U sklopu programa Mjeseca knjige idući petak, 6. studenog s početkom u 20 sati u Art radionici Lazareti predstavit će se knjiga pjesama „Teška voda“ rano preminulog dubrovačkog pjesnika i kipara Mara Šehovića, objavljena još ovog ljeta u izdanju Društva dubrovačkih pisaca.
U predstavljanju ove knjige i sačuvanih pjesama Mara Šehovića sudjeluju akademici Tonko Marojević i Luko Paljetak, te ispred izdavača Boris Njavro. Uz knjigu, ARL će organizirati i izložbu kipova Mara Šehovića, te će ova večer u potpunosti biti posvećena ovom mladom umjetniku.
„Ljudi ne kontaju koliko smrt sadrži besmrtnost“ zapisat će Maro Šehović u jednom od svojih pronađenih i sačuvanih, objavljenih stihova u zbirci pjesama „Teška voda“ u izdanju Društva dubrovačkih pisaca.
Maro Šehović rođen je 19. srpnja 1973. godine u Dubrovniku, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Njegovu prvu zbirku pjesama Osiromašeni uran objavila je Matica hrvatska, ogranak Dubrovnik, 2007. godine, a uz pisanje pjesama, bavio se i kiparstvom, te je već sa 14 godina imao svoju samostalnu izložbu u foajeu Kazališta „Marina Držića“. Pamtimo i njegovu samostalnu izložbu kiparskih radova 2011. u Klubu mladih Orlando, gdje je izložio „cijele kipove“ i koji dan iza u Art radionici Lazareti izložba sa“slomljenim kipovima“. Na žalost, 11. lipnja 2012. godine Maro Šehović nakon kraće bolesti umire od upale pluća u dubrovačkoj bolnici.
Iza njega ostale su njegove neobjavljene pjesme, koje je stalno zapisivao u svoje mobitele, pronađene i sačuvane zahvaljujući njegovoj majci Jani i sestri Deši, koje su sada objavljene u njegovoj drugoj zbirci pjesama „Teška voda“, novom izdanju Društva dubrovačkih pisaca, objavljenoj njemu u spomen.
Uz veliku pomoć Marove majke Jane, zbirku je za tisak priredio Boris Njavro, veliku pomoć dao je i akademik Luko Paljetak, a pogovor je napisao akademik Tonko Maroević, svjedok Marova umjetničkog stvaralaštva od prvih dana, koji je između ostalog u svom završnom tekstu zapisao „Lirski dnevnik Mara Šehovića svjedoči bolnu prenapregnutost, nemirenje sa svijetom i otpor prema nezadovoljavajućoj zbilji, uz želju za iskazati svoj egzistencijalni nespokoj i svoj aktivni odmak od uobičajenih normi i zahtijeva“.