Kada je u lipnju prošle godine pobijedio na izborima za gradonačelnika Grada Dubrovnika, Mato Franković najavio je sustavne promjene u načinu i funkcioniranju gradske uprave.
U velikom razgovoru u prošlom broju DuLista gradonačelnik Franković analizirao je situaciju koju je zatekao u Gradu i njezinim komunalnim tvrtkama kao i nepravilnosti bivše Vlahušićeve vlasti. Osvrnuo se i na započete projekte, ali i na privremenu obustavu izdavanja građevinskih dozvola za područje neposredne gradske jezgre. Franković je obrazložio i novi koncept upravljanja turističkom destinacijom te najavio korake koje će gradska uprava poduzeti kako bi Dubrovnik doista zaživio kao cjelogodišnja destinacija, što je sada, po njegovom mišljenju, tek floskula.
Razgovarale: Maria Prkut i Barbara Đurasović
Zateklo Vas je neugodno stanje po pitanju nerazriješenih situacija vezanih za projekte u gradskim komunalnim tvrtkama. Koliko toga ste uspjeli sanirati?
Proveli smo dubinsku analizu dviju tvrtki, Sanitata i Vodovoda. Naravno, nastavili smo s jednakim analizama i u ostalim tvrtkama, međutim nismo našli velike nepravilnosti kao u spomenute dvije. Isto tako, određene nepravilnosti u poslovanju pronađene su i u tvrtki Libertas. No, to nije bilo u sferi kaznene odgovornosti, više – ekonomskog neznanja. Uzimali su se kratkoročni krediti čije su kamatne stope velike u odnosu na komercijalna razmišljanja. Kad netko ide u veliku investiciju uzima dugoročni kredit te dobije povoljnu stopu od 2,5 do 3 posto i na taj način rješava investiciju. Tijekom konsolidacije samog Libertasa odlučili smo se upravo na to i očekujem kako će na idućoj sjednici Gradskog vijeća ići odluka o dugoročnom kreditu Libertasa kako bi se zatvorili svi kratkoročni krediti čije su kamatne stope redovito bile iznad 7 posto. Što se tiče Sanitata i Vodovoda, to slobodno mogu reći da je bilo i kriminalnih aktivnosti jer brojna događanja u obje tvrtke upravo upućuju na to. Namjerno se manipuliralo s javnom nabavom, sustavom nabave, neki su se radovi naručili, platili, a nikad nisu bili izvršeni. Naravno, tu imamo jasnu podlogu i u činjenici kako su Hrvatske vode više puta penalizirale Vodovod zbog netransparentne javne nabave. Isto tako, činjenica je kako smo i prije imali informacije o događajima u Vodovodu. Tako je prilikom prvog natječaja za pročistač, Vodovod kažnjen s velikim iznosom novca, više od 300 tisuća kuna. Meni kao gradonačelniku, odgovornoj osobi u Gradu Dubrovniku, a ujedno i predsjedniku Skupština navedenih trgovačkih društava koje su u većinskom vlasništvu Grada Dubrovnika, nije preostalo nego podnijeti određene prijave Državnom odvjetništvu na daljnje postupanje. Moram priznati kako je sama Policija i prije završetka navedenog, došla kod nas i tražila izvještaj što smo utvrdili, pronašli… Jer i laiku je bilo jasno kako 200 kvadrata pločica ne može stati u 70 kvadrata prostora. Kad bi se gledao ekonomski način djelovanja, zapitate se je li Gradu Dubrovniku i Vodovodu bilo potrebno raditi neku suvremenu dvoranu, u nultoj zoni zaštite? Postavlja se također pitanje zašto se to radilo u vrijeme kad su se izvršavale određene privatne investicije. Međutim, sve je to u sferama kako, zašto i zbog čega, ali jasni pokazatelji svih dosadašnjih utvrđenih radnji su činjenice kako su se brojni radovi naplatili, naručili, a nikad nisu ni započeli.
Najavili ste završetak pročistača za ljeto ove godine. Kako napreduju radovi. Mogu li se naši sugrađani nadati kako će se ovaj put ispoštovati rok?
Radimo na tome kako bi rok bio 1. lipnja. Održavamo svako dva tjedna koordinacije na kojima svaki put sudjelujem s predstavnicima izvođača radova, glavnim nositeljem tvrtkom Suez. Tu je bilo brojnih anomalija. Prije svega, raspisao se natječaj, dok Grad nije znao što želi. Izabrao se projekt koji se u konačnici započeo raditi. Međutim, cijela tehnička dokumentacija nije bila završena za vrijeme početka radova. Nije bilo gotovo niti na 30 posto izvršenog posla. Uhvatili smo se u koštac s tim. Bila je odluka odustati od svega, raspisati novi natječaj, krenuti u novi projekt. Međutim, to bi značilo odgađanje projekta za najmanje dvije godine. Na kraju smo se odlučili dovesti projekt do kraja. Vjerujem kako ćemo 1. lipnja moći reći kako smo završili. Projekt smo shvatili ozbiljno, redovno izvještavamo javnost o svemu što se događa.
U gotovo svim komunalnim gradskim tvrtkama angažirani su vanjski odvjetnički uredi većinom iz Zagreba za obavljanje poslova naplate ili prisilne naplate. Što to te tvrtke rade bolje od trenutnih zaposlenih pravnika u komunalnim tvrtkama?
Grad Dubrovnik trenutno ima više od 2 tisuće pravnih predmeta. Cilj nam je dakle što više očistiti i općenito riješiti pitanje sudskih sporova, bilo Grada Dubrovnika bilo tvrtki u gradskom većinskom vlasništvu. Jasno je kako u komunalnim tvrtkama odvjetnici vode tekuće pravne poslove. Sve ono što je važno i vezano za javnu nabavu, ugovore i ugovorne odnose koje te tvrtke imaju s određenim drugim pravnim subjektima. Što se tiče aktualnih odvjetnika u komunalnim društvima, angažirani su kao vanjski suradnici na poslovima gdje se vode sudski sporovi, gdje se provode utuženja. To su tvrtke koje nisu angažirane na dubinskoj analizi poslovanja, a rade na osnovu odvjetničkih troškova po sporu. Zanimljivo je kako je bivši gradonačelnik imao istog odvjetnika kao i Vodovod. Isti su se odvjetnici angažirali i za javne i za osobne potrebe. Pred kraj ove godine došao je račun od preko 200 tisuća kuna u Vodovod od odvjetnika koji je zastupao bivšeg gradonačelnika.
Osim problema u gradskim komunalnim tvrtkama, što Vas je još iznenadilo, u negativnom smislu, što ste naslijedili od stare gradske uprave?
Činjenica je kako cijelo vrijeme ispadaju ‘kosturi iz ormara’. Kad uzmete u obzir gradsku upravu, komunalna društva, nismo zatekli ni jedan projekt koji je bio u fazi: ‘Idemo ga raditi sutra’. Nijednu dokumentaciju koja je bila završena. Sve je bilo u fazi: ‘Bit će kad bude’. Davala su se predizborna obećanja, ali je činjenica ta da ljudi koji su osam godina vodili grad nisu bili sposobni napraviti projektnu dokumentaciju niti dovesti projekt do građevinske dozvole. To uistinu nismo očekivali. Gradska uprava je bila posložena tako da sve ovisi o jednom čovjeku. To je način kojim sustav ne bi trebao funkcionirati. Suočili smo se s brojnim problemima i velikim neredom u cijelom gradu. Jasno se to manifestiralo kroz osam godina. Ako uzmete u obzir što se napravilo u osam godina – veliko ništa! Ako se i napravilo, napravilo se naopako, kao primjerice projekt Ilijine glavice. Grad Dubrovnik je raspolagao s kompjuterskim sustavom iz osamdesetih godina što govori o tome koliko smo bili orijentirani ka budućnosti. Svi dokumenti, papiri na dnevnoj su bazi dolazili na potpis jednoj osobi, a to je gradonačelnik. I to bez prethodnih kontrola, revizija i provjera. Gradonačelnik na godišnjoj razini potpiše oko 10.400 računa. Ako ne postoji linija prethodne provjere, jasno je kako će se greška dogoditi. Zato smo od 15. siječnja ove godine uveli sustav online ovjeravanja računa. Na dnevnoj bazi se prati izvršenje proračuna. Sada je provedena prva faza tog programa, a vjerujem kako će biti potrebno oko godine dana da cijeli sustav profunkcionira. Želimo da svaki zaposlenik Grada Dubrovnika ne treba nijedan drugi alat osim tog sustava. Na taj način pratimo učinkovitost rada svakog djelatnika. S tim se sustavom adaptira i e-riznica te na taj način nema silnih proknjižavanja. Isto tako, krajnji cilj je da sustav bude apliciran u komunalna društva i javne ustanove.
