Istraživanje Državnog sveučilišta Ohio pokazuje da pušač godišnje svog poslodavca u prosjeku ‘košta’ 35.106 kuna više od nepušača, a najveći trošak predstavlja ‘čik pauza’ – 17.935 kuna.
Zanimljivo, u isto vrijeme, druga istraživanja pokazuju da nikotin poboljšava koncentraciju i pamćenje te održava budnost. MojPosao je istražio kakve su pušačke navike hrvatskih zaposlenika i kako ‘čik’ pauza utječe na njihov posao.
Više od polovice ispitanih (54 posto) su pušači, među kojima njih čak 92 posto puši i za vrijeme radnog vremena. Tek 8 posto ispitanika suzdržava se od svoje navike dok su na poslu.
Koliko novaca i vremena trošimo na pušenje
Najveći broj ispitanih (41 posto) na cigarete mjesečno troši između 200 i 500 kuna. Četvrtina ispitanika (26 posto) troši između 500 i 800 kuna, dok iznad 800 kuna potroši 9 posto ispitanika. Manje od 200 kuna mjesečno na cigarete potroši 24 posto ispitanika.
Na pitanje hoće li konstantno povećanje cijena cigareta utjecati na njihove pušačke navike, najviše ispitanika (54 posto) odgovara da će pušiti i dalje. Smanjenje pušenja planira 28posto ispitanika, dok će ih 9 posto prestati kupovati cigarete i počet će kupovati duhan. Svega 9 posto ispitanika navodi prestanak pušenja zbog povećanja cijena cigareta.
Većina ispitanika (52 posto) na cigaretu potroši 15 minuta radnog vremena. Na ‘čik pauzi’ od pola sata ostane 35 posto ispitanika, dok 9 posto njih na cigaretu potroši i 45 minuta radnog vremena. Do sat vremena na pušenje potroši 3 posto ispitanika, dok ih 1 posto iskoristi i više od sat vremena za svoju naviku.
Čak 93 posto ispitanih pušača smatra da ne troši previše radnog vremena na pušenje, dok ih 3posto priznaje da im na ovu naviku otpadne previše radnog dana. Provode li previše vremena na ‘čik pauzi’ ne zna procijeniti 5posto ispitanih.
Za razliku od pušača, čak 79 posto nepušača smatra da kolege pušači troše previše vremena na pauzama za cigaretu.
Produktivnost i posljedice pušenja na poslu
Da cigareta pozitivno utječe na njihovu produktivnost tvrdi 45 posto pušača, dok ih 40posto priznaje da nema takvog utjecaja. Svega 3posto ispitanika navodi da cigareta smanjuje produktivnost, a 12posto ih ne zna procijeniti učinak pušenja na produktivnost.
Za razliku od pušača, nepušači tvrde da pušenje za vrijeme posla smanjuje produktivnost (41posto).
Većina pušača (74 posto) na poslu nije doživjela neugodne posljedice zbog svoje navike. Neugodnosti od strane nadređenog doživjelo je 14 posto pušača, a 12 posto neugodnost je doživjelo od strane kolege nepušača.
„Negativni komentari tipa ne radiš dovoljno kada imaš vremena za pušenje.“ i „Kolegice troše vrijeme na Facebook i slično, a ja odem zapalit, svi sretni i zadovoljni…“ neki su od komentara ispitanih pušača.
Bez obzira što i sami puše, 42 posto pušača smatra da pušenje ostavlja loš dojam na nadređene. Isto toliko ispitanika (42 posto) smatra da pušenje ostavlja loš dojam na poslovne klijente, dok ih 15 posto smatra da pušenjem ostavljaju loš dojam na kolege.
Mišljenje nepušača je da pušenje najviše ostavlja loš dojam na klijente (76 posto), a zatim na nadređene (64 posto) i ostale kolege (54 posto).
Nepušači smatraju da su kolege pušači bolje povezani
Petina nepušača (21 posto) osjeća se izolirano od strane pušača. Većina (64 posto) ipak nema takav osjećaj. Bez obzira što se možda i ne osjećaju izolirano, polovica nepušača (50 posto) smatra da su pušači međusobno bolje povezani.
„Više informacija, mogućnost razmjene iskustva, bolje povezivanje s kolegama i nadređenima“, smatra jedan od ispitanika.
S druge strane, njih 38 posto smatra da pušači nisu bolje međusobno povezani, dok ih 13 posto ne zna procijeniti.