U Znanstvenoj knjižnici Dubrovnik otvorena je izložba ‘Crkvena baština Marjana’ – rezultat suradnje Dubrovačkih knjižnica s Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Muzejom grada Splita, Arheološkim muzejom u Splitu i Javnom ustanovom za upravljanje Park -šumom Marjan.
Uz povjesničara umjetnosti Ivana Viđena, izložbu su predstavili dr.sc. Ante Jurčević, bivši kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika i dr.sc Goran Borčić, dugogodišnji muzejski savjetnik u Muzeju grada Splita
Ovom izložbom htjela se skrenuti pažnja na ljepotu, raznolikost i vrijednost crkvene baštine Marjana koja seže od starokršćanskog doba do 20. stoljeća.
Ravnateljica Jelena Bogdanović uvodno je kazala kako je izložba podijeljena u četiri cjeline. Prvi dio obuhvaća grafičke mape koje prikazuju Marjanske crkve i kartografije do početka 20. stoljeća. Nastavlja se dalje na arheološki dio gdje su najnovija saznanja o Marjanu i crkvama, zatim dio o Marjanskim crkvama danas i splitskom groblju na Sustipanu.
Viđen je istaknuo kako je ‘Split došao u Dubrovnik’, usporedivši Marjan, pluća grada Splita s dubrovačkim Lokrumom. ‘Kao što je neodvojiva kulturna baština od prirodne baštine tako ti ambijenti, kako u Splitu tako i u Dubrovniku, moraju biti neodvojivi dio našega gledanja grada i mjesta u kojem živimo’, naglasio je Viđen.
‘Marjan se uglavnom danas percipira kao sportsko-rekreativna zona sa zaštićenom park šumom u sklopu koje se nalazi ACI marina i restorani, odnosno potpuno drugačije nego kakav je on nekada bio’, rekao je Jurčević.
Prikazan je i uvid u srednjovjekovne sakralne građevine koje datiraju od IX. do XI. st. i koje su se nalazile ili se nalaze na Marjanu: crkva sv. Ivana evanđelista, crkva sv. Mihovila na vrhu Bambine glavice i crkva sv. Jurja na rtu Marjana. Kao samostalne cjeline prikazane su postojeće crkve sv. Benedikta (arheološki istražena), sv. Nikole, Gospe od Betlema, sv. Jere s eremitažom, sv. Jurja, Gospe od Sedam Žalosti, sv. Križa (Meštrovićeva), Gospe od Dobrog Savjeta i sv. Stjepana. Od nestalih crkava zastupljene su Sv. Mihovil na Bambinoj glavici i Sv. Ivan evanđelist u kojima su sačuvani dijelovi njihovoga namještaja i arhitekture.
Iznimno su zanimljivi i arheološki, povijesno-umjetnički i kulturološki sačuvani tragovi o jednoj od najstarijih benediktinskih opatija čiji se arhitektonski kompleks sastojao od crkve, klaustra i zgrada za stanovanje, opatija sv. Stjepana prvomučenika (S. Stephanus de Pinis ili sub Pinis).
Što se tiče povijesti splitskog groblja na Sustipanu, utvrđen je kontinuitet ukapanja od kasne antike do najnovijeg doba – nađeni su antički sarkofazi i amfore koje su služile za ukapanje te ranosrednjovjekovni grobovi starohrvatskog tipa. Splićani su se ukapali na Sustipanskom groblju u doba kuge sve od XIV. stoljeća do 1784. do 1826. groblje se spominje kao pokapalište prosjaka, stranaca i siromaha, a novo groblje koje se izgradilo prema projektu najpoznatijeg splitskog arhitekta Vicka Andrića naziva se katoličko (Cimitero catolico di S. Stefano).
Izložbu ‘Crkvena baština Marjana’ u organizaciji Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan – Split, Muzeja grada Splita, Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika te Arheološkoga muzeja u Splitu osmislili su Arsen Duplančić, prof., voditelj knjižnice Arheološkog muzeja u Splitu, dr. sc. Ante Jurčević, Marijana Carevski Balić, mag. theol., Alenka Šundov, prof., dr. sc. Goran Borčić,dugogodišnji muzejski savjetnik u Muzeju grada Splita.
Izložba ostaje otvorena do 20. veljače 2019.