Mi ljeti radimo od šest ujutro do ponoća. Tako smo i nedjeljom. Ovaj prijedlog ako se usvoji mnogo će utjecati na naše poslovanje. Većinu prometa ostvarujemo navečer kad svi ostali zatvore. Mušterije su nam uglavnom stranci. Ovo će značiti manju zaradu za nas jer ipak smo mi turistički grad. Trenutno imamo zaposleno šestero ljudi – dva studenta i nas četvero stalnih, supruga, dva sina i ja – komentira za DuList Marin Zvono iz trgovine Kuneji o Vladinom Nacrtu prijedloga izmjene Zakona o trgovini kojim bi se, među ostalim, regulirao rad trgovina od 6 do najkasnije 21 sat te bi one bile zatvorene nedjeljom i blagdanima. Trgovci bi doduše mogli odabrati 16 nedjelja u godini kojima bi svoja vrata zadržali otvorenima, međutim u destinaciji poput naše gdje se doista trudimo produžiti sezonu, ovakav ustupak je nedovoljan. Jednakog mišljenja poput našeg prvog sugovornika je Enesa Džubur iz trgovine ‘Una’ na Nuncijati.
—Ne podržavam ovaj prijedlog jer smatram da će ugroziti egzistenciju malih trgovina. Mi nedjeljom radimo od osam ujutro do podne te inače od osam do podne pa onda od pet do osam. Mali smo i kod nas kupuju uglavnom lokalci kad su sve ostale trgovine zatvorene. Ovakvi prijedlozi, pogotovo otkad traje pandemija koronavirusa, doneseni su preko noći bez da su se pogledali statistički podatci prihoda i rashoda te ostalog. Bilo bi odlično kad bi si čovjek mogao priuštiti da ne radi jedan dan u tjednu, ali mi smo kao država daleko od toga – iznosi Džubur. I dok su vlasnici malih trgovina jasni u stavovima, u Hrvatskoj gospodarskoj komori, barem što se tiče zabrane rada većinom nedjelja u godini, podijeljeni su. Kako nam priča Ivica Katavić, predsjednik nacionalnog Udruženja trgovine, ujedno predsjednik Nadzornog odbora tvrtke KTC, konsenzus nije postignut.
U Udruženju trgovine nisu suglasni
— Nije doneseno zajedničko mišljenje. Devet članova Predsjedništva su se na neki način podijelili. Jedan dio je za reguliranje rada nedjeljom, oni prihvaćaju prijedlog Vlade Republike Hrvatske o 16 radnih nedjelja isključivo jer smo turistička zemlja, a drugi dio se poziva na pravo na rad i smatra da bi sami trebali moći regulirati svoje radno vrijeme kako nedjeljom, tako i ostalim radnim danima – poručuje nam Katavić i ističe kako ovaj nacrt prijedloga definitivno nije donesen preko noći. I ranije je nedjelja kao neradni dan bila tema dijaloga Vijeća i Predsjedništva, napominje. On je plod razgovora, ali s druge strane, stariji trgovci se s njim ne slažu, otkriva nam. Među njima, nismo se mogli oteti dojmu, vlada stav da se na mala vrata zavodi represivni aparat koji ograničava slobode. Njega pak Ivica Katavić komentira kao politikanstvo.
—Netko tko možda i ne podržava Vladu RH tako razmišlja. Hrvatska teži Zapadu. Ušli smo u Europsku uniju i pokušavamo uživati prava koje ona daje. Mislim da je jedna od stečevina i mogućnost obitelji da se okupi na nedjeljnom ručku. Poznata je stvar da Njemačka, Austrija, dobar dio Italije i Slovenija imaju neradnu nedjelju. Postoje određene iznimke, ali one potvrđuju pravilo da se u tim državama EU ne radi. Neke zemlje imaju djelomično ili potpuno dozvoljen rad nedjeljom. Mi smo odabrali ovaj put. Hoće li to zaživjeti – bit će sigurno onih protiv pa i tužbi Ustavnom sudu RH, pokazat će vrijeme – govori ovaj predsjednik nacionalnog Udruženja trgovine pri HGK i dodaje kako su po pitanju ograničenja radnog vremena od 6 do 21 sat, suglasni da bi trgovci trebali imati pravo samostalno odlučiti u kojem će razdoblju raditi.
Trgovci nemaju razloga za brigu
—Predstavnici trgovaca u EU taj dio tumače kako kome odgovara. Ono što je nama bio poticaj da iznesemo prijedlog da se ta odluka izmijeni je da u ljetnim mjesecima kod nas na Jadranu gdje je turizam vrlo jak, u 21 sat je još uvijek dan. Imamo puno situacija u kojima su turisti spremni za posjet trgovini tek iza. Šteta je nešto ne iskoristiti – podvlači Ivica Katavić i napominje da trgovci nemaju razloga biti zabrinuti za svoju egzistenciiju jer prema njemu postoji dovoljan broj radnih dana tijekom godine u kojima sebi i svojim zaposlenima mogu osigurati prihod. U ljetnim mjesecima, dakle u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu, su prema navedenom slobodni raditi do 24 sata, naglašava još jednom. Specifičnost dubrovačkog područja gdje se sezona u pretpandemijskim godinama itekako znala produljiti na proljeće i ljeto, komentira:
—Ako je tako, onda je to sjajno. Ja Dubrovniku ovo zaista želim, ali mislim da će 16 radnih nedjelja kad su najveće ljetne gužve zadovoljiti potrebe vašeg turizma – kategoričan je Ivica Katavić, predsjednik nacionalnog Udruženja trgovine. Za kraj, nužno je dodati kako će prema ovom Nacrtu prijedloga izmjene Zakona o trgovini objavljenom na Internet platformi esavjetovanja.gov.hr, ako se pojedinci odluče oglušiti o propis o radnom vremenu i zabrani rada nedjeljom, odnosno ako ih prekrše, pravne osobe biti kažnjene novčanom kaznom od 5.000,00 do 300.000,00 kuna, a novčanom kaznom od 4.000,00 do 70.000,00 kuna odgovorne osobe dok će se obrtnici globiti za iznos od 4.000,00 do 100.000,00 kuna. Nova pravila, najavila je Vlada RH, trebala bi se u praksi početi primijenjivati od 1. siječnja sljedeće godine.
GRADONAČELNIK O NACRTU PRIJEDLOGA IZMJENE ZAKONA O TRGOVINI
‘Podržavam odluku Vlade RH, ali…’
Podržavam odluku Vlade RH. Smatram da od navedene odluke trebaju biti izuzete suvenirnice i trgovine robom koje su dio turističke ponude svake destinacije. Podržavam odluku o zabrani rada nedjeljom u trgovinama mješovitom robom, ali uz jednu ogradu, a to je da se u turističkim sredinama dozvoli da po svakom kotaru nedjeljom može biti otvorena jedna trgovina mješovitom robom – poručio je za DuList gradonačelnik Mato Franković.