Slušni aparat

Urbano, samo urbano

IPSIC00

Croatia Records se isprsila i nedavno, unutar tjedan dana, obja­vila dva neprikosnovena remek djela novog vala, album ‘Treći svijet’ (1984) Haustora i ‘Odbrana i poslednji dani’ (1982) Idola. Luksuzno opremljena izdanja dio su kampanje izdavača kojom obilježavaju 40 godina od ina­uguracije glazbenog pravca koji je na ovim prostorima do danas ostao nedostižan prema broju utjecajnih bendova i ploča, a upravo ih je u zna­čajnom obujmu izbacio današnji Cro­atia Records, tadašnji Jugoton. Iako su objavljeni s dvije godine razmaka, obje ploče su drugi studijski radovi grupa koje možda najcjelovitije utje­lovljuju urbano tkivo svojih sredina tog doba – Haustor su zvučna esencija zagrebačkog, a Vis Idoli beogradskog asfalta. S manje-više suptilnom kriti­kom tadašnjeg društveno-političkog režima oba albuma bila su provoka­tivna, a posebno onaj Idola. ‘Branili smo pravo na različitost, pravo na odmak od socijalističkog kolektivizma, pravo na rušenje tabua i pravo na iza­zov odnosno postavljanje pitanja’, riječi su Vlade Divljana iz jednog od njegovih posljednjih intervjua, onog za hrvatsko izdanje Rolling Stonea 2015. godine. Iste godine ta je publika­cija upravo ‘Odbranu i poslednje dane’ proglasila najboljim diskografskih izdanjem s prostora bivše Jugoslavije.

Idoli su njime izašli daleko izvan svo­jih okvira, a abrazivna newwave i post-punk zvučna slika bila je dijametralno suprotna pop lepršavosti njihovog jed­nako legendarnog ‘Mini LP’ izdanja iz 1981., kojeg je također, kao i ostatak nevelikog opusa benda, objavio Jugo­ton i tata-mata rocka tog vremena, veliki diskografski vizionar Siniša Ška­rica. Nije ovdje bilo mjesta za ‘Malenu’ (koju je Divljan prema vlastitom kazi­vanju inicijalno skladao negdje u pri­vatnom smještaju u Dubrovniku), za šlager ‘Devojko mala’ ili za urnebe­snu ‘Zašto su danas devojke ljute’. Ali je zato uvodna punkerska ‘Kenozoik’ jedan od neimenovanih klasika novog vala. Ista je uz ‘Nebesku temu’ najbliža zvuku ranih Idola koji ih je preko noći napravio najpoželjnijim novovalnim sastavom bivše države. Nezainteresi­rani da nastave utabanim, dosadnim stazama, ali i motivirani da opovrgnu glasine kako bend ne svira svoje instru­mente, Idoli su krenuli u ambicioznu avanturu. Istina je da članovi benda Srđan Šaper i Nebojša Krstić nisu znali svirati ništa osim povremenih udaraljki ili par tipki syntha, no njihov kreativni udio bio je instrumentalan za zvuk i dječački šarm Idola (posebno Šaperov na ‘Odbrani’), dok u trojac Vlada Divljan, Zdenko Kolar i tadašnji bubnjar Boža Jovanović pod produ­centskom palicom Pika Stančića (Film, Psihomodo Pop, Le Cinema…) odsvi­rali sve na tom nastupnom izdanju.

Pravoslavlje (omot na ćirilici i religijske teme) osmišljeno je kao provokacija jer je bilo posve nespojivo s rock’n’rollom), a političke ubodice (pjesma ‘Posljednji dani’ govori o Jugoslaviji nakon Titove smrti i izvorno je nosila naziv ‘Maršal je moj bog’, dok ‘Odbrana’ sadrži stih ‘Isus je naš maj’) dodatno su ograni­čile potencijalnu tržišnu prođu na koju je izdavač računao. Dvije ključne pjesme – ‘Moja si’ (On bi voleo biti ta devojka, on bi voleo da ga vole dru­govi) i ‘Rusija’ (Imala je snažnije ruke nego ja) bave se propitivanjem muško­sti, čak i transrodnosti, temama koje ideološki snažno zaokupljuju i današ­nje društvo. Album je izvorno odlično dočekan od strane kritike, ali je pro­dana samo petina tiraže prethodnika pa je bend svjesno snimio ‘Čokoladu’ (1983.), jedan od najkomercijalnijih albuma ex-Yurocka.

Među prvih 10 naj albuma prema spomenutom izboru hrvatskog Rolling Stonea smjestila su se čak dva izdanja Haustora; istoimeni album iz 1981. na četvrtom je mjestu, dok je ‘Treći svi­jet’ zauzeo osmo mjesto (osim Hau­stora jedini bend koji je s dva izdanja ušao u Top 10 su Azra). Potonji, drugi album postave Haustora kojom su vladale dvije snažne autorske ličnosti – Darko Rundek i Srđan Sacher njihovo je najupečatljivije ostvarenje. Iako su ‘Bolero’ (1985) i ‘Tajni Grad’ (1988) imali više hitova, ovdje bend usavršava svoj jedinstveni amalgam post-punka i reggae/duba pomirujući ga s afrocen­tričnim lutanjima i evokativnim tek­stovima te Rundekovom upečatljivom vokalnom izvedbom. Društveno-poli­tičku kontroverzu donijela im je ‘Rad­nička klasa odlazi u raj’, dok ‘Zadnji pogled na Jeršaleim’, ‘Skriven iza laž­nih imena’, ‘Neobičan dan’ i naslovna pjesma čine vrhušku kreativnog stva­ralaštva grupe. ‘Ustani i kreni, stražari su otrovani, konji su spremni…’ vrlo moguće je ultimativni stih novog vala, a Haustor na ovom remasteriranom izdanju u produkciji Željka Brodarića- Jappe (album je snimljen u legendar­nom splitskom studiju ‘Tetrapak’) i 38 godina poslije zvuče opako dobro.

Foto: Croatia Records

Pročitajte još

Završetak tekuće inkarnacije

Ivan Jelčić

Najpoznatija banana na svijetu

Petar Ipšić

Dekodiranje narančastog genoma

Ivan Jelčić