Hrvatska

Udruga Glas poduzetnika: Zašto se skriva cijeli Nacionalni plan oporavka i otpornosti?

– U proces izrade Nacionalnog plana za oporavak i otpornost nisu bile uključena stručna i zainteresirana javnost, a Vlada ga i dalje skriva. No i prema ovome što su objavili, jasno je da se u NPOO-u ne nalazi ništa što bi moglo spasiti hrvatsko gospodarstvo! – smatraju u Udruzi Glas poduzetnika.

Udruga Glas poduzetnika, kažu u svom priopćenju, upozoravala je na nedostatak transparentnosti u izradi Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, a nažalost te su se sumnje pokazale točne. Naime, u javnost je izašao dokument koji i dalje skriva najvažnije podatke, a temeljem kojih je nemoguće napraviti proračune njihova utjecaja na gospodarski oporavak. Također, stručna javnost ne može donijeti ocjenu o tome je li Nacionalni plan za oporavak i otpornost zadovoljavajući ili ne, navodi se u priopćenju.

Vlada konstantno ističe, smatraju u UGP, da je Hrvatska dobila značajna sredstva u usporedbi s ostalim državama u Europskoj uniji. Međutim, iz Udruge ističu da velika količina sredstava koje smo dobili iz različitih mehanizama Europske unije nije zbog toga što je Hrvatska imala odlične pregovarače. Naprotiv, razlog je to što smo jedna od najnerazvijenijih država Europske unije koja je ujedno imala i jedan od najvećih padova BDP-a koji je izazvan pandemijom virusa COVID-19, smatra UGP. Također, ističu, prema predviđanjima Europske unije imamo najnižu projekciju budućeg rasta. Naime, to su konkretni razlozi zbog kojih je Hrvatska dobila značajna sredstva.

– Također, smatramo da Vlada to nikako ne bi trebala gledati kao uspjeh. Uspjeh Vlade može biti jedino ako pametno iskoriste odobrena sredstva, a to neće biti moguće ako u strateško planiranje ne uključe zainteresiranu javnost – priopćili su iz UGP-a.

Prema sažetku dokumenta koji je objavljen, može se zaključiti da će većina sredstava biti usmjerena na projekte koji su trebali biti sufinancirani sredstvima iz VFO-a 2014. – 2020. (višegodišnji financijski okvir koji utvrđuje Europska unija za razdoblje od nekoliko godina), ali zbog uobičajenih hrvatskih birokratskih boljki (kao što su problemi sa zemljištem i javna nabava) većina tih projekata se nije pomakla od točke izrade projektne dokumentacije. S obzirom na to da se projekti ugovoreni u sklopu NPOO-a moraju završiti do 2026. godine, upitno je hoće li se investicije koje se nisu uspjele realizirati u prethodnih 7 godina moći kvalitetno provesti u tako kratkom roku.

Iako se u dokumentu navodi da će 54 posto sredstava biti namijenjeno projektima u gospodarstvu, radilo bi se, kažu u Udruzi, o hvalevrijednom podatku da pod gospodarstvo Vlada ne podrazumijeva projekte javnih državnih tvrtki (kao što su Hrvatske željeznice i Hrvatske ceste). Većina sredstava ne ide mikro, malim i srednjim poduzetnicima koji dokazano jedini mogu biti pravi zamašnjak prema gospodarskom oporavku. Naime, jedino kroz povećanje zaposlenosti i izvoza može se značajno utjecati na održivi rast BDP-a. U objavljenom dijelu dokumenta pod gospodarstvo stoje ulaganja u projekte voda, energetike i prometa, izgradnju distributivnih centara kao i jačanje konkurentnosti te zelena tranzicija gospodarstva. Osim što su to projekti na kojima će se isključivo angažirati strani izvođači, u Udruzi Glas poduzetnika smatraju da sve navedeno ima vrlo malo veze s oporavkom gospodarstva.

– Također, moramo istaknuti da će prema procjeni naših stručnjaka iz Odbora za EU fondove, za projekte mikro, malih i srednjih poduzetnika biti namijenjeno manje od 4 milijarde kuna bespovratnih sredstava. Kao što smo upozoravali, radi se o veoma lošem potezu koji će imati značajne posljedice na naše gospodarstvo. Poduzetnici i obrtnici nisu dobili potporu koju su trebali od Vlade RH tijekom posljednjih godinu dana i potrebna su im značajna sredstva kako bi spasili svoje poslovanje te sačuvali radna mjesta svojih zaposlenika – stoji u priopćenju.

Ono što smo mogli vidjeti u dijelu objavljenog dokumenta nisu reforme, naprotiv. Radi se o projektima koji nisu ostvareni, pa su ih ministarstva sada predala kako bi se sredstva za oporavak iskoristila za te stare projekte. Ne možemo, dakle, sada govoriti o planu za spas gospodarstva, već o nesposobnosti Vlade RH da kreira kvalitetan plan oporavka i otpornosti. U fokusu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti moraju biti prvo građani, zatim tvrtke, a onda u kontekstu svega toga tranzicija ekonomije – smatraju u UGP-u.

– Vlada je najavila da putem investicija kroz NPOO planira osigurati novih 100.000 radnih mjesta. Međutim, s obzirom na to da javnost nema uvid u cjeloviti dokument, skeptični smo u mogućnost ostvarenja tog pokazatelja, jer iz istoga ne možemo zaključiti kako su do tog broja došli. Također, zanima nas na kakva radna mjesta i unutar kojih sektora se ista odnose. Iz objavljenog sažetka dokumenta jedino možemo vidjeti da prevladavaju ulaganja u velike javne investicije državnih poduzeća (dobar dio onih koji nisu završeni u prethodnom razdoblju), a manji dio je namijenjen projektima u poduzetništvu. Poduzetnici jedini mogu kroz daljnja ulaganja u digitalizaciju, nove tehnologije, istraživanje i razvoj te proširenje kapaciteta značajno povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva, povećati izvoz i dodatna otvaranja novih radnim mjesta, a sve s krajnjim ciljem povećanja BDP-a i približavanja prosjeku EU – rekao je Kristian Korunić, koordinator Odbora za EU fondove udruge Glas poduzetnika.

Pročitajte još

Opet rastu cijene goriva!

Dulist

Zainteresirani ste za subvencionirane stambene kredite? Požurite, prijave traju do 14. svibnja

Dulist

Uvodi se PDV na male pošiljke iz Kine

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija