Iako je 2020. uvelike obilježila zdravstvena i ekonomska kriza uzrokovana koronavirusom, ostat će zapamćena i po nekoliko značajnih projekata. U prvom redu to je projekt Aglomeracije, a potpis na ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava stavljen je sredinom prosinca. O tome je u osvrtu na godinu za nama govorio i predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.
—Potpisom ugovora za Aglomeraciju, na njenom samom kraju, 2020. godina dobila je svojevrsno iskupljenje te će ipak biti upisana zlatnim slovima u povijesne knjige, barem što se tiče Vodovoda i značaja za vodoopskrbu i odvodnju u Dubrovniku. Taj kapitalni projekt bio je glavni fokus Vodovoda u ovoj godini i izuzetno smo ponosni što smo usprkos svim nedaćama upravo tijekom nje uspješno dovršili sve potrebne predradnje za njegov početak – govori Matušić.
— Koliko je to važan projekt za Dubrovnik i njegovu budućnost vjerujem da znaju svi naši sugrađani, ali smatram da vrijedi ponovno istaknuti kako je riječ o investiciji vrijednoj ogromnih 881,2 milijuna kuna, od čega će 90 posto biti sufinancirano bespovratnim sredstvima EU i Republike Hrvatske. Stoga nije ni čudno da se cijeli proces malo otegao u ovoj godini, ali djelatnici Vodovoda vrijedno su radili na tome, odgovarali na sva pitanja nadležnih tijela, slali pojašnjenja i dokumente te smo naposljetku dobili zeleno svjetlo IQR-a kao nezavisnog tijela za reviziju EU projekata i Europske komisije te potpisali taj toliko željeni ugovor – navodi dalje. Sada se ova tvrtka okreće raspisivanju preostalih tendera.
—Naravno, nismo samo čekali dovršetak tih proceduralnih koraka koji su bili nužni za pokretanje Aglomeracije, već smo djelovali proaktivno pa je tako Vodovod raspisao natječaj i pokrenuo radove na izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje od Mokošice do Zatona i u Orašcu. Tu je i pročistač pitke vode u Komolcu, koji je, nakon što je uspješno izgrađen i pušten u rad, ove godine dokazao kako je ta investicija bila potrebna i sada osigurava pitku vodu stanovnicima i posjetiteljima Dubrovnika. A za te projekte retroaktivno će se tražiti isplata sredstava iz projekta Aglomeracije – zaključio je na ovu temu Matušić.
—Više puta smo isticali koliko je važno koristiti EU sredstva za podizanje kvalitete života naših sugrađana. Sigurno da je kvaliteta života odražena i u kvalitetnoj vodoopskrbnoj i kanalizacijskoj mreži, a možda najvažnije od cijelog ovog projekta jest kvalitetni novi uređaj za obradu fekalnih voda na području Petke, koji će spriječiti da se u budućnosti događa zatvaranje plaža zbog izljeva kanalizacijskih sustava. To je ključ za jednu destinaciju kao što je Dubrovnik, kako bi se osiguralo pružanje visokokvalitetne usluge na svim razinama – rekao je na potpisivanju ugovora za ovaj projekt gradonačelnik Mato Franković. Naglasio je i kako će se ovim projektom trajno promijeniti na bolje kvaliteta života svih naših sugrađana.
Otvaranje Lapadske obale u 2023.
No, nije samo Aglomeracija obilježila godinu za nama. Znaju to najbolje stanovnici Lapadske obale i oni koji toj prometnici gravitiraju. Godinama su se slali apeli na adrese svih gradskih vlasti, no zapravo se po pitanju uređenja Lapadske obale nije ništa radilo. Tek su se tu i tamo krpale rupe u asfaltu, a koliko je ta cesta loša i derutna najbolje znaju svi oni koji Lapadskom obalom moraju proći bilo automobilom bilo pješke. Bageri bi na Lapadsku obalu konačno trebali stići na proljeće 2021. godine. Inače, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za rekonstrukciju i proširenje Lapadske obale potpisan je krajem svibnja ove godine. Vrijedan je 70 milijuna kuna, s tim da je iz EU fondova osigurano 60 milijuna kuna, a deset će osigurati resorno ministarstvo.
—Projekt proširenja Lapadske obale, druga, treća i četvrta faza, mali je segment jedne široke priče intermodalnog centra Dubrovnika, jedne nove urbane sredine – istaknuo je na potpisivanju ovog važnog ugovora gradonačelnik Franković.