Je li nepotpunost dokumentacije utjecala i na EU projekte, odnosno na njihovo prijavljivanje te na koliko ste takvih projekata naišli i što ste dosad napravili?
Što se tiče prijavljivanja, postojao je jasan razlog zašto Grad Dubrovnik nije dobio ni lipe za EU projekte. Nije dobio zato što bivši gradonačelnik nije mogao potpisati projekt. To se vidi na projektu Energetske obnove Osnovne škole Mokošica gdje je Grad Dubrovnik odbijen. I kako bi to sve prikrili, onda su započeli s energetskom obnovom čija je vrijednosti radova procjenjena na 11 milijuna kuna, a oni su uložili 4 milijuna kuna. Zbog već izvršenih radova u vrijednosti od već spomenutih 4 milijuna kuna ne možemo ponovno prijaviti projekt, blokirali su nas. Stoga moramo koristiti vlastita sredstva. Prvi projekt koji smo dobili bili su Lazareti te je prethodno, prije našeg dolaska veliki dio posla obavio Zavod za obnovu. Zatekli smo projekt kojem je nedostajao tehnički i osnovni dio – potpis gradonačelnika. Da je kojim slučajem Andro Vlahušić ostao gradonačelnik, taj se projekt ne bi mogao realizirati i Lazareti se ne bi mogli obnavljati iz EU fondova. Ni jedan dokument, ni jednu prijavu za EU fondove, nije potpisao bivši gradonačelnik već Tatjana Šimac Bonačić i Željko Raguž, što nije prihvatljivo za EU projekte jer se jasno navodi kako čelnik mora staviti svoj potpis na projekt. Dobili smo nadalje značajna sredstva za energetsku obnovu Osnovne škole Lapad, preko 5 milijuna kuna te smo se usmjerili i na ostale škole te vrtiće. Istovremeno se pripremamo za veliki kulturni projekt za kojeg očekujemo otvaranje EU fondova u lipnju ove godine. Tu ćemo prijaviti ljetnikovac Gučetić u kojem želimo napraviti memorijalni centar Ruđera Boškovića te također želimo prijaviti cijeli projekt Pustijerne koji će biti polivalentni projekt s jednim koncertnim prostorom, velikim dječjim igralištem, javnim prostorom… Mislim kako ćemo biti u potpunosti spremni u lipnju mjesecu prijaviti te projekte, dok sam siguran kako ćemo do kraja ove godine povući 30 milijuna kuna. Upravo radimo i na projektu aglomeracije, zajedno s Vodovodom. Od dokumentacije, po tom smo pitanju zatekli – ništa. Kad smo došli na sastanak u Zagreb, rekli su nam kako ih nitko nije kontaktirao 8 mjeseci. A projekt je vrijedan 500 milijuna kuna. Istovremeno radimo na projektnoj dokumentaciji cijele vodovodne mreže i 70 posto kanalizacijske mreže. Dobili smo građevinske dozvole u Mokošici i Orašcu te rješavamo građevinske dozvole za Lopud, Suđurađ i za Kalamotu. Ostale su nam samo suglasnosti Ministarstva državne imovine. Vjerujem kako ćemo to riješiti u narednih par mjeseci. Elafite želimo prijaviti na EU fondove kroz projekt aglomeracije, a Mokošicu i Orašac ćemo ‘riješiti’ zajedno s Hrvatskim vodama koji će nas pratiti u ta dva velika projekta.
Prilično zanimanje javnosti privukla je najava revizije gradskih stanova. Izjavili ste kako ćete objaviti imena nelegalnih korisnika stanova. Dokle ste došli po tom pitanju?
Zasigurno je kako ćemo objaviti imena. Još uvijek čekamo da se svi očituju do kraja. Na taj način smo im poslali opomenu kako neće biti zaštićenih te kako će sva imena biti objavljena. Moram priznati kako se već par stanova ispraznilo što je dobro. Ako ih ne ispraznimo u narednih mjesec dana, onda ćemo objaviti imena ljudi koji su ostali u stanu.
Bilo je i slučajeva iznajmljivanja tih stanova?
Ima svega. Nažalost, postoje brojni ljudi koji imaju potrebu za gradskim stanom, a istovremeno imate osobe koje imaju drugu nekretninu i riješeno stambeno pitanje. Primjerice, u Ulici Ilije Sarake postoji prostor kojeg želimo prenamijeniti u školu. Sve smo dogovorili, no imamo problem jer se jedan čovjek bespravno uselio na vrh zgrade u istoimenoj ulici te stan pretvorio u apartman kojeg iznajmljuje. To će sigurno biti jedna, nazovimo ju – ružna priča. Problematičan je i slučaj Šarić. Za vrijeme djelovanja bivšeg gradonačelnika došlo je do postupka iseljenja koji nije proveden. Sada smo obvezni provesti prisilnu deložaciju.
Ne bojite li se da bi objavljivanje imena nelegalnih korisnika gradskih stanova stvorilo atmosferu linča u Gradu?
Ne bojim se javnog linča. Netko tko je pristao koristiti nešto što mu ne pripada, spreman je i da se njegovo ime objavi u javnosti. To je isto kao i porezna lista onih koji ne plaćaju porez na dodanu vrijednost ili koji ne plaćaju dodatne obveze.
Odmah po dolasku na čelo Grada iznenadili ste javnost s najavom smanjenja broja cruisera. Nažalost ovih dana čitamo preporuku CNN travela: Zaobilazite Dubrovnik! Hoće li nam se te preporuke ‘obiti’ o glavu?
Četrnaest dana od početka mog mandata, Daily Telegraph je napisao članak o ‘smrti Dubrovnika’ i to je bio prvi negativan članak koji je upozoravao na činjenicu kako grad postaje žrtva vlastitog uspjeha. Ali mi smo toga bili svjesni. Taj članak je objavio i CNN. ‘Bloger u mirovini’ mogao je biti pametniji kad je bio gradonačelnik, sve je mogao prevenirati i tada bih imao manje posla. CNN u svom članku nije negativno ocijenio rad ove gradske uprave. Dakle, ističem još jednom da nama nije cilj smanjenje broja gostiju s kruzera nego njihov bolji raspored unutar dana i tjedna. Stoga taj članak možemo smatrati i pozitivnim i negativnim. Mora biti jasno kako ne želimo odbiti niti jednog gosta. Većina gostiju u naš grad dolazi organizirano, putem agencija, s cruisera, individualno… Postoje linije kojima Grad Dubrovnik može uspostaviti bolju komunikaciju i savjetovati kada je najbolje doći u naš grad. Počeli smo s cruise kompanijama. Prvi smo grad koji je pristupio na ovakav način vodećem cruise udruženju CLIA (Cruise Lines International Association) i razgovarao o problemu kojeg želimo zajedno riješiti.
Kakve su povratne informacije cruise kompanija?
Izrazito pozitivne. Kad su vidjeli kakva je situacija, istaknuli su kako žele biti dio priče. U Dubrovniku smo konkretno razgovarali o operativnim stvarima, što možemo napraviti u tekućoj godini te u idućoj. Dogovorili smo primjerice kako vremenski razmak između odlaska dvaju velikih brodova bude dva sata. Tim malim segmentom, mi smo već relaksirali grad. Zatim, nisu znali kako postoje slobodni dani kada nema niti jednog cruisera. Spremni su surađivati i to provoditi, ali tek u potpunosti od 2019. godine jer je ova godina već isplanirana.
