Pretilost je rastući problem kod odraslih, ali i kod djece. Gotovo dvije trećine odraslih osoba u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a prema istraživanju provedenom na razini Europske unije iz 2021. godine, Hrvatska uz Maltu ima najveći udio odraslih osoba s prekomjernom tjelesnom masom. No, raste i udio pretile djece, a pokazuju to i podaci Odjela za školsku medicinu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Udio djece s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću udvostručio se u zadnjih 10 godina.
Brojke govore puno
Podaci su prikupljeni na sistematskim pregledima djece osnovnoškolskog uzrasta u prošloj godini. Kako nam navodi voditeljica Odjela školske medicine Dubrovnik Matija Čale Mratović, dr. med., specijalist školske medicine sistematskim pregledom u prošloj školskoj godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ukupno je obuhvaćeno 2940 osnovnoškolaca, od čega 285 djece na upisu u prvi razred, 482 učenika petih i 1173 učenika osmih razreda. Tjelesnu težinu iznad normalne uhranjenosti (tj. iznad 90 centila) ukupno ima 25 posto dječaka i 2 posto djevojčica.
—Usporedbe radi u školskoj godini 2011./2012. tjelesnu težinu iznad normalne imalo je 12 posto dječaka i 15 posto djevojčica – navodi nam dr. Čale Mratović.
Na naše pitanje koliko je u pregledanoj populaciji bilo pretile djece i je li riječ o povećanju broja u odnosu na ranije godine odgovara:
—U pregledanoj populaciji ukupno je pretilo 13 posto dječaka i 14 posto djevojčica, što odgovara ukupnom udjelu djece s tjelesnom težinom iznad 90 centila školske godine 2011./2012.. To upućuje na zaključak kako se udio djece s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću udvostručio zadnjih 10 godina – navodi dr. Čale Mratović. Ističe kako je teško izračunati koliko djeca s prekomjernom težinom zapravo odstupaju od prosječne normalne kilaže za njihovu dob.
—Teško je izračunati prosjek, ali sve je veći broj djece čija tjelesna težina značajno odstupa od normalnih vrijednosti. Neka djeca imaju i 20 do 30 kilograma iznad tjelesne težine za dob i visinu – objašnjava nam. Najviše je djece s tjelesnom težinom iznad 90 centila u petom razredu osnovne škole s udjelom od 33 posto dječaka i 29 posto djevojčica, od čega je 14 posto dječaka i 13 posto djevojčica s pretilošću. Zabrinjava činjenica da se u osmom razredu zadržava isti udio pretilih učenika – smatra dr. Matija Čale Mratović.
Koji su uzroci?
Glavni uzrok povećane tjelesne težine učenika je sve manje tjelesne aktivnosti kroz cijelo djetinjstvo i nepravilne prehrambene navike, ističe nam dalje.
—Ako zbrojimo prosječno vrijeme koje djeca provode pred ekranima od predškolske dobi do završetka srednje škole možemo zaključiti kako prosječno dijete pred ekranima provede oko 2 godine. Kad tome pribrojimo vrijeme koje sjede u školi i kod kuće pišući domaći rad i učeći dođemo do procjene od oko 3,5 do 4 godine koje dijete provede sjedeći, pri čemu pojedina djeca pred ekranima provode značajno više vremena od prosjeka. Nezdrave prehrambene navike dodatno pridonose ovom problemu: u dobi od 15 godina redovito doručkuje svega 50 posto učenika dok ih trećina jede slatkiše i pije slatka pića svakodnevno – govori nam o uzrocima pretilosti dr. Čale Mratović. Zanimalo nas je i jesu li roditelji svjesni problema kad im se ukaže na činjenicu da im dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu i reagiraju li na pravi način.
—Roditelji uglavnom nisu svjesni problema kad im se ukaže na činjenicu da im dijete ima prekomjernu tjelesnu težinu ili pretilost. Najčešći odgovor je: ‘Svi smo vam mi u obitelji ovako malo punašniji, to vam je genetski’. Poneki roditelji smatraju da je to nevažno i ljute se kad ih zovemo na kontrolne preglede. I naravno postoji dio roditelja koji problem shvaćaju ozbiljno i spremni su obaviti sve potrebne preglede i slijediti liječničke i nutricionističke upute kako bi dijete postiglo svoju idealnu težinu, a što je još važnije spriječilo rizike koje nosi pretilost. Iz našeg iskustva, nažalost to je manji udio roditelja. Prepoznavši trend porasta tjelesne težine kao važan javno zdravstveni problem, Zavod za javno zdravstvo već dulji niz godina ima nutricionističko savjetovalište – naglašava nam dr. Matija Čale Mratović. Svakako bi, smatra, trebalo više poraditi na edukaciji roditelja.
