Vladin novi paket, koji je usmjeren na suzbijanje inflacije i racionalizaciju državne potrošnje, kako doznaje Jutarnji list, od 1. siječnja iduće godine zahvatit će stotine tisuća ljudi u Hrvatskoj, od paušalaca, malih iznajmljivača, velikih kompanija koje bilježe ekstra profit, pa do zaposlenika javnog i državnog sektora.
Ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je ovaj paket danas na koalicijskom sastanku, a od više sugovornika Jutarnji je doznao detalje.
Velike tvrtke u Hrvatskoj koje bilježe bruto profitne marže veće od 15 posto, plaćat će dodatni porez na dobit od čak 50 posto. Sustav će biti nešto drugačiji nego onaj iz 2023., kada je uveden porez na ekstra dobit, ali nakon plaćanja redovnog poreza na dobit od 18 posto, oni koji imaju bruto profitnu maržu veću od 15 posto od prosjeka u zadnje tri godine plaćat će i dodatni porez od 50 posto. Odnosit će se to na srednja i velika poduzeća.
Velike promjene od početka iduće godine mogu očekivati i mali iznajmljivači, kojih je u Hrvatskoj prošle godine bilo gotovo 110.000. Njima će se značajno povećati godišnji paušal koji plaćaju po krevetu. Naime dizat će se donja granica paušala, ali još uvijek traju međuresorne rasprave i nije jasno koliko će se dizati na kraju taj paušal.
Sada se paušal plaća po krevetu ovisno o kategoriji smještajne jedinice koja se određuje po indeksu razvijenosti, koji se računa prema broju turista pojedine destinacije, broju noćenja, postelja i zaposlenih u turizmu.
U prvoj kategoriji sada se plaća od 100 do 300 eura, u drugoj od 70 do 200, u trećoj od 30 do 150 eura, a u četvrtoj od 20 do 100 eura.
Kada bi se, primjerice, donja granica paušala digla u svim kategorijama za 100 posto, iznajmljivači bi u najrazvijenijim sredinama plaćali, umjesto 100 eura, minimalno 200 eura po krevetu, a oni u drugoj kategoriji, umjesto minimalno 70 eura, plaćali bi 140 eura. Visinu paušala određuje predstavničko tijelo lokalne jedinice, međutim prema dosadašnjim iskustvima velika većina gradova i općina određivala je manji iznos paušala. Sada se ta donja granica diže. Iznajmljivači, podsjetimo, plaćaju i turističku članarinu, boravišnu pristojbu i PDV na usluge booking-platformi.
Vladine nove mjere osjetit će, prema saznanjima Jutarnjeg, i drugi paušalisti, kojih je u Hrvatskoj sada čak 100.000, jer je, govore izvori, država shvatila da mnogi zapravo zloupotrebljavaju sustav. Sada se uvode stope poreza ovisno o prihodima: što se više zaradi, platit će se i više poreza, ali i dalje će taj porez biti manji nego što ga plaćaju oni koji su zaposlenici.
Mjera koja će zasigurno izazvati najviše reakcija u javnosti bit će ona koja je vezana uz državni i javni sektor. Naime, država želi ograničiti potrošnju i, kako je i ranije navodio Ćorić, “ohladiti” ekonomiju i time utjecati na inflaciju, pa se tako najavljuje da bi se od iduće godine išlo na zamrzavanje plaća u javnom i državnom sektoru. Ono što je dogovoreno za ovu godinu ispoštovat će se, kažu sugovornici, ali onda od iduće godine nema povećanja plaća za više od 200.000 zaposlenika javnog i državnog sektora.
Na koalicijskom sastanku bilo je govora i o umirovljenicima. Oni će zapravo biti jedini dobitnici Vladina antiinflacijskog paketa, jer im se od iduće godine ukida porez na sve mirovine, što predstavlja ukupni porast svih mirovina za 180 milijuna eura. Nadoknadu ovih sredstava lokalnim jedinicama mogao bi donijeti porast paušalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja.
Država je napravila i uštede u proračunu od oko 1,3 milijarde eura, a oko 500 milijuna eura je osigurano iz EU fondova, umjesto iz proračuna, čime se zapravo želi zadržati deficit na razini od tri posto BDP-a i smanjiti inflaciju.
