Pitanje nelegalnih odlagališta otpada je i dalje beskonačna priča u našem Gradu, ali i u našoj županiji. Priča koja se godinama ne rješava ni od strane nadležnih institucija koje moraju nadzirati i provoditi zakone i programe zaštite okoliša i prirode kako na državnoj, tako i na lokalnoj razini, na teritoriju Republike Hrvatske.
Nije iznimka ni naš Grad, koji pretendira biti svjetski centar turizma i koji je zaštićeni svjetski spomenik kulture. Štititi okoliš i prirodu je obaveza prema našim građanima, a ništa manje ni prema onima koji će doći poslije nas. Nema sumnje da je to složen i skup proces, ali je nužan i obavezan za sve članove našeg društva, to što još imamo ekološki neosviještene sugrađane tznači da se moramo svojski potruditi na razvijanju te svijesti i općenito kulture življenja.
Nevjerojatno je da u našem gradu imamo još uvijek neriješeno ovo pitanje i da unutar gradskog područja imamo nelegalna odlagališta otpada koja se godinama formiraju, a da se ne poduzimaju konkretne trajne mjere zaštite i pored postojeće zakonske i programske regulative. Zašto pišemo te zakonske dokumente, komu ih pišemo? Je li samo zato da govorimo da smo ih napisali u skladu za zakonskom regulativom EU ili da ih primjenjujemo u našem životnom interesu. Sada se ponovno govori o nelegalnom odlagalištu na predjelu Čavli ispod Pobrežja u Rijeci dubrovačkoj, povodom požara na tom odlagalištu, koje se formira već 10 godina uz dozvolu vlasnika zemljišta, a i bez pravovremenog trajnog djelovana nadležnih institucija – na očevid građanima i turistima.
Zabilježeno je kako je na tom mjestu gorilo i 2012., pa je i sada gorilo nerazvrstano smeće koje se uz građevinski otpad tamo odlagalo kroz to razdoblje. Po svemu sudeći, došlo je do samozapaljenja odloženog materijala, koji je sada gorio i u unutrašnjnosti nasipa. Vatrogasci su preuzeli sanaciju požarišta i uspijeli ugasiti požar nakon više dana korištenjem velike količine vode i retardanata, izlažući se opasnosti od opasnih plinova izgaranja, što je bilo opasno i po stanovnike Pobrežja. Teren je vrlo strm pa nije bilo moguće pristupiti svim djelovima nasipa, i to je također produžilo proces gašenja. Radi izgaranja, u unutrašnjosti nasipa stvorile su se šupljine i postojala je opasnost da se dijelovi nasipa uruše u sebe i pokrenu prema ljetnikovcu Bobali i magistrali, pa čak i prema Ombli, ugrožavajući ljudske živote i izazivajući veliku materijalnu štetu. Vatrogasci su govorili da se već pomakla masa na površini 10 sa 50metara.
Pravo je čudo da se to i bez požara nije dogodilo jer je na tom strmom obronku naslagano više milijuna kubika otpada. Ne možemo isključiti mogućnost da se to i u buduće ne dogodi, posebno kod velikih kiša, ukoliko se ne izvrši pravovremena sanacija ovog područja. Već formiranje odlagališta na ovom mjestu u Rijeci dubrovačkoj, koja je značajan kulturno povijesni krajobraz, je nevjerovatan slučaj na granici apsurda, koji godinama nije konačno rješavan i pored protesta stanovnika i ekoudruga iz Rijeke dubrovačke. Bilo je nekih sporadičnih pokušaja da se riješi problem ali bez uspjeha. Sada smo obaviješteni kako je 2007. godine Komunalno redarstvo Grada pokrenulo upravni spor protiv vlasnika navedenog zemljišta s nalogom za sanaciju odlagališta, međutim do danas, 201. godine, ništa nije konačno rješeno i to sve traje 10 godina.. Ipak, 2012. je dio odlagališta saniran uz trošak od 3 milijuna kuna, ali ni to nije omelo vlasnika da nastavi dalje organizaciju odlaganja. Novo odlagalište je samo prebačeno malo dalje na istom području. 2013 godine je čak potpisan ugovor između Grada i vlasnika za hortikulturno uređenje i zatvaranje odlagališta, međutim sve se nastavilo po starom. Bilo je čak i povremenih prekršajnih kazni za one koji dovoze otpad, ali ni to nije spriječilo daljno bacanje otpada na ovom mjestu.
