Na javnom izlaganju izmjena i dopuna GUP-a Grada Dubrovnika Ana Putar, jedna od izrađivača GUP-a i PPU-a, predstavila je smjer prostornog razvoja koji se temelji na kombinaciji dugoročnog planiranja širenja grada i kratkoročnog rješavanja stambenih potreba.
-Za Grad je planska urbanizacija i dugoročno planiranje stvaranja kružnog grada, ali i kratkoročno, a to su nove zone stanovanja – rekla je Putar, naglašavajući kako je ključno jasno definirati gdje se Dubrovnik može širiti.
U tom kontekstu Komolačka dolina istaknuta je kao prirodni nastavak urbanog razvoja Rijeke dubrovačke i prostor koji se dugoročno vidi kao novo gradsko predgrađe.
-Komolačka dolina je prirodni nastavak širenja današnjeg predgrađa u prostoru Rijeke dubrovačke, to je novo predgrađe u tom prostoru – pojasnila je.
Nasuprot tome, Gornja sela, kako je istaknula, ne mogu preuzeti ulogu novog urbanog širenja zbog ograničenih prostornih mogućnosti.
-U Gornjim selima ne možemo jer nemaju dovoljno površina, ne možemo stvarati novi grad za budućnost – kazala je, dodajući i da su prostorna i okolišna ograničenja ključna pri odabiru lokacija.
Komolačka dolina pritom je ocijenjena kao prihvatljivija s aspekta ekološke mreže, za razliku od drugih područja koja su pod strožim ograničenjima zaštite prostora.
Dugoročna vizija uključuje i preoblikovanje Srđa u zelenu jezgru grada.
-Prsten oko Srđa postao bi zelena jezgra grada – javni gradski park usmjeren na rekreaciju građana bez smještajnih kapaciteta – rekla je Putar, dodajući kako se uz to planira i prometno povezivanje tog područja tunelom prema Jadranskoj magistrali, čime bi se uspostavio kružni prometni sustav.
Govoreći o samoj Komolačkoj dolini, istaknula je kako je riječ o prostoru od oko 170 hektara neizgrađenog zemljišta sa zelenom infrastrukturom, gdje se planira kontrolirana izgradnja u nižim gabaritima.
-Studija osunčanja pokazala je da ima dovoljno uvjeta za jedan novi grad – za 5 do 7 tisuća ljudi – navela je.
U okviru izmjena GUP-a, kako je podsjetila, već su ranije smanjeni i pojedini turistički kapaciteti, uključujući ukidanje postelja na Srđu te u zonama Bosanka sjever i jug, čime je ukupno smanjen broj ležajeva u odnosu na ranije stanje.
Kratkoročni dio plana odnosi se na osiguravanje stanovanja za građane koji ga trebaju odmah, zbog čega su definirane četiri zone priuštivog stanovanja, uključujući područja u Rijeci dubrovačkoj i na Pobrežju.
-Moramo misliti na ljude kojima stanovanje treba odmah i sada – istaknula je Putar, dodajući kako je dio tih područja već preoblikovan kako bi se omogućio novi stambeni razvoj.
Posebno je upozorila i na problem prometne infrastrukture, naglasivši kako se u Dubrovniku godinama razvijala gradnja koja nije bila praćena odgovarajućim prometnim planiranjem.
-Problem je što se gradnja prema GUP-u realizirala, a prometnice nisu – rekla je, ističući kako su u pojedinim slučajevima postojeće prometnice nedostatne i za osnovne potrebe hitnih službi, što pokazuje ozbiljan nerazmjer u prostoru i potrebu za novim planerskim pristupom.
Na javnom izlaganju izmjena i dopuna GUP-a Grada Dubrovnika Ana Putar osvrnula se i na prometna i infrastrukturna rješenja, s posebnim naglaskom na sustav javnih garaža i organizaciju prometa u prostoru.
Kako je istaknula, GUP-om je planirano ukupno 14 lokacija javnih garaža, dok se na devet lokacija unutar budućih urbanističkih planova uređenja (UPU) uvjetuje realizacija određenog broja parkirališnih i garažnih mjesta, pri čemu su kapaciteti točno definirani planskim odredbama.
Govoreći o širem konceptu uređenja prostora, Putar je naglasila kako se posebna pozornost posvećuje sigurnosti pješačkog kretanja i povezivanju obalne linije.
-Željeli smo osigurati sigurnost pješaka od Lozice do Orsule kroz sustav pješačkog prometa i obalne šetnice – istaknula je.
U okviru infrastrukture spomenuti su i komunalni vezovi te planiranje morskih luka, uz naglasak da se one mogu realizirati isključivo na temelju urbanističkih planova.
-Komunalni vezovi i morske luke grade se isključivo na temelju urbanističkih planova – pojasnila je Putar.
Dotaknula se i odnosa GUP-a prema postojećim urbanističkim planovima uređenja, navodeći kako oni i dalje ostaju na snazi, ali s različitim stupnjem primjene ovisno o području i usklađenosti s novim smjernicama.
-Važeći UPU-i ostaju na snazi. mogu biti kao svježe doneseni kao npr. UPU Grški akvatorij, gdje su smjernice u našem GUP-u takve da njihovo plansko rješenje još uvijek vrijedi. Svaki UPU trenutačno važeći ostaje na snazi, neki će biti primjenjivi u potpunosti, neki u dijelu, a neki će zahtijevati izmjenu – zaključila je urbanistica Ana Putar.