To je sve dio projekta Respect the City. Jeste li razmišljali kakva je percepcija gosta zbog svih prisutnih ograničenja o kojima govorite?
To gost neće osjetiti, nego cruise kompanije. Što se tiče stacionarnog gosta, na njega ćemo utjecati jedino informiranjem. Kao dio projekta ‘Respect the City’ razvijamo aplikaciju koja će sadržavati messenger putem kojeg ćemo gostima slati obavijesti, odnosno sugestije. Primjerice kada je najbolje posjetiti grad. Dakle, nećemo slati zabrane. Riječ je o integriranom rješenju pametnog upravljanja koji je zamišljen i kao ‘One Stop Shop’ sustav, što znači da će se putem aplikacije moći provoditi i kupnja karata za javne usluge poput primjerice javnog gradskog prijevoza.
Trudimo se biti cjelogodišnja destinacija, pričamo o zimskom turizmu, a većina ugostitelja i hotelijera jedva dočeka zimu ili konkretno završetak zimskog festivala kako bi zatvorili svoje objekte. Nedostaje li kadra za ‘pokriti’ cijelu godinu. Stvaramo li svojevrstan paradoks s kampanjom o cjelogodišnjem turizmu?
Podijelit ću s vama osobno iskustvo. Prošli tjedan, kad je bila sjednica Gradskog vijeća, nisam mogao pronaći mjesto u cijelom Gradu gdje bih mogao poći nešto pojesti. Morao sam izaći izvan zidina. Cjelogodišnji turizam je zaista jedna velika floskula. Kad smo se tomu približili, postali smo svjesni činjenice kako kao destinacija moramo imati vremena za regeneraciju. Ono što je bila pogreška u prošlosti, a što ćemo pokušati ispraviti u budućnosti su javne površine. Onaj tko radi zimi, odnosno u prosincu, siječnju i veljači, neće plaćati javnu površinu. Tko ne radi, plaćat će. Stvar je ekonomske prirode i svaki ugostitelj će sam donijeti odluku želi li biti otvoren ili ne, no na ovaj način će ih Grad Dubrovnik stimulirati. Naravno, to želimo ostvariti kroz komunikaciju s ugostiteljima.
Dakle, iluzija je govoriti o turizmu 365 dana u godini?
Grad Dubrovnik će uvijek biti destinacija 365 dana u godini. Ali iluzija je konstantni rad, u suprotnom će podbaciti kvaliteta pružene usluge… Moramo imati najmanje mjesec dana, a za to je idealan mjesec siječanj, kako bi se sve resetiralo.
Kakva je situacija po pitanju buffer zone?
Izdaje li Grad Dubrovnik građevinske dozvole? Grad Dubrovnik trenutno ne izdaje građevinske dozvole u kontaktnoj zoni. Trenutno je oko desetak zahtjeva i oni su doista na čekanju. Radi se o zoni Svetog Jakova, Ploča, iza Grada jer se radi o uskoj zoni povijesne jezgre za koju nemamo definirane točne uvjete za izdavanje dozvola. UNESCO je donio prijedlog zaštite grada Dubrovnika, odnosno rasporeda cijele nove buffer zone koja je veća u odnosu na prošlu. Zajedno s Ministarstvom kulture dali smo kontra prijedlog te se on znatno razlikuje od UNESCO-vog. Buffer zona je gradska jezgra. Dijelovi grada na kojima je ona malo manja odnosno blaža, a koja su također pod kontrolom, odnose se na područje Montovjerne, Nuncijate, Gruža, i na području Lapadske obale. Dakle, bit će omogućena gradnja, no bit će kontrolirana. Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazito je aktivna po ovom pitanju te je više puta išla u UNESCO. Ne želimo se dovesti u situaciju da postanemo žrtva privatnika. Moram isto tako naglasiti kako smo jedan od najprijavljivanijih gradova UNESCO-u. Što god radili u Gradu, to netko prijavi. Većinom je to grupa birača Srđ je Grad. Ne želimo doći u situaciju da netko stavi Grad pod ugroženu spomeničku baštinu. To ne treba ni nama, niti Republici Hrvatskoj. Kad definiramo novu buffer zonu, moramo izmijeniti cijeli GUP i prilagoditi ga. Do definiranja konkretne buffer zone, neće se ništa graditi što može trajati još maksimalno mjesec dana.
