Prošlo je godinu dana od službenog otvaranja Studentskog doma. O 365 dana iza njih, specifičnostima dubrovačke studentske priče, pozicioniranju na svjetskoj karti međunarodnog znanstvenog turizma, financijskoj konstrukciji i nastanku Akademisa, kao i o izazovima koji ih tek čekaju, pričat će nam za ovaj broj našeg tjednika upravo ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik, Marko Potrebica.
ProšlU godinu smo završili umjesto s gubitkom od pet milijuna kuna u poslovanju sa studentima, s negativnim poslovanjem od 400 tisuća kuna upravo zahvaljujući poslovanju Akademisa
Mogli bismo reći kako je Studenski dom u Dubrovniku otvoren u najizazovnijim vremenima.
Ova godina zaista je bila izazovna. S jedne strane smo izuzetno ponosni jer je projekt Studentskog doma apsolutni pobjednik arhitekture za 2020. godinu. Nagrade su dobili arhitekti Tin Sven Franić, Vanja Rister i Ana Martinčić Vareško i to nagradu Hrvatske udruge arhitekata ‘Viktor Kovačić’ za najuspješnije ostvarenje u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva i nagradu Ministarstva Kulture Vladimir Nazor. Time smo jedini objekt u Dubrovniku, od samostalnosti do danas, koji je apsolutni pobjednik arhitekture u Hrvatskoj. Što se tiče ove ‘životne’ strane rada Doma tijekom protekle godine, mislim da je i našim studentima bilo iznimno zahtjevno s obzirom na to da smo imali prekide u nastavi, online nastavu, razna ograničenja i slično.
Ipak kontinuirano radite na maksimalnoj udobnosti, ponudi za studente u svim segmentima, od samog smještaja pa do prehrane ili popratnih sadržaja.
Što se tiče Studentskog centra, moram naglasiti kako se financira isključivo iz vlastitih prihoda. Ne dobivamo za plaće i materijalne troškove iz bilo kojeg Proračuna. Dakle nismo niti gradska, niti županijska ustanova, niti smo direktno državna ustanova. U komercijalnom djelu poslovanja plaćamo poreze i davanja kao i sve tvrtke u Hrvatskoj. Mi smo ustanova čiji je osnivač Sveučilište u Dubrovniku i moramo sami skrbiti za svoje prihode. A studenti koji se jave na natječaj uz subvenciju države plaćaju 850 kuna smještaj u Studentskom domu i na njihovo ime država uplati još 200 kuna, čime je cijena smještaja 1050 kuna – sa svim režijama. Što se tiče prehrane, cijena obroka je 23 kune, a student plaća subvencionirano 7 kuna. To su najbolji uvjeti u cijelom prostoru Europske unije, a potvrda toga su nam studenti koji u Dubrovnik dolaze na Erasmus. Oni zapravo ne mogu vjerovati što su kod nas dobili.
Takva ponuda iziskuje i dodatan trud?
Da, navedeno znači da mi u našem poslovanju sa studentima vidimo otprilike kako nam godišnje nedostaje oko 5 milijuna kuna da bismo mogli normalno funkcionirati. Nažalost, ova trenutna poskupljenja negativno utječu na naše poslovanje. Primjerice, samo račun za struju je, bez poskupljenja jer još imamo važeći godišnji ugovor za opskrbu, 125 tisuća kuna mjesečno, a kolege koji su provodili novu javnu nabavu za struju – nama još nisu promijenili ugovor. Ističu kako im je struja tri puta porasla. Iz tog razloga Studentski dom je registriran i kao prvi hrvatski Akademis.
Akademis Academia je puno više od ‘smještaja i prehrane’.
Nudimo usluge smještaja i prehrane i vanjskim korisnicima, pretežno članovima akademske zajednice. Kroz godinu dana preko 95 posto naših korisnika bili su i jesu članovi akademske zajednice. Oni su ovdje održavali i organizirali kongrese, znanstvene skupove, promocije… Doktorske studije. Kad se pogleda struktura naših gostiju, vidi se da skoro nitko od njih ne bi niti došao u Dubrovnik da nije bilo Akademisa. Velika većina je dakle – akademska zajednica. Ukratko, okrenuti smo segmentu znanstvenog turizma, gdje u naš grad dolaze oni koji ranije nisu mogli doći i organizirati neke događaje, skupove i slično u Dubrovniku. S tim smo jako zadovoljni i to je put kojim ćemo nastaviti dalje.
Jeste li zadovoljni okončanjem godine u financijskom smislu?
Prošlu godinu smo završili umjesto s gubitkom od pet milijuna kuna u poslovanju sa studentima, s negativnim poslovanjem od 400 tisuća kuna upravo zahvaljujući poslovanju Akademisa. Nije idealno, ali s obzirom na godinu kakva je bila – iznimno dobro. Studentski centar je likvidna ustanova i uvjeren sam da imamo dobru budućnost. Što se tiče globalne situacije, izgubili smo jedan potencijalni ugovor kojeg smo imali sa stotinu američkih studenata. Ti mladi ljudi trebali su doći studirati u Dubrovnik. Prošli smo inspekciju i sve popratno, imali smo na neki način ‘mig’ da smo upravo mi ti koje će odabrati između nekoliko europskih sveučilišta koji su bili u konkurenciji. Sve to zbilo se prije krize Ukrajina-Rusija i rečeno nam je – kako je Amerikancima ipak sigurnost na prvom mjestu – da smo mi jednostavno preblizu Ukrajini. Vjerojatno nam niti onaj dron koji je pao u Zagrebu nije pomogao. Trebali smo dakle ugostiti stotinu američkih studenata u zimskom i ljetnom semestru, ovu i sljedeću akademsku godinu. Sada nažalost, nećemo imati niti jednog.
Nudimo usluge smještaja i prehrane i vanjskim korisnicima, pretežno članovima akademske zajednice. Kroz godinu dana preko 95 posto naših korisnika bili su i jesu članovi akademske zajednice
Postoje li naznake da će ipak doći, iduće godine ili…?
S obzirom na situaciju, ne usudim se davati nikakve prognoze.
Smještajni kapacitet je popunjen?
Od 503 kreveta imamo preko tristo studenata, a dobar dio njih su studenti međunarodne razmjene. Sveučilište u Dubrovniku ima najveći postotak Erasmus studenata u Hrvatskoj. I ove godine će ih sigurno biti 130, 140. Mislim da to jasno pokazuje koji je smjer razvoja Sveučilišta u Dubrovniku u hrvatskim okvirima, u Hrvatskoj imamo depopulaciju i ne možete privući toliki broj studenata, ali na svjetskom okviru zaista možemo biti ozbiljno međunarodno sveučilište. Iz toga razloga je i Studenski dom građen u kapacitetu u kojem je građen – kako bi s jedne strane dali vrhunsku uslugu studentima, a s druge zadržali socijalnu komponentu i ujedno odradili dio kao akademis. Nudimo kompletnu uslugu, kako bismo sami sebe mogli isfinancirati i bili samoodrživi.
Sadržaj kojeg nudite, onaj popratni, otvoren je i prema gradu, stanovnicima..?
Cilj nam je od prvog dana da naši sugrađani shvate kako je ovo prostor otvoren za sve. Drago mi je što je naša taraca zaživjela, da su tu i djeca, i umirovljenici, susjedi… Advent je bio iskorak prema građanima. Ako ćemo promatrati Dubrovnik kao Advent destinaciju treba imati i više ovakvih prostora i programa. Adventom u Studentskom domu htjeli smo pokazati kako može zaživjeti, odnosno oživjeti još jedna lokacija. Lani je bilo odlično, a dogodine ćemo raditi Advent na još većoj razini. Pokazatelj, vjetar u leđa nam je bilo upravo to da naši sugrađani ne samo prihvaćaju, već se i vesele ovim događanjima. U biti smo mjesto gdje bi se trebali susresti naši sugrađani i naši studenti.
Od samog ‘starta’ ste se postavili – dobrosusjedski.
Gradeći Studentski dom između Peytona i Čokolina, dobar dio susjeda bio je skeptičan jer im je došao Studentski dom ispred vrata. Stoga smo se na neki način odmah u startu postavili da ćemo spriječiti tulume poslije 23 sata i zaista smo u tome dosljedni. Uvijek pozivamo naše sugrađane, posebno susjede, da se jave i istaknu ako imaju neki problem. Riješit ćemo ga. Pokušavamo osvijestiti i našim studentima da se nalaze između dva naselja. Upravo je Advent bio mjesto susreta, energije, ali bez ‘divljaluka’. Zato mi je, ukratko, drago da je Advent uspio i da ćemo ga ponoviti.
Kada pričamo o poslovanju Studentskog doma, zacijelo ste tijekom ove krize naišli na probleme javne nabave i nabave općenito.
Vrlo je jednostavno – mi smo obveznici javne nabave i radimo, odnosno dosad smo radili godišnje ugovore. Nažalost, sad u ovoj krizi nama je 90 posto godišnjih ugovora otkazano uz obrazloženje onih koji su dobili natječaj da je u pitanju ‘viša sila’, da su cijene pošle gore. Primjerice, u proteklih 15 dana svinjetina, junetina i drugo meso poskupilo je oko 25 posto. Također, i druge potrepštine i hrana cijenom rastu. Bit će to veliki udar na nas. Istaknut ću jedan podatak – 20 litara suncokretovog ulja za priganje nabavljali smo za 120 kuna. Nova ponuđena cijena nam je 360 kuna. Na dnevnoj bazi radimo 400, 500 obroka i nama će te cijene biti zaista veliki udarac.