Rubrika ‘Vjerovali ili ne’
Ovo mi sve sliči na rubriku vjerovali ili ne. Činjenica je da nitko ne može i ne smije osporavati bilo gdje i bilo kad korištenje zakonitog vlasništva na zakonit način, ali može i mora se osporiti svakom u skladu sa zakonima i programima da svojim djelovanjem ugrožava okoliš i prirodu, te život i zdravlje naših građana. U ovo posljednje vrijeme se nije mogla izbjeći reakcija nadležnih službi potaknuta požarom na odlagalištu, pitam se bi li i sada bilo tako da nije bilo požara? Reagiralo je konačno i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i dalo ‘usmeni nalog(?)’ preko Uprave za inspekcijske poslova da Grad Dubrovnik izvrši potpunu sanaciju odlagališta, u vezi čega je dogovorena i izrada Plana sanacije deponija. Čuli smo i obećanje da će ubuduće Grad spriječiti daljnje odlaganje otpada, živi bili pa vidjeli, a neka također konačno spriječi odlaganja na Solitudu i Hladnici. Da ne bismo obraćajući pažnju na ovo područje, nekako stalno zaboravljali da u Gradu postoje još ova dva nelegalna odlagališta, gdje građani očekuju sređivanje stanja već više godina protestujući kod nadležnih institucija.
Zanimljivo je da se tome protestu nisu pridružile; barem mi nije poznato; i ekološke udruge osim Eko omblića Zeleno sunce, ako nisu trebalo bi znati što je tome razlog, da ne pomislimo da su se udružili sa nekim drugim ciljem, možda da igraju briškulu ili šah, a ne priznavanjem i primjenom ekoloških zakonitosti. Možda svi ne znaju gdje je Lapad, da je to posebno vrijedno područje Grada i da se isti sastoji ne samo od Velike i Male Petke, već i Babina kuka i Solituda, kao i Hladnice. Više godina na Solitudu se odlaže građevinski otpad što se posebno inteziviralo prošle i početkom ove godine. Naslage otpada su već prekrile preko 50m prostora bivšeg rasadnika poduzeća Vrtlar a u visinu oko 6-7m, tome se približava i iskop sa strane gradilišta stambene zgrade na okuci Riječke ulice, a počinje se nabacivati i smeće, zar na tom području treba biti smetlište? Sada se to lijepo može vidjeti i sa puta V. Lisinskog, jer je netko pošišao grmlje kod kružnog toka. Zar je nasipanje otpada nova vrsta hortikulturnog uređenja okoliša u prostoru stanovanja? Na području Solituda inače imamo na više mjesta i manje količine otpada od rušenja i iskopa pored parkirališta za autobuse i pored puta za lučicu Solitudo – možda kao dodatne ukrase… Nešto slično postoji na gradskom području Hladnice, gdje je gradski prostor koji se koristi na neprimjereni način, uz odlaganje zemljanog iskopa, a da komunalne službe ni ovdje na primjećuju da to prestavlja ometanje normalnog života stanovništva tog djela Grada.
Bilo bi vrijeme da komunalne službe prepoznaju svoju zadaću, djelovanje radi uspostavljanja i održavanja kvalitetnog života građana i ugleda našeg Grada. A posebno bi bilo poželjno da se u skladu sa Zakonom o otpadu, te Programom zaštite okoliša Grada Dubrovnika i Planom za gospodarenja otpadom konačno uspostavi planirano odlagalište građevinskog otpada na Osojniku uz izgradnju pogona za obradu istog. Bilo bi zanimljivo također objasniti zašto se ova tri odlagališta ne nalaze na popisu nelegalnih odlagališta, možda ćemo ih proglasiti arheološkim, što bismo i mogli, koliko već traju – i na njih voditi turiste prema planu za disperziju posjetitelja Grada.
Marko Tomić
Stavovi i mišljenja u rubrici ‘Vaše vijesti’ ne izražavaju nužno uredničku politiku redakcije portala dulist.hr, već isključivo mišljenje i stavove njihovih autora.