Studenti su vrlo fleksibilna radna snaga, stoga se mnogi poslodavci odlučuju ulagati u njih i naučiti ih poslu.
Portal MojPosao istražio je na više od 400 ispitanika kako mladi pronalaze ravnotežu između studija i posla te kako upravljaju svojim financijama.
Tri četvrtine (75 posto) ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju trenutno studira, od kojih 24 posto njih ujedno i radi, dok od 25 posto ispitanika koji trenutno nisu na studiju, njih 64 posto je i zaposleno. Skoro polovica ispitanika (47 posto) tijekom akademske godine živi u vlastitom stanu, dok trećina njih (31 posto) iznajmljuje stan. Tek 11 posto ispitanika živi u studentskom domu, a preostalih 11 posto živi s roditeljima ili partnerom.
Ispitanici se tijekom studija većinom financiraju od prihoda trenutnog radnog mjesta (59 posto), a zatim od roditeljske pomoći (57 posto). Tek 16 posto ispitanika koristi stipendiju za pokrivanje životnih troškova tijekom studija, dok ih 10 posto ‘kombinira’ kredit i pomoć od strane šire obitelji.
Istraživanje potvrđuje da je studentski budžet skroman – čak 64 posto ispitanika raspolaže mjesečnim budžetom do 2.000 kuna. Petina ispitanika (21 posto) mjesečno troši od 2.001 do 4.000 kuna, a tek njih 5 posto raspolaže sa 4.001 do 5.000 kuna. Mjesečni budžet veći od 5.000 kuna ima 10 posto ispitanika.
Najveći mjesečni budžet imaju ispitanici s područja Istre i Kvarnera (18 posto ispitanika na raspolaganju ima više od 5.000 kuna), dok najmanji imaju ispitanici s područja Sjeverne Hrvatske (50 posto njih raspolaže sa 1.000 kuna).
Rezultati istraživanja pokazuju da mladi najviše troše na hranu (52 posto), zatim na školarinu (47 posto) i prijevoz (39 posto). Nešto manje troši se na smještaj (39 posto) i izlaske (17 posto). Najveći udio ispitanika koji je radio ove akademske godine dolazi iz Zagreba i okolice (62 posto), zatim Središnje (61 posto) i Sjeverne Hrvatske (60 posto), a najmanji je udio onih iz Istočne Hrvatske (38 posto).
Na pitanje zbog čega im je potreban posao uz studij, gotovo svi ispitanici navode novac (92 posto), a zatim stjecanje radnog iskustva (47 posto). Posao uz studij kao priliku za stjecanje kontakata navodi 27 posto ispitanika, a njih 17 posto gleda na to kao priliku povezivanja teorije i prakse. Malo više od polovice ispitanika (52 posto) radi posao koji nije vezan za njihovu buduću struku, a trećina (30 posto) njih smatra da je djelomično povezan. Svega 18 posto ispitanika obavlja posao koji je usko vezan za njihov studij.
Radni tjedan za najviše ispitanika (26 posto) iznosi od 31 do 40 sati, dok nešto manje ispitanika (21 posto) radi više od 40 sati tjedno. Isto toliko, 21 posto ispitanika, radi od 21 do 30 sati tjedno, dok ih 17 posto radi do 20 sati tjedno. Četvrtina ispitanika (25 posto) priznaje da rad utječe na njihove ocjene odnosno da imaju lošije ocjene kada rade. Malo više od trećine ispitanika (35 posto) zaostaje s davanjem ispita, dok ih čak 40 posto izostaje s predavanja zbog posla.
Čak 76 posto ispitanika navodi da im njihovi nadređeni izlaze u susret kada su u pitanju studentske obaveze – 38 posto ispitanika navodi da je to slučaj u određenim situacijama tipa polaganja ispita, dok ih isto toliko (38 posto) navodi da im nadređeni uvijek izlaze u susret.
Nezadovoljni odnosom nadređenih prema njihovim studentskim obvezama je 10 posto ispitanika koji tvrde da im nadređeni ne izlazi u susret, dok ih 14% navodi da nadređeni ni ne znaju za njihove obaveze.