedjelju svibnja, Državni zavod za statistiku provjerio je kako je statistika zabilježila jednu od najvažnijih uloga – onu roditeljsku.
Tridesete – godine za majčinstvo
Skrbiti se o jednome novom životu, podariti mu sigurnost, njegu i ljubav velika je odgovornost. Ujedno nosi i veliku dozu hrabrosti koje nije nedostajalo u 36 278 žena, koliko ih je rodilo u Hrvatskoj u 2018. Nekima to nije bilo prvo iskustvo rađanja, no neke su upravo tada s prvim plačem svoje bebe zakoračile u jednu novu, po mnogima jedinstvenu životnu ulogu – postale su majke. U prosjeku su žene pri prvom porodu u 2018. imale 28,8 godina. Kad se promatra desetogodišnje razdoblje 2009. – 2018. može se reći da u Hrvatskoj žene sve kasnije rađaju prvo dijete jer su u prosjeku u 2009. rađale s 27,2 godine, a u 2013. s 28,0 godina.
Prvorotkinje su sve starije i u Europi. Prosječna dob majke pri prvom porodu na razini EU-a u 2018. iznosila je 29,3 godine. Najstarije prvorotkinje bile su u Italiji (31,2 godine), a najmlađe u Bugarskoj (26,2 godine).
Ipak, prosječna dob svih žena koje su na svijet donijele dijete u 2018. u RH iznosila je 30,4 godine, tj. najveći je broj onih koje su rodile u tridesetima (dobna skupina 30 – 39), a zatim su, pomalo očekivano, najzastupljenije majke u dvadesetim godinama života (20 – 29). Gotovo tisuću i pol žena koje su rodile u 2018. imale su više od 40 godina. Još je jedan pokazatelj zanimljiv kad se govori o majčinstvu u Hrvatskoj i Europi. To je stopa totalnog fertiliteta ili, točnije, prosječan broj živorođene djece koju bi jedna žena rodila u fertilnoj dobi života (15 – 49 godina). U 2018. u RH iznosila je 1,47, dok je na razini EU-a ona 1,55. Uvjetno rečeno, najviše bi djece u fertilnoj dobi rodile žene u Francuskoj (1,88), a najmanje na Malti (1,23).
Obitelji rastu
U cijelom svijetu 2020. će ostati zapamćena po izvanrednom stanju koje nam, osim suočavanja s mnogim izazovima, pruža jednu važnu pouku. Na vlastitom nas primjeru uči koliko su važni međuljudski odnosi, solidarnost, razumijevanje, potpora i briga. A njih vrlo često primamo upravo od roditelja i ostalih članova obitelji – zajednice koja raste, prima nove male i velike članove. Prema posljednjim raspoloživim podacima, obitelji su se u RH u 2018. povećale za 36 945 živorođene djece koje su u 99,8% slučajeva rođene u zdravstvenoj ustanovi. U braku je rođeno 79,3% djece, a od ukupnog broja rođenih u 2018. njih 407 su na svijet donijele majke strane državljanke.
Najviše beba rađa se u ljeto
Mnoge žene u Hrvatskoj prvi put su postale majke u 2018. Točnije 44,0% rođene djece bilo je majci prvo dijete, dok je 34,4% novorođenih mališana u 2018. bilo drugo majčino dijete. U 20,5% slučajeva majka je rodila svoje treće (ili više od toga) dijete. O čemu ovisi, teško je reći, no čini se da bebe vole tople ljetne dane. U 2018. najviše je djece rođeno u srpnju pa su ih njihovi roditelji u prve šetnje mogli povesti poprilično bezbrižno, ne imajući na umu pitanja: jesam li ga dovoljno odjenuo, je li vjetar prejak, treba li joj kapa i rukavice. Iste je godine najmanje djece rođeno u travnju.
Udvoje je zabavnije
Često se može čuti da se za roditeljsku ulogu ne može pripremiti te da se iz prakse najbolje uči – stječu se nove vještine, svladaju razni trikovi. No, što kad život pred roditelje stavi pravi izazov i broj novih obveza se udvostruči? Tada oni zaista postaju pravi superheroji i majstori multitaskinga. Naime, u RH je u 2018. godini rođeno čak 1 297 blizanaca, a 27 djece bili su trojke (ili je rođeno više djece istim porodom). Najviše blizanaca rođeno je u Gradu Zagrebu.
Više zanimljivosti o majkama pročitajte ovdje.