—Odnekud treba početi. I upravo se počinje s rekonstrukcijom Lapadske obale, prvim velikim infrastrukturnim projektom unutar samog užeg centra grada u posljednje 42 godine. Ono što će Lapadska obala nakon rekonstrukcije donijeti jest dvotračna moderna cesta, rasteretit će se područje Babinog kuka, odnosno područje Lapada, omogućit će se lijepa, nova šetnica i samim time dodatni sadržaj građanima, ali naravno i posjetiteljima grada – dodao je gradonačelnik. Njeno otvaranje, rečeno je tada, očekuje se 2023. U listopadu je pak raspisana javna nabava velike vrijednosti za izvođenje radova rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale (II., III. i IV. faza izgradnje). Predmet nabave su radovi rekonstrukcije i proširenja prometnice u ukupnoj dužini 840 metara uz uređenje parkirališnih i pješačkih površina te uređenje stajališta javnog gradskog prijevoza. Ovim projektom izmijenit će se regulacija prometa iz jednosmjerne u dvosmjernu ulicu, izgradit će se nova obalna konstrukcija i šetnica, povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza uz rasterećenje postojećih dominantnih prometnih pravaca.
—Mnogi su vam obećavali, mnogi tvrde da se to realizirati neće, no idemo u izgradnju. Na proljeće iduće godine dolaze prvi bageri na Lapadsku obalu i nitko taj projekt neće moći zaustaviti – poručio je u listopadu za govornicom Gradskog vijeća gradonačelnik.
Nova ‘mala žuta škola’
Godinu je obilježio i završetak radova na Osnovnoj školi Montovjerna, čime je Dubrovnik nakon punih 35 godina dobio novi školski objekt. Nekadašnja ‘mala žuta škola’ je u nepunih godinu i pol dana postala potpuno nova i suvremena škola s 20 specijaliziranih učionica, kabinetima za učitelje i nastavnike, velikom i malom sportskom dvoranom, knjižnicom, kuhinjom i blagovaonicom. Investicija je bila vrijedna 75 milijuna kuna.
— Završila sam Osnovnu školu u Lapadu, a danas imam priliku svjedočiti jednom projektu o kojem se toliko dugo govorilo jer je tako dugo postojala potreba da se u Dubrovniku, u ovom dijelu Grada, izgradi potpuno nova škola. Čestitam Gradu Dubrovniku i svima koji su uspjeli u kratkom roku, od donošenja odluke realizirati ovaj projekt. Otvaranje nove škole posebno je svečana prilika jer svjedoči da postoji potreba za više prostora u kojem ćemo obrazovati i odgajati djecu. To znači da postoji život koji se pokreće i koji nastaje – rekla je na otvaranju u rujnu ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
Cesta do Pobrežja
Za kraj spomenut ćemo i novu cestu od Mosta dr. Franja Tuđmana do Pobrežja, koja će svakako obilježiti mandat aktualne gradske uprave. Radovi na njenoj izgradnji započeli su početkom prosinca 2019. godine. No, ovdje treba istaknuti kako je i povećana cijena izgradnje, o čemu se govorilo i na jednoj od sjednica Gradskog vijeća. Na to su upozorili vijećnici oporbe.
—Neprihvatljivo je da investicija koja je najavljena na 31 milijun završi na 54 milijuna kuna. Netko svoj posao ne radi dovoljno dobro, ne mogu se dogoditi takvi propusti u planiranju financiranja vrijednih projekata – rekao je tom prigodom Kristić. Gradonačelnik Mato Franković odgovorio je kako se lažno pokušava reći iznos koji nema veze sa stvarnim stanjem. Rekao je kako 52 milijuna kuna nije iznos koštanja te ceste. Ugovor je potpisan na iznos nešto veći od 32 milijuna kuna, plus dodatak ugovora od 8,3 milijuna kuna što je izvorno 40,7 milijuna kuna. Tu je i natječaj za pokos koji iznosi 6,6 milijuna kuna. Izvorno je to 47 milijuna kuna za cestu. —To je bila nedostupna dionica, geomehanika je rađena tamo gdje je bilo dostupno. Nakon iskopa pokazalo se da to nije dobra zaštita te je predloženo da ne radimo zaštitnu mrežu već da se rade torketi – rekao je gradonačelnik. Dodao je kako je trebalo sanirati i odlagalište na trasi ceste.
—Ne možemo govoriti da cesta košta 52 milijuna kuna kad svi znamo da to nije istina. Znamo koliko su radovi na izvođenju dionice koštali, a koliko radovi na pripremi projektne dokumentacije – rekao je te dodao da je za sve proveden postupak javne nabave.
—Vrijednost radova na izvođenju ceste nije se povećala i iznosi 32 milijuna kuna. Ovo sve je nadogradnja. Mogli smo, a nismo morali – rekao je. Iako je rok za dovršetak ceste travanj iduće godine, s obzirom na dinamiku radova, mogla bi biti završena i ranije.