Lažne rezervacije, dvostruko iznajmljivanje i krađa identiteta pravih iznajmljivača neke su od već uhodanih praksi kojima prevaranti varaju lakovjerne građane, piše N1.
Prije dva tjedna, primjerice, 24-godišnjakinja iz Brestovca kod Požege prijavila je Policijskoj upravi požeško-slavonskoj kako je početkom tog mjeseca putem jedne društvene mreže dogovorila s nepoznatom osobom najam apartmana na moru. Nakon što mu je unaprijed uplatila novac, ovaj joj se više nije javljao.
Naknadno je saznala da stvarni vlasnik apartmana koji je “unajmila” nije imao pojma o tome niti je na njegov račun sjeo njezin novac. Prevarant se uspješno okoristio identitetom vlasnika, a vjerojatno i slikama apartmana s neke stranice za oglašavanje.
Uzmu predujam i više se ne javljaju
Skoro isto se prije desetak dana dogodilo i jednom 38-godišnjaku iz Vrpolja. Kako je izvijestila PU brodsko-posavska, on je 30. lipnja putem društvenih mreža zatražio apartman za ljetovanje. Potom mu se javila nepoznata osoba te mu ponudila smještaj u Zadru za koji je kao predujam uplatio iznos iznad 300 eura. Da je prevaren, shvatio je nakon što je kontaktirao stvarnu vlasnicu koja mu je rekla da već par mjeseci nema slobodnih apartmana.
Policija redovito poziva građane na oprez kada putem društvenih mreža kontaktiraju nepoznate stranice i osobe pa bez dodatnih provjera uplaćuju novac ili šalju svoje osobne podatke.
“Siva zona na internetskim oglasnicima”
Marko Paripović, predsjednik udruge Potrošački centar iz Rijeke, napominje kako se broj prevara putem lažnih oglasa za turistički smještaj smanjio dobrim dijelom zahvaljujući policiji.
– Policija kroz svoje kampanje i s mlađim kadrovima educiranima za otkrivanje internetskih prevara radi dobar posao. Ljudi su puno bolje informirani o takvim prevarama i sve više se obraćaju policiji koja odrađuje dio posla koji bi trebale odraditi druge institucije – kaže Paripović.
Jedna od institucija na koju je mislio kazavši da policija odrađuje njen posao je Državni inspektorat.
– Najveći problem je oglašavanje na internetskim oglasnicima. Tamo je siva zona, ne toliko na platformama kao što su Booking.com ili Airbnb. Problem je, prije svega, što država nije dobro organizirala kontrolu i regulaciju jer Državni inspektorat nema kapacitet da odradi posao za koji je plaćen – smatra Paripović.
“Prevarant prodaje smještaj u našem apartmanu”
U Facebook grupi “Crna lista iznajmljivača apartmana i gostiju” mnogi ističu slučajeve u kojima su sami bili prevareni.
– Prevarant je stavio moje slike s lažnim prezimenom i datumom rođenja i prodaje naš smještaj u apartmanima, a adresa uplate je u Osijeku. Ima lažni profil s mojom fotografijama i lažni broj telefona i datum rođenja. Nažalost, neki gosti su nasjeli na lažne slike i link i izgubili su novac – napisao je ovih dana u toj grupi jedan vlasnik apartmana iz okolice Splita kojemu su prevaranti ukrali identitet i prodali aranžmane u njegovom apartmanu.
Prevara ima i bit će ih, ali Paripović iz Potrošačkog centra kaže kako ih je manje nego prije tri-četiri godine.
– Ide u pozitivnom smjeru, kao i s prevarama u internetskoj trgovini koja je veliki problem na cijelom europskom tržištu. Napravljeno puno u europskoj administrativnoj regulativi da se te pojave dobro kontroliraju – ističe dodajući kako uvijek treba biti oprezan s oglasima za turistički smještaj koji izgledaju predobro.
Recimo, kada se na fotografijama nudi luksuzni smještaj koji nije u skladu s niskom cijenom i uvijek dostupnim slobodnim terminima.
Kako prepoznati prevaru i zaštititi se?
Nacionalni CERT podijelio je nekoliko savjeta za prepoznavanje prevara i zaštitu od njih.
Kako prepoznati slučajeve prevare? Poruke uglavnom dolaze s nepoznatih ili stranih telefonskih brojeva, traži se hitna potvrda rezervacije ili podataka o plaćanju, poruke sadrže poveznice na neuobičajene ili sumnjive internetske domene, stvara se osjećaj hitnosti, primjerice upozorenjem da će rezervacija biti otkazana ako odmah ne reagirate, od korisnika se traži unos podataka bankovne kartice izvan službene platforme ili aplikacije.
Kako se zaštititi? Ne otvarati poveznice iz neočekivanih poruka i ne unositi podatke o karticama na neprovjerenim stranicama, provjeravati sve zahtjeve povezane s rezervacijom isključivo prijavom u službenu aplikaciju ili internetsku stranicu Booking.com-a, kontaktirati smještajni objekt koristeći službene kontakt podatke dostupne unutar platforme, pažljivo provjeriti internetsku adresu stranice prije unosa podataka, koristiti dodatne sigurnosne mehanizme, poput dvofaktorske autentifikacije gdje je dostupna, te redovito pratiti promet po bankovnom računu i prijaviti sumnjive aktivnosti banci.