Dotaknimo se još malo projekata. Krenuli ste s uređenjem cestovne infrastrukture. Kad će na red doći Zagrebačka ulica?
Naveli smo cijeli plan i program cestovne infrastrukture, što i kad ćemo raditi. Trenutno radimo na održavanju ulica, kao što je Ulica Petra Krešimira IV, nakon koje slijedi Ulica Frana Supila. Radi se vrlo temeljito i ne rade se zakrpe. Na ovaj način želimo asfaltirati sve ulice u Dubrovniku. Pravim, a ne mikro asfaltom. U neke je ulice potrebno uložiti značajna financijska sredstva, ugraditi oborinsku odvodnju. Tako ćemo za mjesec dana početi raditi u Vukovarskoj ulici. To je posao kojeg moramo odraditi. Bitno je naglasiti kako u ove projekte uključujemo Elektrojug i Vodovod. Ma dovoljno je navesti samo primjer ulice u kojoj živi bivši gradonačelnik. U Ulici Stjepana Cvijića sva je oborinska odvodnja odvedena u kanalizaciju pa za vrijeme kiše, cijela kanalizacija izlazi na ulicu. Tu je nužno napraviti razdvajanje kanalizacije od oborinske odvodnje. Svi smo svjesni kako je projekt Zagrebačke ulice ‘naopako’ napravljen, bez projekta, građevinske dozvole… Nije riješeno pitanje oborinske odvodnje, a prijedlog bivše vlasti je bio da sva oborinska odvodnja završi niz Posat. Plan nam je na Zagrebačkoj ulici početi raditi krajem ove godine.
Što je s Lapadskom obalom? Za tu cestu Grad Dubrovnik ne može dobiti građevinsku dozvolu zbog spornog dijela puta koji je pod koncesijom marine.
Za Lapadsku obalu nije napravljena projektna dokumentacija. Radimo na tome, u razgovoru smo sa stanovnicima tog predjela grada i uvidjeli smo koji su njihovi zahtjevi. Procjena je kako će cijeli projekt Lapadske obale iznositi 47 milijuna kuna. Bit će potrebno promijeniti smjer prometovanja, dok radovi budu u tijeku. To će sigurno trajati dvije godine, a vjerujemo kako ćemo do desetog mjeseca ishodovati sve građevinske dozvole.
Kako ćete riješiti problem koncesije?
S gospodinom Pašalićem ćemo se dogovoriti i riješiti pitanje dijela ceste koja ulazi u koncesiju. Pokušat ćemo, zajedno s Ministarstvom mora, obeštetiti Pašalića i produžiti mu koncesiju na morsku stranu dok će Grad Dubrovnik ući u kopnenu stranu.
Imate li saznanja kakva je situacija s izgradnjom Hotela Belvedere. Kad bi se trebao početi graditi i hoće li se uopće skoro početi?
Nekome je u interesu zaustaviti projekt Belvederea. Zanimljivo je kako se ti ljudi nalaze, organiziraju, a sve je povezano s bivšim vlasnikom Stojevićem. Imao je priliku godinama nešto napraviti te dijelom zbog njegovih zasluga taj hotel onako i izgleda. Mislimo kako je projekt kojeg je gospodin Vekselberg predstavio dobar za Grad, visoko vrijedan te kako će povećati razinu kvalitete. Smatramo kako ne smije biti zatvoren resort kojem nitko ne smije pristupiti. Zbog toga smo zadržali javni karakter cesta kao što je Ulica Vlaha Bukovca. To smo predložili u izmjeni prostornog plana, kao i javni karakter plaža. Želimo osigurati lift, skaline do plaže, šetnicu do Orsule… Projekt je ispod te ceste i ne ‘zadire’ u nju.
Najavili ste izgradnju stanova za mlade, vrtić u Solitudu?
Kada možemo očekivati realizaciju tih stanova? Do kraja godine očekujemo kako ćemo ishodovati svu potrebnu dokumentaciju za građevinsku dozvolu, za vrtić i stanove za mlade. Želimo objedinjeno raditi projekt te bismo tako napravili i objedinjeni natječaj i eventualno na tržištu postigli bolje financijske uvjete. Realizacija projekta će trajati oko dvije godine jer se radi o velikom broju stanova. To će biti kvalitetni stanovi u kojima će živjeti ljudi koji će ih plaćati 10 godina i nakon toga otkupiti. S ovih 120 stanova mislim kako će se tržište nekretnina malo ‘urazumiti’. Drugi projekt je cesta od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, želimo cijelu tu zonu urbanizirati. Želimo isparcelizirati cijelo područje kako bi ljudi mogli kupiti zemlju i graditi kuće.
Je li Solitudo već ‘zagušen’?
Smatram kako nije i kako će se u trenutku gradnje nove ceste napraviti nova zona života. Mislim kako neće opteretiti infrastrukturu. Nije problem u Solitudu, već u Pošti u Lapadu i kružnom toku. Tamo se stvaraju gužve i umjesto kružnog toka nužno je napraviti pothodnik te se riješiti pješačkog prometa preko ceste. Na ovaj način Lapad ne može funkcionirati. Činjenica je kako Babin Kuk sa stanovima ili bez stanova, ima veliki broj gostiju i ta cesta mora opslužiti cijeli promet.
Povećali ste iznos subvencije za financiranje pripravnika, što planirate napraviti sa subvencijom Zračnog mosta. Imali ste i sastanke s čelnicima CA. Koji je vaš sljedeći potez?
Nadamo se kako ćemo potpisati novi ugovor koji će definirati odnose Grada i tvrtke Croatia Airlinesa. Riječ je o novom modelu prebooking mjesta za stanovnike Grada Dubrovnika, a uključile su se i okolne općine. Novi direktor razumije u cijelosti navedenu problematiku. Dotakli smo se i pitanja plaćanja PDV-a na karte obzirom kako jedan dio zračnog prometa izlazi iz Republike Hrvatske, odnosno veći dio prometa se obavlja iz van granica Republike Hrvatske. Stoga se postavljaju pitanja: Zašto se PDV plaća na punu kartu? Zašto se PDV ne bi plaćao na manji dio rute? To nije teško izračunati, koji je dio rute u Republici Hrvatskoj, a koji je u Bosni i Hercegovini. Važno je napomenuti kako takse znatno utječu na cijene karata Zračne luke Dubrovnik i Zračne luke Zagreb na koju ne možemo utjecati, posebno u zimskom razdoblju.
Imate li povratnu informaciju oko Vaše prijave Atlasove privatizacije Državnom odvjetništvu?
Državno odvjetništvo je na moju prijavu privatizacije dalo odgovor kako je s privatizacijom Atlasa odrađeno sve sukladno zakonu. Sve je bilo ispitivano u više navrata te kako ne vide nikakvih kriminalnih aktivnosti. Nakon toga, teško je vjerovati kako bi se te zgrade mogle vratiti u vlasništvo Grada Dubrovnika.
Jeste li i kad potpisali ugovor o koncesiji s tvrtkom Excelsa nekretnine?
Što se tiče koncesije, privodimo kraju sve suglasnosti javno pravnih tijela, a kad ih dobijemo ugovor ćemo staviti pred gradske vijećnike. Tek nakon usvajanja ugovora na Gradskom vijeću on ide na potpis u Excelsa nekretnine. To je ugovor za nadolazeće razdoblje, dok ono prošlo – nije na nama. Carinska uprava provodi sve potrebne radnje, a zajedno s Ministarstvom financija moraju odrediti iznos koji Excelsa nekretnine trebaju platiti Gradu, za sva prethodna razdoblja. Mogu se zahvaliti jednoj i drugoj instituciji koje su ozbiljno sagledale cijeli posao.