Grad

ROBERTO KRILE Očekuje nas izazovna godina, možda i najteža od kada sam došao u Dubrovnik ceste

Tvrtka Dubrovnik ceste koja već devet godina ‘brodi’ na čelu s direktorom Robertom Krilom uspješno se nosi s raznim izazovima koju zahtjevi tržišta pred nju stavljaju. Iako je i ovu godinu obilježilo pandemijsko poslovanje, kad se crta povuče, godina će, ističe nam Krile, biti ipak bolja nego 2020. S direktorom Krilom ‘pretresli’ smo uspjehe iz 2021., a razgovarali smo i o planovima za 2022., izazovima i projektima koji su pred njima.

Devet ste godina na čelu Dubrovnik cesta. Možete li se osvrnuti na razdoblje iza Vas, na najvažnije promjene koje ste proveli?
Moram priznati da sam malo zastao na vaše pitanje – točno, prošlo je 9 godina od kada sam došao u Dubrovnik ceste d.d., a čini mi se kao da je bilo jučer! Situacija u tvrtki koju sam zatekao bila je dosta teška, prvenstveno financijski jer poslovanjem s gubitkom iz godine u godinu tvrtka je dovedena pred stečaj. Možda još veći problem s kojim sam se suočio bili su narušeni međuljudski odnosi, kako unutar tvrtke, tako i s glavnim investitorima koji su bili puni međusobnog nepovjerenja i nezadovoljstva. To je u konačnici i donosilo loše poslovne rezultate, tako da možda najvažnije što se napravilo u ovih 9 godina je harmoniziranje odnosa među zaposlenicima. Uz postojeće iskusne kadrove zaposleno je nekoliko mladih školovanih ljudi, koji su donijeli nužno potrebnu, a možda i presudnu kvalitetu u tvrtki, naglasak se stavlja na timski rad, a izgrađeno je i narušeno povjerenje s investitorima. To nije napravljeno preko noći, zahtijevalo je puno rada i angažmana, teških odluka i rezova, ali je rezultat toga da zadnjih 9 godina poslujemo s dobiti. Istina, te dobiti nisu spektakularno visoke, još uvijek nismo pokrili sve prenesene gubitke ranijih godina, ali su ipak bile dovoljne da smo financijski stabilizirali poslovanje. U teškim godinama investirali smo u kamenolom na Mironji, koji je počeo raditi nakon 8 godina mirovanja, najvećim dijelom smo obnovili osnovni strojno-vozni park tvrtke, koji je bio natprosječno star, a ovih dana završavamo i detaljnu rekonstrukciju asfaltnog postrojenja na Kapji. Međutim, naglasio bih da prostora za opuštanje nemamo. Živimo i radimo u oštroj tržišnoj utakmici, s financijski značajno snažnijom konkurencijom, u složenim i zahtjevnim vremenima te sve ovo što smo korak po korak marljivo gradili zadnjih godina, samo jednom lošijom poslovnom godinom, pa čak bi se usudio reći jednom pogrešnom odlukom, može biti poništeno i tvrtka u trenutku može biti vraćena na stranputicu.

Istaknuli ste nam u srpnju prošle godine kako ste prije korona krize ‘zasukali’ rukave te akumulirali dovoljno kapitala da je prebrodite. Jeste li u tome uspjeli?
Da, to se odnosilo na pojačanu realizaciju radova u prvoj polovici 2020. godine kada nismo znali što Covid pandemija donosi i tada smo akumulirali nešto sredstava koja su nam dobro došla u drugoj polovici godine, kada nam je aktivnost bila smanjena. Slično je bilo i ove godine, početkom godine pojačanom realizacijom osigurali smo sredstva za prebroditi nešto ‘mršavije’ razdoblje od kolovoza do listopada. Sve u svemu, usprkos teškoćama u naplati potraživanja, prije svega od onih općina i gradova čiji su proračuni bili značajno pogođeni pandemijom, uspjeli smo zadržati likvidnost na zadovoljavajućoj razini, međutim da bismo u tome uspjeli, morali smo se ipak oslanjati na kratkoročno zaduživanje kod banaka.

Kako je korona kriza utjecala na poslovanje Dubrovnik cesta?
Konkretni utjecaj pandemije očituje se na povećanim troškovima zaštite na radu, kao direktne posljedice mjera prevencije širenja zaraze unutar kolektiva, poteškoća s organizacijom poslovanja u situacijama kada ostajete bez ljudi zbog oboljenja ili izolacije, od smanjenih sredstava koja su na raspolaganju investitorima za ulaganje u prometnu infrastrukturu i održavanje cesta, do usporavanja naplate potraživanja za već izvedene radove, što onda opet dovodi do usporenog plaćanja dobavljača s naše strane. Jedan od najvećih izazova ove pandemije predstavlja neizvjesnost koju je ona donijela. Ljudi se prvi puta susreću s pojavom koja utječe na svaki segment života i poslovanja, na načine koje je teško predvidjeti, pa se za njih teško i pripremiti. Izazov je tim veći kada se radi o poslovnom subjektu koji je iscrpljen, odnosno nema jaku kapitalizaciju koja bi jamčila preživljavanje udaraca koji se mogu dogoditi u ovakvom nepredvidivom pandemijskom okruženju. Uobičajeno poslovno planiranje više nije dovoljno, morate razmatrati scenarije o kojima nikada niste niti razmišljali i pokušati biti pripravni za iznenađenja na dnevnoj razini – već sutra planirane aktivnosti možda nećete moći provesti jer vam je cijela radna grupa završila u samoizolaciji. To sve dodatno crpi resurse, kako financijske odnosno materijalne, tako i ljudske. No, rekao bih da do sada ipak uspješno brodimo kroz pandemiju i ponosan sam na svoje ljude kako nose teret svega toga.

