Vladinom odlukom o smanjenju poreza na plaće svaki je radnik od početka godine u prosjeku zaradio dodatnih stotinjak eura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća isplaćena za travanj bila je 179 kuna veća nego za isti mjesec lani.
Opet od veljače
Posljedica toga je i veća osobna potrošnja (2,5 posto u travnju) pa ne čudi što Ministarstvo financija priprema novo rasterećenje plaća od 1. siječnja 2016. godine. Građani bi to trebali osjetiti u svojim novčanicima u veljači iduće godine, kada će im na račune sjesti plaće za siječanj. Koliko će to povećanje biti zasad nije poznato jer ministar financija Boris Lalovac još radi “matematiku”, a konkretan prijedlog predstavit će premijeru Zoranu Milanoviću najvjerojatnije u rujnu, piše Večernji list.
– Plan je da ponovno profitiraju svi radnici. Dakle, plan je opet povećati neoporezivi dio plaće, proširiti porezni razred koji se tereti stopom od 25 posto, a zapravo se nadamo da ćemo dobiti zeleno svjetlo za potpuno ukidanje stope od 40 posto jer je pitanje je li to oporezivanje viših dohodaka ili penaliziranje onih koji imaju veće plaće – kaže naš izvor iz Ministarstva financija. Dakle, ako ovaj plan prođe, još jednom će profitirati svi radnici, ali ovaj put drastično više oni koji trenutačno zarađuju više od 15.000 kuna – što bi bila direktna posljedica ukidanja najviše stope poreza na dohodak od 40 posto.
Inače, nije tajna da je ministar financija Boris Lalovac bio sklon već pri prvom smanjenju poreza na dohodak, koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine, u potpunosti ukinuti stopu od 40 posto, ali su mu tada u njegovoj stranci rekli ne. Jer da to nije socijaldemokratska mjera i da bi se našli pod udarom kada bi najviše nagradili one koji zarađuju najviše. No čak da ministar Lalovac ni ove godine ne uspije slomiti otpor u SDP-u za ukidanje stope od 40 posto, ima vrlo solidne izglede da mu prođe ideja o još jednom smanjenju poreza na dohodak. Osim što se prvo, ovogodišnje smanjenje poreza na plaće pokazalo kao vrlo dobra mjera, daljnje smanjenje poreza bio bi i vrlo jak predizborni potez. A na to nijedna politička stranka nije imuna, piše Večernji list.
Ministar financija zapravo u rukama drži vrlo jake karte jer prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća porasla je u travnju na godišnjoj razini za značajnih 3,2 posto. Preciznije, samo u prva četiri mjeseca hrvatski radnici u prosjeku su zaradili čak 651 kunu više nego u istom razdoblju 2014. godine. To je direktna posljedica odluke vlade Zorana Milanovića kojom su od 1. siječnja 2015. smanjeni porezi na plaće, kao i neoporezivi dio plaće. Osobni odbitak povećan je sa 2200 na 2600 kuna, a raširili su se i porezni razredi tako da se najveća stopa poreza na dohodak od 40 posto počela primjenjivati tek na plaće veće od 13.200 kuna, a ne već od 8800 kuna, kao što je bilo prije tih poreznih promjena.
Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja, naravno, pozdravlja svako daljnje rasterećenje poslodavaca. Ovogodišnje smanjenje poreza na dohodak je, kaže, pomoglo, ali smatra da je opterećenje na srednji sloj još preveliko.
Sever: Nije dovoljno
– Neprimjereno je da se mnoge visokoobrazovane, primjerice inženjere, udara stopom od 40 posto. Možda nije potrebno potpuno ukinuti tu stopu, ali je treba početi primjenjivati samo na plaće koje su veće od 20-ak tisuća kuna – poručila je šefica HUP-a. Sindikalni lider Krešimir Sever uvjeren je kako samo minimalno smanjenje poreza na dohodak nije nikakvo rješenje.
– Potreban je paket mjera. Uz smanjenje poreza na plaće, treba smanjiti PDV na hranu i povisiti minimalnu plaću. Tada bismo mogli govoriti o nekom povećanju standarda za najslabije plaćene radnike – tvrdi Sever.