Od jučer je u Hrvatskoj na snazi direktiva EU prekograničnom korištenju zdravstvene zaštite pa hrvatski građani mogu otići preko granice odluče li se liječiti u kojoj od europskih zemalja.
Dosad je to za hrvatske osiguranike bilo moguće samo u slučajevima kada potrebno liječenje nije moglo biti obavljeno u našoj zemlji. Međutim, i sada postoje neka ograničenja.
– Za bolničko liječenje, dakle ako pacijent u bolnici mora ostati preko noći, kao i za postupke za koje se koristi skupa oprema, mora se tražiti prethodno odobrenje HZZO-a – za vecernji.hr objasnila je dr. Dubravka Pezelj Duliba, pomoćnica za zdravstvenu zaštitu ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Odobrenje je potrebno kako bi se izbjeglo moguće situacije da skupocjena infrastruktura u bolnicama, koju je osigurala država, ostaje neiskorištena. HZZO će procijeniti može li se tražena medicinska usluga u Hrvatskoj dobiti u opravdanom roku i, ako može, neće dati odobrenje. Koje će dijagnoze dobiti 'zeleno svjetlo' za liječenje vani, nije moguće unaprijed reći.
– Svaki se slučaj mora pojedinačno vještačiti, nije isti medicinski opravdan rok za svaku osobu čak ni s istom dijagnozom. Primjerice, ako starija osoba ima artrozu kuka i želi van na liječenje, to nije isti slučaj kao kad radno aktivna mlađa osoba ima tu dijagnozu i traži odobrenje, za nju je medicinski opravdan rok kraći – objašnjava dr. Pezelj Duliba.
Za jeftinije postupke, koji nisu rizični za pacijenta, pacijenti mogu otići na liječenje bez prethodnog odobrenja Zavoda. Međutim, to ne može biti samoinicijativno, već prethodno mora u Hrvatskoj proći cijeli postupak, otići na pregled liječniku opće ili obiteljske medicine, odnosno treba postojati indikacija za pretragu, za nju treba biti napisana uputnica i potom s uputnicom pacijent može otići na pregled u neku zemlju EU.
Bitno ograničavajući faktor za takav izbor liječenja jesu cijene zdravstvenih usluga, koje su u europskim zemljama znatno više nego u Hrvatskoj. Pacijentu koji je dobio i platio zdravstvenu uslugu u inozemstvu Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje refundirat će trošak, ali ne po stvarno plaćenoj cijeni u inozemstvu, već po hrvatskom cjeniku. Primjerice, ako netko plati u Sloveniji neku zdravstvenu uslugu tisuću eura, a ona u Hrvatskoj stoji 200 eura, od HZZO-a će dobiti samo 200 eura.
Pretpostavka je da bi troškovi prekograničnog korištenja zdravstvene zaštite bili oko jedan posto proračuna namijenjenog zdravstvenoj zaštiti, što je oko 200 milijuna kuna.