Bolesnija populacija odraslih u budućnosti
—Zasigurno je potrebna veća edukacija roditelja, ali još prije opće osvještavanje javnosti o rizicima koje nosi prekomjerna tjelesna težina, a posebno pretilost, te uvrštavanje teme zdravlja, zdrave prehrane, tjelesne aktivnosti i općenito zdravog načina života u školske kurikulume. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost kod djece djeluje na isti način kao i kod odraslih; povećava rizik za nastanak dijabetesa, povišenog krvnog tlaka i aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Očekujemo kako će uobičajene komplikacije ovih bolesti u vidu srčano žilnih bolesti, dijabetesa, slabije pokretljivosti u generaciji današnje djece nastupiti puno ranije nego je to u generaciji njihovih roditelja ili generaciji baka i djedova, što znači da ćemo imati puno bolesniju populaciju odraslih u budućnosti – navodi nam Čale Mratović. Zavod za javno zdravstvo, što je spomenula i sama dr. Čale Mratović, već godinama ima Savjetovalište za prehranu, a s njegovom voditeljicom nutricionisticom Marijom Vezilić dipl. ing., na ovu smo temu razgovarali prošle godine, Tada nam je rekla kako su najbrojnija populacija korisnika njihovih usluga djeca i njihovi roditelji.
—Služba za školsku medicinu našeg Zavoda radi sistematske preglede djece predškolske i školske dobi te ih, ukoliko je potrebno, uputi u savjetovalište. Mogu nam svakako doći i odrasli, a najdraže nam je kada dođe cijela obitelj. Ako krene promjena navika kod djeteta, najvažnije je da ona krene i kod cijele obitelji jer u konačnici rezultat bude uspješniji. Javljaju nam se i osobe koje imaju zdravstvenih problema, a kojima je prehrana ključan čimbenik, od osoba koje imaju visoki krvni tlak, dijabetičara, onih koje muči giht ili artritis. Gastritis nam je u posljednje vrijeme u porastu, naročito kod mladih. Posljedica je to neurednog načina života i nepravilne prehrane. Unazad dvije godine bilježimo i veći broj dolazaka djece koja već imaju zdravstvenih problema zbog prekomjerne tjelesne težine te zbog konzumacije slatkih napitaka te namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama. Pozitivno je to što se u dječjoj dobi još uvijek može sve to dobro regulirati pravilnom prehranom. Djeci je također dostupna i naša psihologica koja im pomaže u procesu promjene navika i dodatno ih motivira – rekla nam je tada Vezilić. Istaknula je tom prilikom i kako je važno imati redovite obroke, jesti polako, uživati u hrani, koristiti sezonske namirnice, konzumirati dovoljnu količinu voća i povrća, dva do tri puta tjedno jesti ribu i druge morske plodove, mahunarke, integralne žitarice, piti dovoljno tekućine i smanjiti unos namirnica bogatih šećerom, soli i zasićenim masnim kiselinama.
— Naravno, uvijek može doći do malih odstupanja. Često na svečanostima i proslavama malo više pojedemo, ali važno se nakon toga vratiti postulatima pravilne prehrane i da nam primarni cilj budu umjerenost, raznolikost i uravnoteženost. Pravilna prehrana treba biti održiva i primjenjiva tijekom cijelog života. Većina ljudi krene s promjenom prehrambenih navika tri mjeseca pred ljeto. Dolaze topliji dani te se i mi ‘budimo’ i krećemo na raznorazne dijete koje daju trenutne rezultate koji nisu održivi. Osim prehrane, potrebno je staviti naglasak i na tjelesnu aktivnost i to tijekom cijele godine kako bismo održavali mišićnu masu, a smanjili udio masnoga tkiva te oblikovali tijelo. To je jedini ispravni put kako bismo bili zadovoljniji svojim izgledom, imali optimalnu tjelesnu težinu te očuvali vlastito zdravlje – rekla je između ostaloga Vezilić.
Iz tiskanog izdanja od 30. studenog 2022.