Jeste li imali problema s nabavkom potrebnih materijala bilo zbog nestašice ili pak poskupljenja?
S nabavkom materijala je bilo problema na samom početku pandemije, no sada su se distribucijski kanali već prilagodili novonastalim uvjetima i generalno ne možemo reći da sada imamo većih poteškoća. Međutim, s cijenama materijala je situacija drukčija – cijene nekih materijala kontinuirano rastu od početka pandemije i to nam sada već stvara ozbiljne poteškoće u određenim segmentima poslovanja. Najviše problema po tom pitanju imamo u dijelu hidromehaničkih radova u smislu vodovoda i kanalizacije, gdje su, na primjer, cijene plastičnih cijevi rasle i po 150 posto u odnosu na trenutak nuđenja ili ugovaranja pojedinih poslova. S obzirom da su investitori u pravilu do sada ugovarali radove s nepromjenjivim jediničnim cijenama, to izvođačima značajno narušava izvršenje planiranih budžeta za ugovorene poslove i gura projekte u gubitak. Prostor korekcije cijena koji proizlazi iz zakona o obveznim odnosima relativno slabo štiti od ovakvog povećanja cijena materijala. Pozdravljam sve aktivnosti koje se poduzimaju kako od izvođača radova, tako i investitora, da se iznađu pravna rješenja koja bi spriječila da negativni efekti rasta cijena materijala dugoročno ugroze egzistenciju izvođača radova. Koliko je to važno, svjedoči činjenica da čak i vlada RH podržava te aktivnosti određenim mjerama i odlukama.

Kako će Dubrovnik ceste zaključiti 2021. po pitanju poslovanja i što očekujete u 2022.?
Procjenjujem da ćemo u 2021. ostvariti nešto veće prihode u odnosu na prethodnu godinu, ali ipak manje nego je ostvareno u 2019. godini te da ćemo i ovu godinu završiti poslovanjem s dobiti, na razini prethodnih godina. Dodatno nas veseli kada znamo da smo to uspjeli ostvariti u ovakvom zahtjevnom okruženju i usprkos svim izazovima koje nam je pandemijsko vrijeme donijelo. Pred nama je izuzetno složeno razdoblje. Očekuje se daljnji rast cijena materijala, cijene goriva rastu, neki ekonomski analitičari najavljuju i mogućnost ozbiljne inflacije. Naši stariji sugrađani vjerujem dobro se sjećaju razdoblja inflacije 80-tih godina, ja ga se sjećam iako sam bio dijete. Dakle, poprilično je izvjesno da nas čeka rast materijalnih troškova poslovanja u sljedećoj godini. S druge strane, odredbe o povećanju minimalne plaće u RH, koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2022., zahtijevaju određene prilagodbe u našem sustavu obračuna plaća, a što bi u konačnici moglo značajno povećati trošak plaća na godišnjoj razini, pa smo prisiljeni donositi i neke ne tako popularne odluke, kako bi spriječili nekontrolirani rast troškova plaća. Sve u svemu, očekuje nas izazovna godina, možda i najteža od kada sam došao u tvrtku.

Kolika je mogućnost korištenja EU fondova pri brizi za ceste?
U kontekstu mogućnosti korištenja sredstava iz EU fondova, za Dubrovnik ceste d.d. tu situacija nije najpovoljnija. Naime, naše potrebe za ulaganjima po prirodi u pravilu spadaju u segment malog i srednjeg poduzetništva. S obzirom da je Dubrovačko-neretvanska županija 100 postotni vlasnik društva Dubrovnik ceste d.d., mi smo u pravilu isključeni iz mogućnosti natjecanja za sredstva po programima koji su namijenjeni malom i srednjem poduzetništvu. Programi u kojima mogu sudjelovati subjekti kojima su vlasnici država ili jedinice regionalne i lokalne samouprave u pravilu su usmjereni financiranju infrastrukture i mi tu nemamo interesa. Tako da za sada nemamo direktnih koristi u vidu bespovratnih EU sredstava.

Na koliko ste cesta ove godine proveli održavanje i koliko je sredstava na to utrošeno?
Mi obavljamo djelatnost redovnog održavanja cesta na oko 400 km državnih i oko 600 km županijskih i lokalnih cesta na području županije, za što se u 2021. godini utrošilo oko 35 milijuna kuna. Taj iznos može se činiti velikim, međutim, mora se reći da su sredstva koja se izdvajaju za održavanje javnih cesta u cijeloj RH ispod onoga što standard održavanja javnih cesta preporuča pa je tako i u našoj županiji. U tom smislu moram istaknuti kako kolege iz ispostave Hrvatskih cesta u Dubrovniku i Županijske uprave za ceste rade izvrstan posao te zahvaljujući velikom iskustvu i pažljivom gospodarenju uspijevaju s raspoloživim sredstvima ceste na području naše županije održavati sigurnima za promet. Dubrovnik ceste d.d. održavaju i nerazvrstane ceste na području gotovo svih gradova i općina naše županije, za što svaka jedinica lokalne samouprave izdvaja sredstva sukladno svojim proračunskim mogućnostima.

Pročitajte još

IN MEMORIAM Napustila nas je Ivanka Jemo

Dulist

OBJAVLJENI DETALJI FESTE Sudjelovanje na euharistijskom slavlju i procesiji uz akreditaciju!

Dulist

Grad pokrenuo ovrhu nad društvom Razvoj golf zbog predaje u posjed tvrđave Imperijal

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija