Najtraženija zanimanja u 2017. bila su konobar, prodavač, kuhar, programer, skladištar, vozač, prodajni predstavnik, radnik u proizvodnji, administrator te čistač, navode s portala MojPosao na kojem je lani objavljeno više od 41 tisuće oglasa. To je u odnosu na 2016. godinu 34 posto više.
-S obzirom da je u jednom oglasu moguće naznačiti da se traži više izvršitelja, broj slobodnih radnih mjesta bio je i veći od toga – navode s ovog portala.
Najveća ponuda oglasa zabilježena je u kategoriji turizma i ugostiteljstva (18 posto), sijedi prodaja sa 17 posto te proizvodnja i zanatske usluge s 14 posto oglasa.
S obzirom na vrstu zaposlenja, u 2017. je objavljeno ukupno 63 posto oglasa za rad na neodređeno, što je nešto više nego 2016. kada se u 60 posto oglasa nudio rad na neodređeno.
Ugovor na određeno se u protekloj nudio u 51 posto oglasa, dok su se honorarni djelatnici tražili u 7 posto oglasa, a 3 posto oglasa se odnosilo na studentske poslove (oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više vrsta zaposlenja za isto radno mjesto).
-Podaci pokazuju sličan trend kao i prošlih godina, a najveći skok vidimo u broju oglasa za inozemstvo, koji rastu brže od ukupnog broja oglasa. Najveći deficit radne snage bilježe sektori turizma i proizvodnih djelatnosti, što smo već i ranije upozoravali i znali da će se dogoditi. Svejedno nije ništa značajno napravljeno kako bi se to spriječilo: kvalificirani radnici odlaze u inozemstvo, više radi nesređenosti našeg društva nego radi boljih uvjeta rada vani, dok mladi koji se tek školuju, i njihovi roditelji, uporno izbjegavaju strukovno obrazovanje, podržava se gimnazijski, umjesto da se unapređuje sustav koji dokazano funkcionira u razvijenim europskim zemljama: obavezno školovanje nakon kojeg dolaze profesionalno usmjeravanje i praktična nastava – ističe direktor portala MojPosao Igor Žonja.
Tijekom 2017. godine poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 53 posto oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj. S druge strane, 54 posto posloprimaca je u svojim životopisima kao stupanj obrazovanja navelo srednju stručnu spremu. Zaposlenike s višom stručnom spremom tražilo se u 21 posto oglasa, dok je isti stupanj obrazovanja u svojim životopisima navelo 22 posto tražitelja posla. U 28 posto oglasa kao uvjet je bila navedena visoka stručna sprema, a isto je u svojim životopisima navelo 15 posto tražitelja posla.