Tomo Kristović, predsjednik Vijeća Gradskog kotara Komolac, pozdravlja prijedloge izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika kojima bi Komolac u budućnosti trebao postati novo gradsko predgrađe, povezano s gradom tunelom. Ističe kako stanovnici godinama čekaju razvoj ovog dijela Dubrovnika, ali upozorava da provedba planova ne smije ostati samo na papiru.
-Mi smo zadovoljni s novim prijedlozima i izmjenama GUP-a. Vjerujemo da je urbanizacija kotara daleko bolje rješenje od postojeće poslovne zone u Komolcu koja ne izgleda ni na što, jer nema infrastrukture i u koju se nije ulagalo posljednjih 40 godina. Vjerujem da će urbanizacija ovog dijela kotara, od Knežice pa sve do Šumeta, biti dobra. Govori se o 170 hektara građevinskog područja i možemo biti zadovoljni jer će se time izmjestiti poslovna zona, kao i Libertas, čime će se ulaz u urbanu sredinu potpuno otvoriti. Jedino čega se bojimo jest da bi se na donošenje UPU-a moglo dugo čekati. Ne bih volio da to traje sljedećih 15 ili 20 godina, nego da se stvore pravni uvjeti i da realizacija započne u roku od pet do deset godina. Sve drugo apsolutno podržavamo – objasnio je Kristović.
Kristović smatra kako će izmještanje poslovne zone i Libertasa znatno poboljšati kvalitetu života stanovnika ovog područja.
-Kad govorimo o suživotu s Libertasom, problem imaju svi ljudi koji žive na području Knežice. Zapadni dio do pumpe u Komolcu te istočni dio, Šumet i Knežica. Libertas predstavlja barijeru jer su svi ti ljudi prisiljeni prometovati cestom Komolac – Brgat, koja je u lošem stanju. Zato nam je izmještanje Libertasa od iznimne važnosti – ispričao nam je Kristović.
Kristović: ‘Ljudi žele nešto bolje’
Podsjeća kako Komolac i Rijeka dubrovačka već desetljećima zaostaju po pitanju sadržaja i javnih prostora.
-Život stanovnika Komolca i Rijeke dubrovačke mogao bi biti daleko bolji. Nakon 35 godina od Domovinskog rata, Gradski kotar Komolac nema nijedan društveni sadržaj, nemamo nijedan trgovački centar, a na području poslovne zone nalaze se samo skladišne hale. Ljudi žele nešto bolje. Bili smo uvjereni da će se kroz projekt aglomeracije napraviti lungomare od Gruža pa sve do Stare Mokošice jer ova obala, od ACI marine do Gruža, nakon završetka projekta zahtijeva hitnu sanaciju. Da se napravio lungomare, Grad bi dobio daleko bolju turističku ponudu, a vjerujem da bi ga u velikom broju koristili i stanovnici Rijeke dubrovačke za šetnju – objašnjava Kristović te dodaje kako nisu imali nikakva saznanja ili očekivanja da bi ih s gradom mogao povezivati tunel.
Kristović je istaknuo kako je njihova želja bila samo da se urbanizira taj dio kotara.
– Vjerovali smo da će se krenuti s rekonstrukcijom ceste Komolac – Brgat, za koju projekt postoji još od 2012. godine, međutim nalazi se u nekim gradskim ladicama i sve stoji na mrtvom slovu. Vjerujemo da će ovo prometno poboljšanje biti na korist svim stanovnicima Komolca – smatra Kristović.
Problem klizišta i poplava
Osvrnuo se i na upozorenja o mogućoj gradnji na području gdje postoje klizišta. Naime, Branka Martinović Vuković, voditeljica Sekcije za urbanizam Društva arhitekata Dubrovnik istaknula je kako treba napraviti mikroseizmičku rajonizaciju. Istaknula je kako bi gradnja u Komolcu neosporno utjecala na Rijeku dubrovačku jer se Ombla nalazi ispod razine mora.
-To bi bilo najbolje prepustiti struci. Istina je što gospođa Branka kaže, da na području gdje se trebaju graditi stanovi, od izvorišta Bota prema Starom Selu Čajkovica, postoji klizište, ali vjerujem da se to znanjem stručnjaka može izbjeći. Ne klizi cijelo područje, nego samo jedan njegov dio – objasnio je.
Kristović je upozorio i na sve češći problem plavljenja Omble tijekom obilnih kiša.
-Bilo bi nam drago da Grad Dubrovnik problem plavljenja Omble u Tenturiji i Donjem Rožatu uvrsti u neki petogodišnji program održavanja pomorskog dobra kako bi se poplave smanjile. Prije 20 godina to se događalo jednom ili dva puta godišnje, a danas su poplave tijekom velikih kiša postale učestale – ističe Kristović te dodaje kako bi Hrvatske vode i Grad Dubrovnik trebali redovito održavati kanale oborinske odvodnje kako bi se omogućilo nesmetano otjecanje vode i smanjio rizik od plavljenja.
