U rujnu je godišnji rast potrošačkih cijena (0,8%) ostao isti kao i prethodnoga mjeseca. Pritom je godišnji rast cijena zabilježen kod prerađenih prehrambenih proizvoda, energije, usluga i industrijskih proizvoda bez prehrane i energije, dok je godišnji pad cijena zabilježen samo kod cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda.
Cijene prerađenih prehrambenih proizvoda koje čine 23,4% potrošačke košarice ujedno su bile najjači inflatorni izvor te su izravno utjecale na 76% godišnjega rasta indeksa potrošačkih cijena u rujnu. Drugi su najveći inflatorni izvor bile cijene usluga koje rastu stabilnom stopom iznad jedan posto tijekom cijele ove godine (u rujnu 1,2%). S druge strane, cijene energije koje su bile najvažniji inflacijski izvor u rujnu prošle godine (s rastom od 5,3%), u ovogodišnjem su rujnu bile znatno manje intenzivne (0,2%) zbog pada cijena goriva i maziva za osobna vozila (-4,5%) i tekućih goriva (-9,4%), iako su cijene ostalih vrsta energije rasle nešto brže nego prošle godine (najveći rast imale su cijene krutih goriva (11,8%) i plina (2,6%)).
U prosjeku prvih devet mjeseci ove godine vidljivo je da su deflacijski pritisci bili jači nego u istom razdoblju prošle godine, a izvirali su iz cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda i cijena industrijskih proizvoda bez hrane i energije. Najveća je razlika u odnosu na prošlu godinu vidljiva upravo kod cijena neprerađenih prehrambenih proizvoda koje su ove godine pale za 4,1%, dok su u istom razdoblju prošle godine rasle za 0,9%. Na to je utjecaj imalo i ovogodišnje smanjenje stope PDV-a na svježu hranu koja je uključena u ovu skupinu proizvoda. Istodobno, cijene energije rasle su sporije za 2,6 postotnih bodova, a jedino su brže nego prošle godine rasle cijene prerađene hrane (za pola postotnoga boda). Rezultanta je takvih kretanja cijena spomenutih grupa proizvoda i usluga niža prosječna inflacija potrošačkih cijena tijekom prvih devet mjeseciza 0,8 postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine.