Nakon iznenađujuće visokog rasta BDP-a u prvom kvartalu ove godine očekivalo se da se tako visoka dinamika rasta neće moći održati, što potvrđuje i podatak o rastu realnog BDP-a na godišnjoj razini od 2,4% u drugom kvartalu ove godine. Riječ je i nadalje o pozitivnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu jer se kontinuitet rasta BDP-a sada protegnuo na uzastopnih dvadeset kvartala i jer se ostvarena stopa rasta kreće u okvirima koji podržavaju mogućnost ostvarivanja planirane stope rasta BDP-a u ovoj godini (2,8% u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2020. – 2022., odnosno 3,1% prema projekcijama Europske komisije, a u prvoj polovini godine ostvarena je stopa rasta od 3,2%).
Prema rashodnoj metodi najviši su rast u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvarile bruto investicije u fiksni kapital (8,2%), što je znatnim dijelom rezultat nastavka učinkovitijeg korištenja sredstava iz fondova EU. Ako se izuzme prvi kvartal ove godine, riječ je o najvišem ostvarenom rastu od drugog kvartala 2008. godine, što je otvorilo prostor za dvoznamenkast rast građevinske aktivnosti. Rast konačne potrošnje (3,0%) poduprt je rastom potrošnje kućanstava (2,7%) u okolnostima nastavka realnog rasta neto plaća i kredita, nižeg PDV-a na pojedine proizvode te pozitivnih trendova u kretanju zaposlenosti. Ipak, pri usporavanju rasta plaća i potrošnje u trgovini na malo rast potrošnje kućanstava znatnije usporava u odnosu na prethodni kvartal. Državna potrošnja raste 13 kvartala zaredom, ovaj put za 3,9%, što je 0,8 postotnih bodova više nego u prvom kvartalu. I u drugom je kvartalu nastavljen i produbljen negativan doprinos inozemne potražnje pri rastu izvoza roba i usluga za 1,3% uz rast uvoza roba i usluga za 6,7%. Sumarno, pri usporavanju godišnjeg rasta BDP-a u drugom kvartalu u odnosu na prvi kvartal ove godine za 1,5 postotnih bodova najviše je usporen rast bruto investicija te izvoza roba i usluga (za 3,3 postotna boda).
Nastavljen je, premda usporenije, rast proizvodnje roba i usluga, pa je bruto dodana vrijednost povećana za 2,4%, pri čemu su najveće stope rasta od 7,6% i 4,7% ostvarene u građevinarstvu te informacijama i komunikacijama. Izostao je doprinos industrije rastu BDP-a čiji je rast BDV-a (1,8% u prvom kvartalu) preokrenut u pad od 0,1% u drugom kvartalu ove godine.
Usporavanje rasta BDP-a u drugom kvartalu ove godine obilježava i većinu europskih zemalja pri povećanim rizicima zbog trgovinskih ratova, Brexita i geopolitičkih napetosti. Trenutno su najviši rizici povezani sa zemljama koje snažnije ovise o izvozu, ponajprije u SAD i Kinu s izrazitijim posljedicama na automobilsku industriju. U takvim je okolnostima godišnji rast BDP-a u drugom kvartalu ove godine u odnosu na ostvarenje u prvom kvartalu bio niži u EU 28 kao cjelini, a kod sličnih zemalja, prema dosad raspoloživim podacima, dinamika rasta usporila je u Bugarskoj, Češkoj, Latviji, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Učinak pozitivnih činitelja koji su dosad pridonosili rastu BDP-a Hrvatske se nastavlja premda nešto sporijom dinamikom. Stoga očekujemo da će i ove godine najveći doprinos rastu dolaziti od osobne potrošnje poduprte nastavkom rasta plaća te investicijske aktivnosti oslonjene ponajprije na visok iznos raspoloživih sredstava iz fondova EU. Na to će povoljno utjecati nastavak razdoblja izrazito niskih kamatnih stopa te još jedna uspješna turistička sezona. S druge strane, jačaju rizici povezani s kretanjem inozemne potražnje, osobito jer su problemi sve izraženiji u gospodarstvima u koja Hrvatska najviše izvozi (Njemačka i Italija).