Hoće li studenti osjetiti te promjene, porast cijena?
U ovom trenutku ga nećemo plasirati dalje na studente, iako realno cijena od sedam kuna za kompletan obrok je zaista neprihvatljiva. S resornim Ministarstvom vidjet ćemo na koji način iznijeti situaciju, jer je nemoguće da se sve ‘prelije’ samo na Studentski centar. Pogotovo jer teoretski mi nismo obvezni raditi komercijalni posao. Naš sustav bi nama zapravo trebao omogućiti da normalno poslujemo bez komercijalnog posla. Svjestan sam da je to nemoguće i iz tog razloga smo zaista okrenuti tržištu, međutim situacija nije baš idealna. Ali – pričekat ćemo. Cilj nam nije u konačnici stvarati neku dobit, iz razloga što mi želimo studentima pružiti što povoljnije uvjete, da se što bolje osjećaju. A to možemo samo ako radimo. Ako ne, nema šanse. Naravno, isto želimo pružiti i našim zaposlenicima jer mi moramo pratiti plaće u ugostiteljstvu, plaće koje su u hotelima, inače se posao ne može odraditi.
Koliko imate zaposlenika?
Trenutno 46. Prošlu smo sezonu odradili s 36 ljudi, snalazili smo se. Kad nam je ‘uletio’ overbooking u kolovozu, ekipa iz Računovodstva je uskočila u spremanju soba, a i sam sam konobario. To je jedini način da ostvarimo rezultat – radom. Radom u kontinuitetu.
Jedini ste Studentski dom u Hrvatskoj koji prima izvanredne studente?
Dužni smo prvo raspisati natječaj za sve redovite studente. Po pravilniku Ministarstva, u svaki Studentski dom ulaze samo redoviti studenti. Kod nas, 259 mjesta namijenjeno je za studente slabijeg imovinskog statusa – to su EU uvjeti. Međutim, paralelno s time, kako je ostalo mjesta, primili smo i izvanredne studente što nas čini jedinim takvim domom u Hrvatskoj. Moram razjasniti – radi se o studentima koji ne ostvaruju radni odnos. To su studenti koji iz bilo kojeg razloga nisu uspjeli upisati redovno, a u biti idu redovno na predavanja i stalno su prisutni na istima. Izašli smo im u susret, ne samo Sveučilište u Dubrovniku kao vlasniku studentskog centra, već smo to omogućili i studentima američkog RIT-a. Imamo i njihove studente koji su strani državljani. Primjerice, studenti iz Crne Gore po nijednom propisu ne ostvaruju pravo na Studentski dom i mi smo ih naravno primili. Prvu godinu po istim uvjetima kao naše studente, naravno s rastom cijena ćemo vidjeti kakva će biti situacija, ali u principu primali smo i primamo izvanredne studente. Od pomorskih studija, pa do Sestrinstva preko RIT-a – i tako dalje.
Adventom u Studentskom domu htjeli smo pokazati kako može zaživjeti, odnosno oživjeti još jedna lokacija. Lani je bilo odlično, a dogodine ćemo raditi Advent na još većoj razini
Ističete kako izvanredni studenti moraju biti nezaposleni. U to ne spada rad preko studenskih ugovora?
Da, tako je. Ne smiju biti u stalnom radnom odnosu. Ne može čovjek biti oženjen, doći sa ženom i djecom ovdje, zato što je izvanredni student, a radi primjerice u OB Dubrovnik kao medicinski brat. To ne može. Ali uvijek ćemo gledati kako zadovoljiti potrebe studenata. Tako smo neke od njih primali čak i 1. svibnja prošle godine. Student može boraviti u Studenskom domu do završetka svojih obaveza na fakultetu. Ljetni smještaj nije planiran, govorimo o sedmom i osmom mjesecu kada studenti nemaju ispite ili obveze na fakultetu… To su mjeseci kada mi moramo namiriti nedostatak novaca koji nam treba. Ako to ne uspijemo, to nužno znači poskupljenje cijena smještaja svim studentima. S druge strane ni država ne planira zadržavanje studenata u Studenskom domu tijekom tih mjeseci jer da ostaju student bi morao plaćati smještaj s porezom.
Ukratko, kad sve sumiramo, vrlo ste samoodrživi.
Pokušavamo biti. Ustvari, vrlo smo blizu samoodrživosti. Vjerujem da je ova godina ona koja će pokazati samoodrživost Studentskog doma u Dubrovniku, ako ne bude opet kakva nova koronakriza ili rat ne daj Bože… mnjb
Objavljeno u tiskanom izdanju 30. ožujka 2022.